1 / 63

Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003.

Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003. Istraživanja o korisnicima i korištenju. polazišta.

Télécharger la présentation

Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003. Istraživanja o korisnicima i korištenju Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  2. polazišta • “Među pitanjima koja knjižničari imaju dužnost postaviti i pokušati na njih odgovoriti jesu: efektivnost knjižnice, uključujući izbor i prikladnost knjižnične građe, priroda zbirki u relaciji s potrebama korisnika, upotreba i ne upotreba knjižnične građe i usluga od strane korisnika i potencijalnih korisnika, efektivnost pohrane i upotrebe informacija u knjižnici i zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo korisnika knjižnicom. Sva ova pitanja usko su povezana s ulogom knjižnice kao socijalne, edukacijske i informacijske institucije, dakle s prirodom knjižnice i njezinim utjecajem na zajednicu” • (Busha,Harter, 1980) Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  3. definicije istraživanja • istraživanje je svako unaprijed smišljeno ispitivanje – svako istraživanje koje teži unapređenju znanja o određenoj temi • istraživanje je postupak koji ima jasno određene parametre • ciljevi istraživanja • otkrivanje ili stvaranje znanja ili izgradnja teorije • provjeravanje, potrvrđivanje, revizija znanja i teorija i / ili • istraživanje problema u svrhu odlučivanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  4. istraživanje uključuje sljedeće aktivnosti • identifikaciju problema • pretraživanje literature da se problem dimenzionira, postavi logičan teorijski okvir, postave jasni ciljevi • prihvaćanje odgovarajućih postupaka • nacrt istraživanja i metodologija • prikupljanje podataka • analizu podataka • predstavljanje rezultata i preporuke za daljnja istraživanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  5. tipologija znanstvenih istraživanja • Podsjetnik! • fundamentalna ili temeljna (neusmjerena i usmjerena) • primijenjena istraživanja • razvojna istraživanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  6. fundamentalna istraživanja • teorijski ili eksperimentalni radovi cilj kojih je dolaženje do novih spoznaja i generiranje novih znanja • fundamentalna neusmjerena – mislioci • funamentalna usmjerena – nisu ili ne moraju odmah biti primjenjiva Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  7. fundamentalna – nastavak … • Nobelov komitet: ništa nije praktičnije od fundamentalnih istraživanja krajnje rezultate kojih nitko ne može predvidjeti!! • nemaju tržišnu vrijednost u obliku gotovih proizvoda • objavljuju se kao znanstveni radovi • neposredno se izmjenjuju između zainteresiranih Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  8. fundamentalna usmjerena istraživanja u knjižničarstvu • provjerava se teorija  mogu rezultirati njenom promjenom • “teorija se provjerava ne tako što se pokazuje da je neoboriva, već tako da se dobro koristi” Kaplan Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  9. primijenjena istraživanja • izvorni radovi ostvareni poradi stjecanja novih znanja • usmjerena prije svega prema nekom određenom cilju, neposrednoj primjeni ili rješenju • oslanjaju se na rezultate fundamentalnih istraživanja • omogućuju operacionalizaciju ideja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  10. u knjižničarstvu • primijenjena istraživanja, usmjerena na rješavanje određenog problema, knjižničari često koriste kao pomoć za donašanje odluka • nužno ne pridonose izgradnji teorije i često isključuju širi kontekst Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  11. razvojna istraživanja • sustavna istraživanja poradi započinjanja proizvodnje nekih novih materijala, proizvoda i uređaja, uvođenja novih postupaka, sustava i znatnog poboljšanja postojeće proizvodnje, sustava i sl. • rezultat: modeli ili prototipovi Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  12. distinkcije tipova istraživanja • nisu uvijek stroge i jasne • temeljna istraživanja mogu nekad biti vrlo praktična, jer • “takva istraživanja vode rješavanju problema ljudskog roda” Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  13. primjeri korištenih termina • npr. postavljanje pokusa – u odnosu na hipotezu koju želimo potvrditi • hipoteza, međutim, nije početak našega razmišljanja o problemu – do hipoteze dolazimo dedukcijom iz neke opće teorije o području kojim se bavimo, koje nas zanima • od općeg prema pojedinačnome – ne provjerava se teorija izravno, već njezine posljedice Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  14. teorija • usklađen sustav općih pretpostavki koji omogućuje objašnjenje brojnih pojedinačnih pretpostavki – objašnjavajući mnoštvo pojedinačnih pretpostavki, opisuje se dovoljno značajan dio zbiljskoga svijeta ... • teorija – ustvari ona hipoteza koja je ‘preživjela’ brojne provjere • podteorije – ne moraju nužno biti sukladne – znanstvene teorije nisu dovršeni, zatvoreni sustavi ... Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  15. hipoteza • valjana hipoteza – nema mjesta protuslovlju između općih pretpostavki i raspoloživih podataka • ako rezultati pokusa opovrgnu hipotezu – upitna je sama teorija! • ako rezultati potvrde teoriju – ne znači da je time teorija ispravna Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  16. faze istraživanja • definiranje problema i ciljeva istraživanja • ispitivanje literature • postavljanje hipoteze • određivanje izvora podataka i odabir metode • prikupljanje podataka • analiza podataka i interpretacija rezultata • sastavljanje izvještaja • preispitivanje polazišnih hipoteza Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  17. što istražujemo? – na primjer: • potrebe za literaturom naših korisnika • informacijske potrebe članova zajednice koju knjižnica opslužuje • zadovoljstvo fondom knjižnice • stupanj pokrivenosti literature za nastavu • stupanj zastupljenosti literature prema predmetima/područjima • stupanj zadovoljstva ponuđenim uslugama • stupanj zadovoljstva pruženim uslugama ... Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  18. zadaća br. 1: • kako biste pristupili istraživanju u kojemu je glavna tema zadovoljstvo Vaših korisnika pruženim uslugama (općenito): • koja biste pitanja postavili u odnosu na opće podatke o korisnicima • zamislite da istražujete stupanj zadovoljstva učenika i nastavnika u: • Vašoj školskoj knjižnici Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  19. zadaća br.2: • Kako biste pristupili istraživanju o potrebama korisnika Vaše knjižnice za nastavnom literaturom? • Kako biste odredili uzorak? • Što bi Vam predstavljalo oslonac u radu? • Koju biste metodu odabrali? • Koga biste angažirali da provede istraživanje? Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  20. Zadaća br. 3: • Kako biste pristupili istraživanju o potrebama korisnika Vaše knjižnice za informacijama? • Kako biste odredili uzorak? • Što bi Vam predstavljalo oslonac u radu? • Koju biste metodu odabrali? • Koga biste angažirali da provede istraživanje? Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  21. metode istraživanja • anketiranje • intervju • analiza sadržaja • analiza slučaja (case study) • simulacijski modeli • promatranje • eksperiment Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  22. istraživanje metoda ankete Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  23. anketa... • najčešće korištena metoda u istraživanjima korisnika • dva su osnovna momenta ključna za provedbu ankete: • uzorak i • dizajn upitnika • upitnik i koncept istraživanja radite u suradnji s profesionalcima (sociolozima i psiholozima)!!! Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  24. anketa – nastavak ... • najčešće korištena metoda u društvenim znanostima • u osnovi upitnik predstavlja obrazac s određenim brojem pitanja na koja ispitanik odgovara sam ili uz pomoć anketara Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  25. anketa – nastavak … • pretpostavka – ispitanicikoji odgovaraju na pitanja odabrani su na način da rezultate možemo generalizirati na cjelokupnu populaciju • metoda kojom se s relativno (u odnosu na cjelokupnu populaciju) malim brojem odgovora saznaju mišljenja i stavovi grupe ljudi prezentirane uzorkom Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  26. uzorak • zahvatiti cijelu populaciju najčešće nije uopće moguće, a ako je i moguće financijski troškovi dovode isplativost takvog projekta u pitanje • pravilnim odabirom uzorka, međutim, moguće je često i s manje od 10% populacije dobiti raspored obilježja bitnih za istraživanje koja su dovoljno slična da se rezultati istraživanja na tom uzorku mogu poopćiti na cijelu populaciju Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  27. odabir uzorka • osnovna zamisao kod odabiranja i upotrebe uzorka počiva na sljedećem: • utvrđena je potreba da se nešto sazna o određenom broju pojava ili osoba • istražuju se neke jedinice ili elementi te skupine • na osnovi utvrđenih podataka o dijelu ispitane mase zaključujemo za čitavu masu ili skup Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  28. odabir uzorka - nastavak • načini odabira uzorka mogu biti različiti • svrstavaju se u dvije osnovne skupine: • oni bazirani na vjerojatnosti i • ostali Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  29. uzorak - vjerojatnost kao polazište • koristi činjenicu kako će za svako obilježje populacije vjerojatnost da bude odabrana u uzorku biti proporcionalna njenoj učestalosti pojavljivanja u populaciji • u takvu slučaju, što je uzorak veći, to će njegove karakteristike biti sličnije populaciji, s time da se sličnost koja će statistički zadovoljiti potrebe istraživanja postiže vrlo brzo i na relativno malom postotku ukupne populacije. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  30. uzorak – nastavak... • što je populacija homogenija, to će biti potreban manji uzorak za zadovoljenje statističkih kriterija • statističke procedure nemaju smisla ako se rade na broju jedinica manjem od 30!!! • pri određivanju uzorka ni jedno obilježje populacije koje želimo izdvojiti i koristiti u istraživanju ne smije biti zastupljeno s manje od trideset ispitanika jer nećemo moći izvoditi zaključke Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  31. uzorak – nastavak... • odabiranje na osnovi vjerojatnosti ima veliku prednost u istraživanjima jer jedino dopušta strogo matematičkim načinom određivati reprezentativnost Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  32. ostali uzorci • imaju neke druge prednosti: • npr. bolje prilagođavanje uvjetima ispitivanja • veća ekonomičnost u pogledu troškova • počivaju na pretpostavci: • reprezentativnost uzorka nije važna ili • populacija koja se istražuje dovoljno je poznata, te je njezinu strukturu moguće opisati Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  33. kvotni uzorak • istraživač sam kreira uzorak pri čemu dovoljno poznaje obilježja populacije kako bi se ona koja su važna za istraživanje, mogla reproducirati u onom omjeru u kojemu se pojavljuju u cjelokupnoj populaciji. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  34. kvotni uzorak – nastavak... • slučajevi kada reprezentativnost nije važna mogu biti npr.: • pilot ankete gdje je dopušten puno viši stupanj pogreške (prigodni uzorak) ili • kada se ispituju razlike između strogo odvojenih obilježja populacije, pri čemu generaliziranje na cijelu populaciju nije potrebno (namjerni uzorak) • utom slučaju grupe mogu biti jednako velike bez obzira što su u stvarnoj populaciju različite veličine Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  35. upitnik – oblikovanje • prvo pitanje: • kako će ispitanici ispunjavati upitnik • velika je razlika između upitnika koji ispitanici ispunjavaju sami i upitnika koji ispunjava uvježbani anketar u kontaktu s ispitanikom Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  36. upitnik – nastavak… • ako ispunjavaju sami: • veliku pozornost treba posvetiti samom izgledu upitnika • jedan od najvećih problema s upitnicima koje ispitanici sami ispunjavaju stupanj je povrata upitnika i kvaliteta odgovora • kada anketar postavlja pitanja i vodi ispitanika kroz anketu, on ujedno obavlja kontrolu kvalitete odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  37. upitnik – nastavak... • glavni način izbjegavanja tih problema je u formulaciji samih pitanja i dizajnu cijelog upitnika • elementi o kojima treba najviše voditi računa su sljedeći: • grafički dizajn, • količina pitanja, • jezik, • dobar uvod i • izbjegavanje društveno neprihvatljivih pitanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  38. upitnik – grafički dizajn • sama privlačnost izgleda upitnika može utjecati na količinu povrata ispunjenih upitnika • dobrim grafičkim oblikovanjem može se osigurati bolje snalaženje pri ispunjavanju upitnika Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  39. upitnik – količina pitanja • prevelik upitnik može u početku odvratiti ispitanike od ispunjavanja, zbog količine potrebnog vremena za ispunjavanje • često se već samim grafičkim oblikovanjem može upitnik učiniti naizgled manje obimnim Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  40. upitnik – jezik • pravopis, gramatika, ali • jezičnu formulaciju pitanja treba prilagoditi ispitivanoj populaciji • npr., kod pitanja vezanih uz informatičku tehnologiju, informatički žargon će često biti razumljiviji od književnih izraza koji još nisu ušli u jezičnu praksu Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  41. upitnik – uvodne napomene • svaka anketa bi morala sadržavati uvod • svrha: pojašnjava ispitanicima zašto se anketa provodi i koji je njen cilj, naravno u okviru onoga koliko ispitanici smiju znati o istraživanju unaprijed, a da to znanje ne utječe na njihove odgovore • uvod treba biti što kraći i dobro je u njega uključiti osnovne upute za ispunjavanje • pritom valja voditi računa o tome da neće svi ispitanici i pročitati uvod, pa ostatak ankete treba oblikovati tako da je moguće odgovarati i bez uputa iz uvoda Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  42. upitnik – društveno neprihvatljiva pitanja • u pravilu treba izbjegavati pitanja previše osobne prirode i ona koja mogu povrijediti ispitanika • kod ispitanika mogu izazvati otpor, posljedica čega može biti slab odaziv i neistiniti odgovori • ukoliko ispitivani predmet zahtijeva postavljanje takvih pitanja, dobro je formulacijom ublažiti pitanje i/ili naglasiti kako na pitanje nije nužno potrebno odgovoriti • tako se, ako se već ne može osigurati velik odaziv, barem može postići istinitost dobivenih odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  43. upitnik – oblikovanje pitanja • tzv. zatvorena odnosno strukturirana pitanja • pitanja koja ispitaniku nude određeni broj mogućih odgovora • otvorena, nestrukturirana pitanja • ne nude odgovore već ostavljaju mogućnost ispitaniku da odgovora vlastitim riječima • ostavljaju ispitaniku veću slobodu, ali • generiraju slabiji odaziv i teže ih je analizirati jer ih je potrebno naknadno, u analizi, svrstati u kategorije • to zahtijeva puno više vremena, a i odgovori nisu uvijek jednoznačni što otežava svrstavanje u kategorije Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  44. upitnik – strukturirana pitanja • sa sobom nose predviđene odgovore • sa stajališta analize takva su pitanja puno jednostavnija i preciznija, te omogućavaju dublju statističku analiz • svakom predviđenom odgovoru unaprijed se dodaje brojčani kod • pazi! kod otvorenih pitanja kodiranje se može provesti naknadno, no zbog nemogućnosti kontrole odaziva često nemamo ni kontrolu uzorka, što ograničava upotrebljivost rezultata Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  45. strukturirana – nastavak... • ispitaniku olakšavaju odgovor, no samo pod pretpostavkom da su odgovarajuće postavljena • pitanje mora biti postavljeno tako da ponuđeni odgovori potpuno pokrivaju sve moguće odgovore ispitanika • ukoliko ponuđene opcije ispitaniku nisu dovoljne, ispitanik ili neće odgovoriti ili će odabrati neku od opcija "tek toliko da nešto odgovori“ • uprvom slučaju opada odaziv, a u drugom kvaliteta odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  46. strukturirana – nastavak... • kad su ponuđeni odgovori neovisni, može se ispitaniku ostaviti mogućnost odabira više od jedne opcije • u oba slučaja treba, ukoliko to već nije samom formulacijom izraženo, jasno dati do znanja da li je dopušten samo jedan ili više odgovora • u slučaju kada je dopušteno više odgovora, pri obradi rezultata svaka opcija predstavlja zasebnu varijablu, odnosno tretira se kao zasebno pitanje. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  47. strukturirana – nastavak... • jedna od velikih prednosti tih pitanja: • mogu sadržavati velik broj raznih nijansi u mišljenjima i stavovima tako da dopuštaju točniju i objektivniju klasifikaciju ljudi s obzirom na njihove stavove • strukturirana se pitanja u pravilu koriste kada se mogu predvidjeti svi mogući odgovori, a nestrukturirana kada precizan odgovor nije moguć ili su predviđene varijacije odgovora prevelike, da bi se obuhvatile jednim kratkim nizom potencijalnih odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  48. pitanja – smisao • svi ispitanici moraju shvatiti konkretno pitanje na isti način • npr., ukoliko imamo uzorak šarolikog obrazovnog statusa poželjno je prilagoditi jezičnu formulaciju, pogotovo u slučaju stručnih izraza  Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  49. upitnik – stereotipni odgovori • u svakom društvu postoji niz vrlo ukorijenjenih predrasuda, pa ako se postavljaju pitanja koja pretpostavljaju te predrasude, mogu se očekivati stereotipni odgovori koji su naprosto izraz društvenog konformizma, a ne dubljeg razmišljanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

  50. upitnik – neutralnost • pitanja ne smiju biti postavljena na način da sugeriraju odgovor • to je važno ne samo kod formulacije pitanja nego i kod ponuđenih odgovora • primjer: • Smatrate li da je katalog knjižnice jednostavan za korištenje? • a)vrlo jednostavan • b)jednostavan • c)kompliciran • d)vrlo kompliciran Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

More Related