1 / 51

Odnosi s medijim a

Odnosi s medijim a. MEDIJI KAO CILJNA JAVNOST VRSTE MEDIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE UPUTSTVO ZA USPOSTAVLJANJE DOBRIH ODNOSA SA NOVINARIMA TAKTIKE: KAKO SE OBRAĆAMO JAVNOSTI PREKO MEDIJA KAKO SE PI ŠE SAOPŠTENJE ZA JAVNOST. Mediji kao ciljna javnost. Značaj medija:

coye
Télécharger la présentation

Odnosi s medijim a

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Odnosi s medijima • MEDIJI KAO CILJNA JAVNOST • VRSTE MEDIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE • UPUTSTVO ZA USPOSTAVLJANJE DOBRIH ODNOSA SA NOVINARIMA • TAKTIKE: KAKO SE OBRAĆAMO JAVNOSTI PREKO MEDIJA • KAKO SE PIŠE SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

  2. Mediji kao ciljna javnost Značaj medija: o svetu u kom živimo se informišemo preko medija ljudi su skloni da veruju novinarima

  3. Mediji kao ciljna javnost • su jedno od područja rada u okviru odnosa s javnošću • novinari spadaju među stejkholdere • preko medija dopiremo do drugih stejkholdera • u savremenom društvu javnost i posebne grupe javnosti se najčešće konstituišu upravo preko medija

  4. Kakva su novinari javnost Novinari su medijatori • Proaktivnost, ali ne opterećivanje • Značaj upoznavanja novinara • Konsultacije kao put ka kreiranju stvari • Uvažavanje njihove pozicije i vremena(Ko su njegovi stakeholderi: urednik, direktor, čitaoci, konkurencija... Stavimo se u njihovu poziciju)

  5. Vrste medija • Mediji namenjeni internoj javnosti • Mediji namenjeni eksternoj javnosti Novine, časopisi, televizija, radio, telegrafske agencije, internet...

  6. Kanali (mediji) • Novinske agencije • Štampani (dnevni, nedeljni, mesečni...) (nacionalni, regionalni, lokalni, specijalizovani...) • Elektronski (radio, televizija, teletekst, servisna TV) • Novi mediji (Internet sajtovi, e-zine, SMS, MMS, Facebook, Twitter...) • Alternativni (javne ličnosti, naučnici, umetnici, sportisti, zabavljači, ljudi od uticaja) • Knjige i filmovi • Domaći i inostrani • Trač (Gossip, Radio-Mileva...)

  7. Razvoj dobrih odnosa s novinarima • Saradnja s medijima se zasniva na obostranom interesu!!! • Osoba zadužena za PR u preduzeću je medijator u pregovorima između šefova preduzeća i urednika/novinara!!!

  8. Razvoj dobrih odnosa s novinarima • Znamo li ko piše o nama? • Znamo li ko bi mogao da piše o nama? • Da li smo napravili bazu podataka novinara? • Da li tu bazu stalno ažuriramo?

  9. Važnost ažurne medija – liste (adrema) • Direktorijum, adresar medija • Lista medija za vašu oblast • Vaša lična lista • Tehnička rešenja • Upravljanje promenama i ažuriranje

  10. Poznavanje medija • Poznavanje karakteristika • Razumevanje kako treba da izgleda vest • Poznavanje rokova za zatvaranje • Upoznatost sa specifičnim stilom • Razumevanje karakteristika publike

  11. Karakteristike vrsta medija - Televizija Nedostaci: • Mala selektivnost • Kratkotrajnost izloženosti • Visoki proizvodni troškovi Prednosti: • Masovno pokrivanje • Dostupnost svima • I slika i glas, i zvuk i pokret • Prestiž • Pozitivna slika • Zaokuplja sva čula

  12. Prednosti: Nacionalno/lokalno pokrivanje Visoka slušanost Fleksibilnost Segmentirani auditorijum Veće terminske mogućnosti Nedostaci: Samo ton / zvuk Podređen u odnosu na TV Karakteristike vrsta medija - Radio

  13. Prednosti: Mogućnost segmentiranja publike Duže vreme ekspozicije Više tačno određenih čitalaca Informativnost Poverenje Kvalitet reprodukcije Nedostaci: Dugo vreme za pripremu Samo vizuelna komunikacija Mala fleksibilnost Karakteristike vrsta medija - Časopisi

  14. Prednosti: Dobra rasprostranjenost Tiraž Mali troškovi Kratko vreme za predaju Čitaoci određuju ekspoziciju Nedostaci: Rok korišćenja: 1 dan Selektivnost čitalaca Kratko vreme za predaju Manja pažnja Karakteristike vrsta medija - Novine

  15. Prednosti: Neograničen domet Neograničen auditorijum Brzina Niski troškovi Jednostavnost Automatska izloženost Nedostaci: Veliki broj sajtova Obilje informacija Brzo zastarevanje poruke Karakteristike vrsta medija - Internet

  16. Razvoj odnosa s medijima • Prisustvo preduzeća ili organizacije u medijima, kao i tačnost iznetih podataka nisu u isključivoj nadležnosti novinara – već i osobe zadužene za odnose sa medijima • Razvoj dobrih odnosa sa medijima treba shvatiti kao investiciju

  17. Razvoj odnosa s medijima Dobri odnosi s medijima mogu se mnogo lakše postići ako se pridržavamo sledećih pravila: • govoriti istinu • pružiti pomoć • ne moliti i ne žaliti se na loš tretman • ne zahtevati uništavanje vesti • ne zatrpavati medije vestima

  18. UPUTSTVO ZA OBRAĆANJE NOVINARIMA • govorite iz ugla društvenih interesa, a ne interesa organizacije • napišite vest tako da ona bude laka za čitanje ili objavljivanje • ako ne želite da nešto bude preneto, ne izgovarajte • navedite najvažnije činjenice na početku • ne raspravljajte se sa novinarom

  19. UPUTSTVO ZA OBRAĆANJE NOVINARIMA • ako je pitanje neumesno – ne odgovarajte na njega, ne ponavljajte ni jednu reč koja se na tu temu odnosi • ako novinar postavi direktno pitanje, dajte direktan odgovor «da» ili «ne» i ne govorite dalje • ako nešto ne znate, recite tako • uvek recite istinu • ne sazivajte konferenciju za štampu ako nemate VEST

  20. Saopštenje za javnost - primeri

  21. Vrste odnosa s medijima • Neposredni, direktni • Posredni (po povodu, načinu distribucije poruke) • Redovni • Reaktivni • Odnosi s medijima u kriznim situacijama • Odnosi s medijima na internetu

  22. Kako se obraćamo javnosti preko medija 1. PISANE TAKTIKE 2. GOVORNE TAKTIKE 3. VIZUELNE TAKTIKE

  23. PISANE TAKTIKE • Saopštenje za javnost • Rezimei i najave • Bilten • Kompanijski časopisi • Brošure i priručnici • Godišnji izveštaj • Korporativno oglašavanje • ...

  24. GOVORNE TAKTIKE • Razgovor «licem u lice» • Govor u javnosti – pisanje govora • Konferencije za novinare • Intervju – za novine, radio, televiziju • Živa reč

  25. VIZUELNE TAKTIKE • Video saopštenja za javnost (VNR) • Pojavljivanje na televiziji • Filmovi • Slike za prikazivanje • Fotografija • Stripovi i crtani filmovi • Spoljašnji panoi • ...

  26. Šta je u vašem specijalnom povodu ili događaju “specijalno” za medije • Povod (ne mora da bude “novost”, može i različito) • Sadržaj: zanimljiv, atraktivan • Dobrobit za društvo ili tu oblast • Ličnosti • Mesto • Program • Posebnost • Cilj • Poruka • Sve navedeno mora da bude “posebno”, drugačije

  27. Kako od novinara postaje prijatelj • Poverenje • Samo kada zaista imate vest • Spremnost na izlazak u susret - uvek • Uvek i samo istina • Ne insistirajte na rezultatima odmah • Ne samo kad oni vama trebaju • Prigode i granica prikladnog poklona

  28. I još nešto... • Odnosi s medijima su planirana, redovna i sadržajna obostrana komunikacija • Izgradite odnos poverenja • Pripremite medija liste • Budite pripremljeni i profesionalni • Ne bojte se. I vi ste potrebni medijima kao što su i oni potrebni vama.

  29. Kako se piše saopštenje za javnost? Saopštenje za javnost je dokument napisan u formi za momentalno objavljivanje, čiji je osnovni cilj informisanje javnosti o nekom događaju ili nekoj značajnoj temi. Objava se ne plaća, a o objavljivanju odlučuju novinari i to na osnovu: Značaja vesti, aktuelnosti događaja i formata

  30. Primer: neplaćena saopštenja i plaćena obaveštenja

  31. Oprez! • Svakom saopštenju za javnost konkuriše veliki broj drugih. Na osnovu letimičnog pogleda na saopštenje, urednici odlučuju o tome u koju kategoriju će ga staviti: • Prava vest – saopštenja se objavljuju odmah • Možda vest – priče koje se tek mogu razviti na osnovu saopštenja, ukoliko reporteri imaju vremena da se njima bave • Odbaciti – vesti koje su nevažne ili nezanimljive za urednike, ili one koje zahtevaju dosta vremena da bi se pretvorile u interesantnu priču

  32. Zato: Saopštenja treba da budu pripremljena da: • Odmah privuku pažnju urednika – već u prvom redu istaknu vest koju treba preneti • Odmah mogu da se prenesu javnosti - urednik ne treba da ima posla oko prilagođavanja vesti formatu novina • Sadrže istinite činjenice – urednici ne smeju da sumnjaju u kredibilitet onog ko prenosi vest

  33. Forma Beli papir (memo), A4, font 12, široke margine, prored 1,5 Jedna do dve strane Oznaka, kontakt podaci Za objavu/embargo Naslov Sadržina U prvom paragrafu navesti sadržaj: ko, šta, kada, gde, kako (ne više od 3-5 paragrafa) Precizno, bez poštapalica i fraza, stručnih termina Proveriti tačnost i pismenost Saopštenje treba da ima dobru formu i sadržinu!

  34. Izgled saopštenja za javnost (Forma) • Napisano na papriru A4 formata • U gornjem levom uglu stoje podaci o pošiljaocu saopštenja: naziv organizacije, adresa, broj telefona, faks, e-mail, osoba za kontak i svi podaci gde i kako zainteresovani mogu da pronađu osobu koja je upoznata sa temom

  35. Izgled saopštenja za javnost (Forma) • Treba jasno naznačiti da li je reč o saopštenju koje može odmah da bude objavljeno ili o saopštenju koje ima tzv. embargo. Ispod kontakt podataka treba da stoji «Za momentalno objavljivanje» ili «Za objavljivanje 9. novembra, u 11 časova». Embargo ne obavezuje novinare i treba ga koristiti samo kad je zaista potreban.

  36. Izgled saopštenja za javnost (Forma) • Ostaviti dovoljno prostora za komentare novinara, koristiti široke margine i dupli prored u kucanju. • Može da ima i više od jedne strane, ali preko dve nije preporučljivo.

  37. Embargo • Pre-release: saopštenje se šalje sa naznakom da postoji embargo do određenog momenta • Primer: saradnja Svetske zdravstvene organizacije i Njujork Tajmsa

  38. Pre-release • Vest: istraživanjem je otkrivena greška u lečenju tuberkuloze • Saradnja s medijima: Novinar Njujork Tajmsa je sarađivao s timom zaduženim za OJ Harvard Medical School, na organizovanju konferencije za novinare, pripremi materijala i izveštaja • Epilog: Njujork Tajms je bio prvi među 4 nacionalna dnevnika u SAD koji je objavio vest (na dan održavanja konferencije za novinare)

  39. Vrste izjava (s obzirom na mogućnost objavljivanja) • On the record – potpuno javno • Background – objava je dozvoljena u formi: “nezvanično se saznaje, “iz izvora bliskih Vladi”, “iz pouzdanih izvora”... • Deep background: objava je dozvoljena, ali bez navođenja izvora, tj. kao neformalno istraživanje novinara, njegovo intuitivno shvatanje... • Off the record – vest ne sme da se objavi

  40. Sadržaj saopštenja za javnost: • U prvom paragrafu treba navesti sadržaj vesti kao i najvažnije informacije: ko, šta, kada, gde i zašto. Prva rečenica treba da istakne najvažniji detalj u celoj priči. Prvi paragraf ne sme da ima više od tri do pet redova.

  41. Sadržaj saopštenja za javnost: • Treba biti koncizan. Izbegavati sve suvišne reči i poštapalice. Ukoliko želi, novinar može da dobije dodatne informacije telefonom ili da pogleda web prezentaciju organizacije. • Oprezno sa izborom reči. Treba izbegavati fraze kao što su npr. senzacionalno, revolucionarno i sl., jer ih urednici najčešće odmah odbace.

  42. Sadržaj saopštenja za javnost: • Nikad ne koristiti stručne izraze koji su nepoznati prosečnoj publici. • Svaku navedenu činjenicu treba proveriti više puta. Ispraviti greške pre slanja saopštenja.

  43. Struktura saopštenja za javnost

  44. Saopštenje za javnost - primeri Ekonomski fakultet, Kamenička 6, 11000 Beograd, tel: 3021 020, www.ekof.bg.ac.yu SAOPŠTENJE ZA JAVNOST ZA MOMENTALNO OBJAVLJIVANJE Za dodatne informacije, molimo pozovite osobu za kontakt: Slavica Sokić, tel: 3021 084, E-mail: slasokic@one.ekof.bg.ac.yu Dobrodošli ekonomisti iz Jugoistočne Evrope Tekst Za urednika: U prilogu su fotografije sa konferencije Fotografije se mogu objaviti bez posebnih autorskih prava Predlog teksta ispod fotografija: Profesori Ekonomskog fakulteta u Beogradu sa kolegama iz Jugoistočne Evrope

  45. Slanje saopštenja: • Makrodistribucija ili mikrodistribucija • Efikasno i na vreme • Ne koristiti običnu poštu, već ekspresnu poštu, faks, e-mail • Na prave adrese – koristiti aktuelne baze podataka

  46. Objavljivanje saopštenja • Lokalizacija saopštenja povećava verovatnoću njegovog objavljivanja • Istraživanje: od 174 lokalizovana saopštenja – 78 je objavljeno, dok od 1174 uopštena saopštenja – 87 je objavljeno

  47. Lokalizacija • Urednici lokalnih medija imaju težak posao • U Gornjem Milanovcu nema mnogo vesti • Zato, lakše je probiti se u lokalne medije nego u nacionalne medije

More Related