1 / 16

Posjed – pojam i vrste posjeda

Posjed – pojam i vrste posjeda . Vježbe iz predmeta Građansko pravo - stvarno i nasljedno Rijeka, 16. 11. 2006. Pojam posjeda. Posjed je pravno relevantna faktička vlast koju neka osoba ima u pogledu neke stvari.

hilda
Télécharger la présentation

Posjed – pojam i vrste posjeda

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Posjed – pojam i vrste posjeda Vježbe iz predmeta Građansko pravo - stvarno i nasljedno Rijeka, 16. 11. 2006.

  2. Pojam posjeda • Posjed je pravno relevantna faktička vlast koju neka osoba ima u pogledu neke stvari. Čl. 10 st. 1. ZV-a: “Osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari njezin je posjednik” Čl. 10. st. 5. “S posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava)…” Posjed ≠ pravo na posjed (npr. pravo vlasništva) Posjed ne da je nikakvo ovlaštenje na stvar, a stvarna prava daju određena ovlaštenja (npr. da li posjednik može stvar otuđiti? Kao vlasnik može, ali kao založni vjerovnik ili posudovnik ne može) Posjed je činjenica, a ne pravo, ali ima neke pravne učinke.

  3. Pojam posjeda – pravni učinci • Akviztivni učinci posjeda • Posjed kao pretpostavka stjecanja stvarnih prava na pokretnim stvarima (npr. čl. 116. st. 1. ZV-a: “Vlasništvo pokretne stvari stječe se predajom u samostalni posjed…” • Publicitetni učinci posjeda • Posjed daje vanjsku vidljivost stvarnih prava na stvarima (npr. čl. 11. st. 3. ZV-a: “Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik…”) • Kontinuitetni učinci posjeda • Zaštita posjeda • Stjecanje stvarnih prava dosjelošću

  4. Objekti posjeda • Posjed stvari (vršenje faktičke vlasti nad stvari) • sve stvari koje mogu biti objektom stvarnih prava • izuzete su: • A) one stvari koje zbog svojih prirodnih osobina ne mogu biti u privatnoj vlasti pojedinaca – opća dobra • B) stvari koje norme pravnog poretka zabranjuju da budu u vlasti pojedinaca – stvari izvan prometa • Ali: dijelovi stvari mogu biti samostalnim predmetom posjedovanja – čl. 10. st. 4. ZV-a: “Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu ili slično.”

  5. Objekti posjeda • Takav dio ne bi mogao biti objektom prava vlasništva – čl. 6. st. 1. ZV-a: “Dio stvari koji se od nje ne može odvojiti…, ne može biti samostalnim objektom stvarnih prava…” • Posjed nije stvarno pravo pa je moguće da na dijelovima stvari postoji odvojena faktička vlast, drukčija od one koja pripada vlasniku • Sudska praksa: “Ne postoji samo posjed čitave katastarske čestice zemlje, nego se posjedovati može i samo dio zemljišta određene čestice” Okružni sud u Dubrovniku, Gž-56/85 od 24. 1. 1985., Žuvela, 2004., 22/6

  6. Objekti posjeda • Posjed prava (quasi possesio) • samo posjed prava stvarnih služnosti - čl. 10. st. 5. ZV-a • U čemu se sastoji posjed prava stvarnih služnosti? • u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti • Ostala stvarna prava ne mogu se posjedovati • “Posjed prava nepravilne služnosti ne postoji”Županijski sud u Rijeci, Gž- 762/1997 od 8.4. 1998., IO VSRH 1/98., odl. br. 2., Žuvela, 2004., 20-21/1.

  7. Subjekti posjeda • Posjednik - Svaka osoba koja ima faktičku vlast glede stvari ili faktički izvršava sadržaj posjeda stvarne služnosti • Svaka osoba koja ima pravnu sposobnost može biti posjednikom, tj. sve fizičke i pravne osobe mogu biti posjednici • Ne postoje ograničenja glede poslovne sposobnosti da se bude posjednikom – volja posjednika (animus) nije bitna za posjedovanje  tzv. objektivistička koncepcija posjeda – bitan je samo corpus odnosno objekt posjedovanja

  8. Subjekti posjeda • Pomoćnik u posjedovanju • Pomoćnik u posjedovanju ≠ posjednik => nije subjekt posjeda • To je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktička vlast na stvari, ali koja time ne izvršava nikakvu svoju vlast, nego isključivo tuđu vlast • Čl. 12.: “(1) Posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju. “

  9. A) čl. 11. ZV-a NESAMOSTALNI POSJED  SAMOSTALNI POSJED  PREDMNJEVA SAMOSTALNOSTI  PREDMNJEVA VLASNIŠTVA  (1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. (2) Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno. (3) Svatko može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako. Vrste posjeda

  10. B) Čl. 10. st. 2. i st. 3. ZV-a NEPOSREDAN POSJED  POSREDAN POSJED  (2) Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik Vrste posjeda

  11. C) Čl. 18. ZV-a – kvalitete posjeda ZAKONIT POSJED  -objektivna kvaliteta (postojanje valjanog pravnog temelja) ISTINIT POSJED  -objektivna kvaliteta (da posjed nije pribavljen na protupravno) POŠTEN POSJED  -subjektivna kvaliteta Predmnjeva poštenja  čl. 18. st. 5. “Posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno” (1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). (2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. (3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Vrste posjeda

  12. Vrste posjeda Zakonit posjed Istinit posjed + Pošten posjed Kvalificiran posjed - Uzima se u obzir kod dosjelosti i kod tužbe predmnjevanog vlasnika

  13. Ostale vrste posjeda • Idealni posjed - Kada je nekoj osobi zakonom priznat položaj posjednika, premda ona ne izvršava (još) faktičnu vlast glede stvari 1) Nasljednički posjed – čl. 17. st. 1. ZV-a: “Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja” 2) Tabularni posjed – činjenica da je neka osoba upisana u ZK kao vlasnik. – NE POSTOJI U NAŠEM PRAVU !!! • (Samo)posjed i suposjed • (samo)posjed– kad jedna osoba posjeduje stvar ili pravo • suposjed– kad više osoba posjeduje stvar ili pravo ZV 10/6

  14. Praktični primjer 1 • Dejan ima 25 godina i još živi u kući sa svojim roditeljima i sestrom s kojima nije u najboljim odnosima. Ima svoju sobu, koju uvijek zaključava. Kako se u zadnje vrijeme čudno ponaša, njegova majka je posumnjala da se drogira i jedan je dan, dok Dejana nije bilo, provalila u njegovu sobu i pretražila ju je. • Tko je posjednik sobe i zašto? • Koju posljedicu ima činjenica da je Dejanova majka provalila u njegovu sobu?

  15. Praktični primjer 2 • Ana i Petra su izašle u kino. Kako Petra nije ponijela torbicu zamolila je Anu da joj spremi novčanik i ključeve kod sebe. Ana joj je pružila torbicu u koju je Petra, pored novčanika i ključeva ubacila i mobitel bez da je Ana za to znala . • Je li, i kakav je, Ana posjednik novčanika i ključeva? A mobitela? • Kakav posjednik je Petra?

  16. Praktični primjer 3 • Darko i Lovro sklopili su ugovor o građenju prema kojemu se Lovro obvezao izvršiti određene radove na Darkovoj zgradi. Kako Darko živi u Austriji i rijetko dolazi Lovri je dao ključeve svoje kuće da ovaj može slobodno ulaziti, unutra držati materijal i strojeve za rad. Jedan je dan Lovro pokušao ući, no bivša Darkova žena promijenila je bravu. • Tko je sve i kakav posjednik zgrade?

More Related