1 / 62

Klasifikacija nau čnog rada

Klasifikacija nau čnog rada. Doc. dr Sandra Šipetić-Grujičić Institut za epidemiologiju, Beograd. Šta je naučni rad (članak)?. Naučni rad (članak) je napisan i publikovan izveštaj o originalnim rezultatima istraživanja.

danika
Télécharger la présentation

Klasifikacija nau čnog rada

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Klasifikacija naučnog rada Doc. dr Sandra Šipetić-Grujičić Institut za epidemiologiju, Beograd

  2. Šta je naučni rad (članak)? • Naučni rad (članak) je napisan i publikovan izveštaj o originalnim rezultatima istraživanja. • Naučni rad je izveštaj koji znatno doprinosi poznavanju ili razumevanju nekog problema. • Samo na osnovu podataka prikazanih u naučnom radu istraživanje može biti ponovljeno od strane bilo kojeg kompetentnog istraživača.

  3. Specifične karakteristike naučnog rada (članka): • Originalan • Počiva na naučnim činjenicama • Adekvatne strukture • Publikovan

  4. ORIGINALNOST “Misliti kao većina (slagati se sa većinom), sa stanovišta napredovanja nauke, znači, u stvari, ne misliti.”

  5. ETAPE u formiranju jednog naučnog rada Sagledavanje problema Postavljanje hipoteze Opservacione studije Provera hipoteze Eksperimentalne studije Napisati naučni rad Publikovanje naučnog rada

  6. PUBLIKOVANJE “Ako ti i ja imamo istu jabuku pa ih razmenimo, opet će svako od nas imati po jabuku. Ako ti i ja imamo po ideju pa ih razmenimo, savako od nas će imati po dve ideje. “ B. Shaw

  7. Naučne informacije • Primarne publikacije (knjige, časopisi, teze, naučne studije, naučne monografije, saopštenja sa skupova i kongresa, patenti, itd.) • Sekundarne publikacije (bibliografije, indeksni časopisi –Index Medicus, Current Contents, Biomedicina Iugoslavica Serbica., indeksnoapstraktni časopisi - Excerpta medica, Referatni bilten, Medicinskij referativnij žurnalj, bibliotečki katalozi) • Referentna dela (enciklopedije, rečnici, leksikoni, adresari, vodiči, itd.)

  8. Prednosti/Nedostaci Samo primarni ili originalni naučni članci mogu se uzimati kao izvor tačnih, relevantnih i verodostojnih podataka. Izuzetno kada za to postoje objektivni razlozi, mogu se koristiti i podaci iz sekundarnih izvora.

  9. Osnovna struktura naučnog rada • data je dobro poznatim akronimom IMRAD Introduction, Methods, Results And Discussion

  10. Kada započeti pisanje naučnog rada? ? • posle detaljne analize rezultata istraživanja, • kada se uverimo da imamo vrednu naučnu informaciju, • kada naši rezultati doprinose porastu postojećeg znanja ili prakse

  11. Kako započeti pisanje naučnog rada? • Od početka – uvoda • Od sredine – rezultati • Od kraja – zaključak • Izbor se ostavlja istraživaču

  12. PISANJE KONCEPTA • Dugo i intezivno razmišljanje o izradi članka. • Iščitavanje raspoložive literature za svako poglavlje rada. • Sastavljanje plana pisanja za svako poglavlje rada.

  13. Dostupnost naučnih informacija Većina čitalaca Malo čitalaca

  14. JEZIK pisanja • Jasan • Jednostavan • Precizan

  15. STIL pisanja • Upotreba staranih reči i izraza - minimalna • Duga ili kratka reč? Velike reči-mala dela. (Kratke, obične male reči omogućuju jasnu, preciznu i direktnu komunikaciju.) • Izbegavati upotrebu slikovitih nadahnutih opisa. • Jednostavne i kratke rečenice (do oko 20 reči). • Paragraf-jedinstvo, koherentnost i mogućnost isticanja odredjenog sadržaja. • Gramatička pravilnost.

  16. Prvo-treće lice, glagolski oblici i vreme • Upotreba aktiva je osnova za kraći, direktniji, tačniji i korektniji način izražavanja. • Upotreba aktiva unosi akciju, čini govor efikasnijim i interesantnijim za čitaoca. • Treće lice treba obavezno koristiti pri pisanju sažetka, a prvog pri pisanju teksta članka. • U sadašnjem vremenu treba pisati poglavlja – Uvod, i Diskusiju. • Prošlo vreme upotrebljavamo u poglavljima Metod, Rezultati i Zaključci.

  17. Karakteristike naučnog rada • Naučni rad piše se kratko, jasno i objektivno. • Naučni rad je završna faza svakog istraživanja jer se u njemu na najbolji način izlažu dobijeni rezultati. • Naučnim radom se naučna informacija širi prostorno i vremenski. • Objavljen naučni rad je osnov za utvrdjivanje prioriteta istraživanja.

  18. Karakteristike naučnog rada • Publikovanje služi za stimulisanje daljeg istraživanja i utvrdjivanje statusa naučnikove ličnosti u nauci. • Broj objavljenih radova smatra se opšte priznatim pokazateljem stvaralačke produktivnosti istraživača. • Svaki naučni rad zadobija nov kvalitet samim tim što postane deo opšte priznate rizinice svetske nauke.

  19. Vrste naučnih radova • Originalni naučni članak (Original scientific article) • Pregledni članak (Review article) • Pismo uredništvu • Prethodno saopštenje (Preliminary communications) • Teze • Izlaganje na naučnim skupovima (Conference paper)

  20. Originalni naučni rad (Original scientific article) • Originalni naučni rad je glavni i primarni izvor naučnih informacija i prenosilac novih ideja, otkrića i saznanja. • Originalni naučni rad su poredjani rezultati sa referencama.

  21. Struktura originalnog naučnog rada • Naslovna strana • Sažetak (rezime) –struktuisani i nestrukturisani– kratak sadržaj rada • Uvod – šta je predmet istraživanja • Metod – naučni metod, način izvodjenja istraživanja, vrsta studije, precizno opisan tako da se istraživanje može ponoviti • Rezultati – šta je nadjeno

  22. Struktura originalnog naučnog rada • Diskusija – poredjenje dobijenih rezultata sa rezultatima drugih istraživača • Zaključci - predstavljaju sud hipotezi koja je izrečena na osnovu dobijenih rezultata • Zahvalnica - pojedincima ili organizacijama koje su finansijski ili na neki drugi način pomogle realizaciju istraživanja • Literatura – brza identifikacija i pronalaženje časopisa u kome je citirani članak objavljen • Prilozi – tabele, grafikoni, slike itd.

  23. Originalni naučni rad Porodična anamneza kao faktor rizika za nastajanje dijabetes melitusa tipa 1(Acta Diabet 2002; 39: 111-115.) Rezime- Cilj ove studije je bio ispita da li se dijabetes tipa 1 češće javlja kod osoba sa pozitivnom porodičnom anamnezom za dijabetes tipa 1 i tipa 2, tireoidno oboljenje, alergijska, reumatska i druga oboljenja. Anamnestička studija je sprovedena u Beogradu i obuhvatila je 105 dece mladje od 16 godina sa dijabetesom tipa 1 i 210 kontrola. Oboleli i kontrole bili su mečovani po polu, uzrastu (+/-1g.) i mestu stanovanja. U statističkoj analizi koristili smo x2 test, Fisherov egzaktni test, univarijantnu i multivarijantnu logističku regresionu analizu. Na osnovu rezultata multivarijantne logističke regresione analize dijabetes tipa 1 je statistički značajno povezan sa pozitivnom porodičnom anamnezom za dijabetes tipa 1 (OR=8.58; 95%CI, 3.28-22.46), dijabetesom tipa 2 (OR=4.04; 95%IP, 2.31-7.07), alergijskim oboljenjima OR=5.04; 95%IP, 2.31-7.07), celijčnom i Cronovom bolešću (OR=11.02; 95%IP, 1.14-106.89) i drugim oboljenjima (trombocitopenijom, alopecijom areatom, psorijazom, hroničnim uveitisom i pernicioznom anemijom; OR=3.63; 95%CI, 1.05-12.48).

  24. Originalni naučni rad- primeri Prevalencija i karakteristike menstrualne migrene kod studentkinja beogradskog univerziteta (Medicinsk istraživanja 2001; 35: 51-58.) Rana ishrana kravljim mlekom kao faktor rizika za insulin-zavisni dijabetes melitus (Medicinska istraživanja 2001; 35:46-50.)

  25. Vrste preglednih radova • Pravi pregledni rad – Literaturni pregled - Review of the literature • Stanje područja ili oblasti – State of the art (pruža nova shvatanja u oblastima koje brzo napreduju, najnovija literatura) • Update (nastavak nekog sličnog preglednog rada) • Meta-analiza – opšti pregled -Overview, Quantitative syntesis

  26. Pravi revijski (pregledni) rad (Review article ili Review of the literature) • Rad u okviru kojeg se vrši analiza i diskusija o već objavljenim naučnim rezultatima. • Ne mora da bude samo pregled literature o nekoj temi i problemu. • U ovakve članke autor može unositi i sopstvene neobjavljene rezultate.

  27. Pregledni rad • Karcinom pankreasa: od gena do terapije (Srp Arh Celok Lek 2001; 129: 328-333.) Sažetak-Karcinom egzokrinog pankreasa je treća najčešća neoplazma GIT. Karcinom je genetska bolest i mutacije 3 vrste gena mogu biti uključene u karcinogenezu. Uvodjenjem saznanja iz genetike karcinoma u kliničku praksu moguće je poboljšati efikasnost skrininga rizičnih grupa bolesnika, ranu dijagnostiku, terapiju i prognozu bolesti. Klinički simptomi i znaci karcinoma pankreasa su heterogeni i nespecifični – bol u epigastrijumu, žutica, gubitak u telesnoj težini, dijabetes melitus, tromboza vena ili maligni tromboflebitis, psihički poremećaji ili promene na koži. Dijagnoza se najlakše postavlja kombinovanjem seroloških i molekularnih markera s endoskopskom ultrasonografijom ili CT. Jedini potencijalno kurativni pristup u terapiji je hirurški. Primenjuje se i intraoperativna radioterapija i hemioterapija gemcitabinom, a nadu bude i nove terapijske strategije: primena metaloproteinaza, inhibitora angiogeneze i genska terapija.

  28. Struktura-nije klasična, dosta podnaslova u zavisnosti od tematike • Uvod • Genetika karcinoma pankreasa (Tumor-supresivni geni, Onkogeni, Geni popravke DNA) • Klinička prezentacija • Dijagnostika • Terapija • Literatura

  29. Pregledni rad • Savremena znanja o mikoplazmama (Srp Arh Celok Lek 2001; 129: 334-339.) Rezime- Mikoplazme su po veličini najmanje bakterije od značaja u medicini. One se razlikuju od ostalih bakterija jer nemaju zid, ne boje se po Gramu, polimorfnog su izgleda i rezistentne su na delovanje beta-laktamskih antibiotskih sredstava. U sastav membrane ćelije ulazi holesterol, što je jedinstveno svojstvo medju prokariotama. Mikoplazme rastu samo na specijalno obogaćenim podlogama. Mali broj vrsta mikoplazmi izaziva infekciju kod ljudi. Jedino strikno patogena vrsta je Mycoplasma pneumoniae, dok ostale izazivaju oportunističke infekcije.Patogenetski mehanizmi u infekcijama izazvanim mikoplazmama još nisu u potpunosti razjašnjeni. U terapiji najbolji efekat se postiže primenom tetraciklina i makrolidnih antibiotskih lekova. Rezistencija na tetracikline je retka pojava.

  30. Struktura-nije klasična, dosta podnaslova u zavisnosti od tematike • Uvod • Morfologija i fiziologija • Gradja membrane ćelije • Genom mikoplazmi • Ribozomi mikoplazmi • Pokretljivost mikoplazmi • Osobenosti pri mikrobiološkom kultivisanju • Antigenske varijacije • Mikoplazme koje izazivaju infekcije kod ljudi • Literatura

  31. Meta-analiza (Meta-analysis) • Kada se svi podaci , objavljeni u različito vreme i na različitim mestima, integrišu i kombinuju, pa posebnim postupkom detaljno analiziraju, iz njih može da proistekne nova naučna informacija, u novoj vrsti naučnog rada - meta analizi. • Razlikuje se od tradicionalnog pregleda literature. • Sinonimi – opšti pregled (Overview) ili kvantitativna sinteza (quantitative synthesis).

  32. Meta - analiza Postupci izvodjenja: • Precizno formulisanje pitanja šta je predmet istraživanja • Način, broj i reprezentativnost kompjuterizovane baze podataka i njeno pretraživanje • Kombinovanje podataka i statistička analiza • Donošenje zaključaka i njihova intrepretacija

  33. Meta -analiza

  34. Beta blokatori u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda-rezultati meta analize • 17 trijala • OR=0.78 • 95%IP (0.71-0.87) s.z. • Za 22% smanjen mortalitet uvodjenjen beta blokatora posle akutne faze infarkta miokarda

  35. Pisma uredništvu (Letters to Editor) • Kratki napisi. • Štampaju se u posebnim odeljcima većine naučnih časopisa. • Posebne strukture (sadržaj i reference).

  36. Svrha pisma: 1. Komentarišu neki prethodno objavljen rad u datom časopisu (negira se ili se podržava) 2. Prezentacija nekog interesantnog slučaja iz sopstvene prakse 3. Prikaz nekog interesantnog istraživanja (jednostavna poruka, poznata metodologija, da bi se što pre saopštili rezultati) 4. Iznošenje komentara u pogledu sadržaja samog časopisa ili njegovog formata

  37. Pisma uredniku – letters to the editor • Re: Chronic Helicobacter pylori infection and migrane: Case-control study (Pinessi L, Savi L, Pellicano R, et al. Headache. 2000;40:836-839.) Headache 2002; 42:236-237.

  38. Prethodna saopštenja(Preliminary report – Short Communications) • Prvo, kraće obaveštenje o rezultatima nekog istraživanja, ali bez detaljnijeg opisa metoda i obrazlaganja rezultata. • Sadrži sve bitne delove kao i naučni rad ali u skraćenom obliku. • Na kraju se iznosi kratak preliminarni zaključak. • Nedostatak-dobijeni rezultati ne mogu se proveriti. • Po pravilu prethodno saopštenje bi moralo da prati originalni naučni rad.

  39. Prethodna saopštenja CILJ: • Prezentovanje interesantnih naučnih rezultata pre završetka započete studije • Donošenje provokativnih pretpostavki • Prezentovanje rezultata koji su uočeni empirijski u cilju započinjanja kontrolisane studije

  40. Saopštenje • EPIDEMIJA TULAREMIJE U NIŠKOM OKRUGU (Srp Arh Celok Lek 2002; 130: 91-94.) Rezime- Tularemija je kao retko oboljenje predstavljalo iznenadjenje kada je registrovano 1999. i 2000. godine na 31 bolesniku. Uglavnom su obolevali ljudi sa sela, a najčešće domaćice. Dominirao je glandularni oblik bolesti. Vodeći klinički znaci bolesti su bili: gušobolja, bol u predelu uvećane limfne žlezde i povišena temperatura.Kod više od polovine obolelih osoba titar antitela na uzročnika Francisella tularensis je bio izrazito visok. Kod svih bolesnika je sanirana bolest. UVOD, METOD, DISKUSIJA, ZAKLJUČAK, LITERATURA i PRILOZI.

  41. Brza komunikacija (Rapid of fast communication) • Da bi rad bio prihvaćen kao brza komunikacija rukopis prethodnog saopštenja mora biti napisan tako da ne zahteva ozbiljne ispravke teksta.

  42. Characteristics of headache associated with acute carbon monoxide poisoning (Headache 2002; 42:220-223.) Rezime Uvod Metod Rezultati Komentar Reference Prilozi Brza komunikacija

  43. TEZE • A. Doktorska teza -originalno i samostalno naučno delo -izrada doktorske teze treba da uvede kandidata u problematiku i metodologiju naučnog rada u odredjenoj disciplini medicine, omogućujući mu svestrano produbljivanje znanja i osposobljavanje za samostalni rad • B. Magistarska teza -originalno i samostalno naučno delo, ali manjeg obima

  44. Saopštenja sa naučnih skupova (Conference paper) • Objavljeni radovi u zbornicima radova (originalnost, prvo objavljivanje, dostupnost, itd.) • Predavanja po pozivu (Invited lecture)

  45. ČLANCI BLISKI NAUČNIM • STRUČNI ČLANAK • REVIJSKI STRUČNI ČLANAK • KAZUISTIKA • OSTALI ČLANCI

  46. Stručni članci (Professional article) -po strukturi nema razlike -nema jasno definisanu hipotezu za rešenje nekog problema -u njemu se ne opisuje novo saznanje već se obradjuje već poznato odnosno opisano -nema detaljnog opisa metode i tehnike rada -nema mogućnosti reproducibilnosti dobijenih rezultata -naučna istina/empirijska, iskustvena istina – rezultati opisani onako kako smo ih našim čulima konstatovali -prenošenje ličnih zapažanja i iskustva drugima

  47. Stručni članak – VSP 1993;50:115-121. Zbrinavanje povredjenih u borbama za Vukovar Rezime -U toku 42 dana borbenih dejstava operaciono odeljenje brigadne sanitetske stanice motorizovane brigade zbrinulo je 535 povredjenih. Trećina ranjenika (31,8%) je pripadala I ili II redu hitnosti. U jedinicu je vraćeno 21,7% povredjenih. Infuzionu terapiju je dobilo 47% ranjenih. Učinjeno je 7 laparotomija, kod 19 povredjenih je dreniran grudni koš, a kod 11 je uradjena giljotinska amputacija ekstremiteta. Mortalitet je na ovoj etapi bio 1,9%. Način zbrinjavanja ranjenika diktirali su uslovi izvodjenja borbenih dejstava i sredstava kojima se raspolagalo.

  48. Stručničlanak-Infekcija sternuma posle kardiohirurških operacija VSP 1993; 50:134-140 REZIME - Analiziraju se metode lečenja gnojnog medijastinita u kardiohirurškim operacijama koje su prihvaćene i na klinici primenjene. To su: debridement sa zatvaranjem sternuma uz irigaciju substernalnog prostora, debridement sa previjanjem otvorene rane i zarastanjem per secundum, debridement sa previjanjem otvorene rane i njenim zatvaranjem miokutanim režnjevima. U zaključku se ističe da su ove infekcije etiopatogenetski veoma složene zbog čega je veoma važno poznavanje svih relevantnih faktora rizika u cilju sprečavanja nastajanja ove komplikacije u kardiohirurškim operacijama. Neophodno je njeno rano prepoznavanje.

  49. Revijski stručni članci (Review professional article) • Predstavlja na sistematičan način prikazivanje rezultata objavljenih članaka (pregled literature).

More Related