1 / 37

Globalizacija i menadžment

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku 2013./2014. Globalizacija i menadžment. Doc.dr.sc.Boris Crnković Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar. Globalizacija i menadžment…. T echnology leappfrogging ? Inovativnost? S ofisticiranost vs. T ehnologija?

bunny
Télécharger la présentation

Globalizacija i menadžment

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku 2013./2014. Globalizacija i menadžment Doc.dr.sc.Boris Crnković Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar

  2. Globalizacija i menadžment… Technologyleappfrogging? Inovativnost? Sofisticiranost vs. Tehnologija? Offshoring i outsourcing? Institucije? Globalizacija proizvodnje? FDI?

  3. 1998. g. trećina glavnih direktora u Silicijskoj dolini bili su Indijci ili Kinezi… Troškovi prijevoza tone dobara smanjili su se u posljednjih 40 godina za više od 70% (1999.g.) Više od polovice kućanstava u Stockholmu čine samci. Više od 60% brakova završi rastavom. Ukupni obujam FDI povećao se u posljednjih 15 godina za oko 1600% (2000.g.) U prosječnom američkom supermarketu može se kupiti oko 40 000 različitih artikala – tipična obitelj treba 150 da bi zadovoljila 80% svojih potreba. Oko 60% najboljih radova iz područja fizike u SAD-u gotovo 30% je onih pojedinaca koji su rođeni izvan SAD-a. Do 2020. 50% stanovništva Europe bit će starije od 50 godina.

  4. Marketinški guru Leon Nordin (Absolutebottle) ističe 5 vječnih snova čovječanstva: • Vječni život, • Vječna mladost, • Vječno bogatstvo, • Vječna spolna sposobnost i • Vječna sreća…

  5. TrulySustainableEconomicDevelopmnet: ErnestoSirolli http://www.youtube.com/watch?v=SpIxZiBpGU0

  6. This is… a MenagementStory…

  7. GLOBALNA GOSPODARSKA SCENA„(Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez“Aktivist iz Šri Lanke, 2003.

  8. A. Smith vs. J.M. Keynes Globalizacija je kao prevladavajući fenomen povećala međuovisnosti nacionalnihiregionalnihekonomija. Istovremeno, ona je uspostavilapravilakojasvevišenadilazemogućnostidjelovanjanacionalnihvlada (Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.).

  9. Prema OECD-u (2005.), globalizacija je definirana kao proces ekonomske integracije koji obuhvaća resurse koji postaju mobilni, ekonomije koje postaju sve povezanije i financijska tržišta koja postaju sve internacionalnija.

  10. Globalizacija…što je to? • Globalizacija utječe na: • Proizvodnju dobara i usluga; • Zaposlenost radne snage; • Investicije u fizički i ljudski kapital; • Difuziju tehnologije; • Efikasnost, produktivnost, konkurentnost. • Pod njenim je utjecajem moguće uočiti poseban rast u području FDI, tehnoloških inovacija i trgovine uslugama.

  11. Dimenzije globalizacije • Beck (2003.) navodi šest dimenzija globalizacije: komunikacijsko-tehnička, ekološka, ekonomska, radno-organizacijska, kulturna i građansko-društvena. • Giddens tvrdi da postoje samo četiri: svjetska kapitalistička ekonomija, sistem nacionalnih država, svjetski vojni poredak i međunarodna podjela rada.

  12. Učinci globalizacije • Pozitivni: • Veća demokracija, rast životnog standarda, nova tržišta, tehnološki napredak, zdravstveni standard, učinci slobodne trgovine, povećanje produktivnosti. • Negativni: • siromaštvo i jaz, promjene u vrijednostima, slabljenje obiteljskih i društvenih veza, korporacija vs.obitelj efekt, kreditna kriza.

  13. Promjene koje izaziva globalizacija… • Znanost kao neposredna proizvodna snaga društva… proizvodni proces kao znanstveni; • Znanje, informacija, vrijeme i prostor postaju najznačajniji inovacijski resursi; • Mijenjanje procesa rada, mijenjanje uloge i značaja radnika; • Nove društvene strukture, nove organizacijske strukture…organizacijska anarhija; • Promjene odnosa i oblika vlasništva; • Novi proizvodi, nove kombinacije, specijalizacija ali i diferencijacija…

  14. Izvor: Drvenkar, 2012.

  15. Globalno gospodarstvo postojalo je ranije, kako ističe Staničić (2000.), barem od vremena imperijalizma, a znanstveno-tehnološka i informacijsko-komunikacijska revolucija uvela je globalno gospodarstvo u proces globalizacije. • U globalnom gospodarstvu dominiraju multinacionalna poduzeća i financijske institucije koje posluju neovisno o nacionalnim granicama, nacionalnim političkim ciljevima i domaćim gospodarskim ograničenjima (Bryant, 1980., u: Bairoch i Kozul-Wright, 1996.).  

  16. Globalizacija je splet različitih dinamika što znači da je gotovo nemoguće više naći jasnu razliku između njezinih uzroka i posljedica (Mastrostefano, Dijkstra, Poelman, 2008.). • Landes (2003.) ističe paradoks: industrijska revolucija je zbližila svijet, učinila ga manjim i homogenijim. Ali ista je revolucija rascjepkala planetu otuđujući međusobno dobitnike i gubitnike. Rodila je više svjetova. • Između 1979. i 2001. godine prihodi 20% najsiromašnijih ondje su se povećali 8%, prema 17% za 20% stanovnika s prosječnim primanjima, 69% za 10% najbogatijih i 139% za 1% iznimno bogatih. • Od 1980.-ih do 2000.-ih godina u 19 od 20 zemalja siromaštvo se povećalo: u Velikoj Britaniji bilo je 60% više obitelji ispod praga siromaštva, u Nizozemskoj 40%

  17. Svjetski prosjek BND-a u dolarima u siromašnim zemljama kretao se oko 1.000 američkih dolara do 2004. godine, dok je u isto vrijeme svjetski BND bio na razini oko 8.000 američkih dolara i u bogatim zemljama oko 33.000 američkih dolara. • Oko 90% svjetskog stanovništva imao je dohodak niži od 5.000 američkih dolara godišnje (LeMondediplomatique, 2006.).

  18. Ukupan promet Wal-Marta u 2005. godini bio je oko 280 milijardi američkih dolara, dok je u isto vrijeme, BNP Turske bio oko 265 milijardi američkih dolara; • ukupan promet British Petroleum bio je oko 280 milijardi američkih dolara, a BNP SupsaharskeAfrke (bez Južnoafričke Republike) oko 260 milijardi američkih dolara; • ukupan promet tvrtke Sony bio je oko 70 milijardi američkih dolara, a BNP Perua oko 60 milijardi američkih dolara (BusinessWeek, 2005., u: LeMondediplomatique, 2006.).

  19. Prema izračunu AngusaMaddisona, između 1820. i 1998. godine BDP po stanovniku povećan je 30 puta u Japanu, gotovo 15 puta u zapadnoj Europi, a između 3 i 9 puta u ostatku svijeta (3,3 puta u Africi).

  20. „Keynes je izravno tvrdio da je motor kapitalizma potražnja radnika, a ne buržoaske elite. Zamjenom politike klase s politikom upravljanja masovnom potrošnjom, industrijska društva stvaraju nove putove za rast“ (Robertson u : Domazet, 2010.). Proučavajući „Tigrove“ može se zaključiti kako selektivne i funkcionalne intervencije igraju ključnu ulogu u industrijskom i tehnološkom razvoju u najdinamičnijim zemljama svijeta u razvoju (pogledati: Lall, u: Bianchi i Labory, 2006., str. 92).

  21. Napredak u prijevoznoj i komunikacijskoj tehnologiji, liberalizaciji trgovine i investicija, regionalne ekonomske integracije...

  22. Nikada kapital nije bio tako mobilan. • Izravno investiranje u inozemstvu od strane industrijskih nacija raslo je 1980.-ih godina pet puta brže nego svjetska trgovina, a deset puta brže nego svjetski BDP; • čak i kad su se ti tokovi usporili devedesetih godina, izravno je investiranje industrijskih nacija u zemlje u razvoju i dalje raslo (Landes, 2003., str. 599).

  23. Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne „jeftine“ specijalizacije niza potrebnih vještina. • „Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje“ (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.).

  24. Dobar primjer ovih relacija ističe Venables (u: Velde i Morrissey 2005.): • 30% vrijednosti američkog automobila odlazi u Republiku Koreju na montažu, • 17,5% u Japan na komponente i napredne tehnologije, • 7,5% u Njemačku za dizajn, • 4% u Tajvan i Singapur za sitne dijelove, daljnjih • 2,5% na oglašavanje i marketing i • 1,5% u Irsku i Barbados za obradu podataka.

  25. Procjene ukupne proizvodnje poduzeća što ih kontroliraju Kinezi (Kina, isključujući Indoneziju, Tajland, Maleziju i Filipine) govore o 2,5 mlrd $ u 1990.-im godinama, što je bilo više od proizvodnje Japana (2,1 bilijun $), upola koliko proizvodnja SAD-a, i raste brže nego oboje (Rohwer, „Asia Rising“, u: Landes, 2003.). + stopa rasta BDP-a u razdoblju 1980.-1989. godine bila prosječno 10,8% oko 10%, a unatoč svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi 2008. godine, nastavila rasti po stopi 9% te nešto nižoj stopi 2009. godine od 8,7%(autorica prema UNICTAD, 2011.).

  26. korištenje moderne tehnologije puno lakše nego njezino pronalaženje... ...Ipak, što je brži rast to su veći negativni sporedni efekti – potrebne su društvene i političke institucije sposobne da ovladaju problemima i stvaraju rješenja, a njih u velikoj mjeri nema;

  27. “Zašto je dobro biti konkurentan?” • Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskomsposobnošćusvihnjenihposlovnihsubjekatauključenih u vanjskotrgovinskoposlovanje, odnosno u međunarodnu razmjenukonkurentskaprednostvećaprofitabilnost(Grant, 2010.). • Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije,odnosnoposlovnisubjektitihnacionalnihekonomija, stvarujukonkurentskuprednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.).

  28. Sofisticiranost vs. tehnologija • Tehnologija  „hardware“ dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost. • Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim. • Često je proizvod „tehnološki“ jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj „sofisticirani“ faktor. • Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality-Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), “reinventivnost”, “učenje na greškama”, “leapp frogging”

  29. Temeljni impuls koji postavlja i održava „kapitalistički motor“ u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.).

  30. Manufuture (EU) i Monodzukuri (Japan) nove su industrijske paradigme koje se oslanjaju na masovnu customizaciju, veće i kvalitetnije usluge i servise, umreženost i suradnju koja podrazumijeva i obuhvaća globalizaciju. • Ova dva termina u svojoj srži uzimaju u obzir i klimatske promjene te brigu za okoliš, ali i posljedice offshoringa, što u SAD-u nije prioritet, bar ne još uvijek, kako ističu van der Zee i Brandes (2007.).

  31. FDI • Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. • Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect). • Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja. • FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koja nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. • Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih preskaču pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.).

  32. Izvoz? Znanje?

More Related