1 / 20

Teme izlaganja

Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece u njemačkom pravnom sustavu Doc. dr. sc. Irena Majstorović, Pravni fakultet u Zagrebu. IV. znanstveno-stručni interdisciplinarni skup REPRESIVNE MJERE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PRAVA DJECE I HAŠKA KONVENCIJA O MJERAMA ZA ZAŠTITU DJECE 1996.

iokina
Télécharger la présentation

Teme izlaganja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece u njemačkom pravnom sustavuDoc. dr. sc. Irena Majstorović, Pravni fakultet u Zagrebu IV. znanstveno-stručni interdisciplinarni skupREPRESIVNE MJERE ZA ZAŠTITU OSOBNIH PRAVA DJECEIHAŠKA KONVENCIJA O MJERAMA ZA ZAŠTITU DJECE 1996.

  2. Teme izlaganja • opće napomene o njemačkom (obiteljsko)pravnom sustavu; normativno uređenje: • Ustav (Temeljni zakon) • međunarodni ugovori • zakoni • prioritet u praksi: prevencija • Zakon o suradnji i informiranju u zaštiti djece, 2012. • eventualne pouke za hrvatski sustav?

  3. Njemačko pravo • obiteljsko pravo kao dio građanskog prava • pravno uređenje odnosa roditelja i djece: normativni labirint, koji je pregledan i logičan • promjene – samo kao razrada prvotnih zamisli zakonodavca • zakonodavne promjene prati odgovarajuća organizacijska promjena uz osiguranje financijskih sredstava

  4. Ustav (Temeljni zakon) – čl. 6. • Brak i obitelj su pod osobitom zaštitom državnog poretka. • Podizanje i odgoj djece su prirodno pravo roditelja i prije svega njihova obveza. Nad ostvarenjem ove obveze bdije država. • Djeca se smiju odvojiti od obitelji protivno volji nositelja skrbi o djetetu samo na temelju zakona, kad se nositelji skrbi ogriješe o svoja prava ili kad su djeca iz drugih razloga u opasnosti od zanemarivanja.

  5. Međunarodni ugovori • Konvencija o pravima djeteta • Njemačka članica od 1992. (RH isto) • čl. 3. st. 2. - obveza države osigurati zaštitu dobrobiti djeteta • čl. 18. st. 2. - obveza države pružiti pomoć roditeljima u ispunjavanju njihovih dužnosti uz jačanje ustanova i službi skrbi • Haška konvencija iz 1996. • Njemačka članica od 2011. (RH 2010.)

  6. Međunarodni ugovori • Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda • Njemačka članica od 1953. (RH od 1997.) • zaštita prava djece i roditelja • zaštita procesnih prava u pitanjima roditeljske skrbi pred Europskim sudom za ljudska prava • slučaj Elsholz vs. Njemačka, 2000. - povreda prava na obiteljski život i povreda prava na pošteno suđenje • utjecaj harmonizacije obiteljskog prava na nacionalne pravne sustave

  7. Zakoni • prioriteti: • suradnja svih uključenih u zaštitu djece, osobito službe socijalne skrbi i obiteljskih sudova • zaštita dobrobiti djece vs. zaštita prava roditelja: • čl. 3. Konvencije o pravima djeteta: interes djeteta uvijek ima prednost • temeljni materijalnopravni propisi: • Građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB) i • Socijalni zakonik (Sozialgesetzbuch, SBG)

  8. Građanski zakonik - § 1666 Sudske mjere u slučaju da je ugrožena dobrobit djeteta 1. Ako je ugrožena tjelesna, duhovna ili duševna dobrobit djeteta ili njegova imovina, a roditelji ne žele ili nisu u stanju otkloniti opasnost, obiteljski sud mora naložiti mjere koje su potrebne da bi se opasnost otklonila. • zlostavljanje (osobito: odbijanje upućivanja djeteta u školu; poticanje na kriminal ili prostituciju, tjelesno kažnjavanje, spolno zlostavljanje djeteta) • zanemarivanje (osobito: nedostatna prehrana, skrb, odijevanje ili nadzor)

  9. Građanski zakonik - § 1666 3. U sudske se mjere prema st. 1. posebice ubrajaju: • nalozi da se koriste oblici javne pomoći poput usluga socijalne skrbi za djecu i mladež i zdravstvene skrbi, • nalozi da se vodi briga o ispunjenju školske obveze, • privremene ili na određeno razdoblje izrečene zabrane korištenja obiteljskog doma ili drugog stana, zadržavanja u određenoj blizini doma ili posjete određenih mjesta na kojima dijete redovito boravi, • zabrane stupanja u kontakt s djetetom ili dogovaranja susreta s djetetom, • davanje izjava umjesto nositelja roditeljske skrbi, • djelomično ili potpuno oduzimanje roditeljske skrbi.

  10. Građanski zakonik - § 1666 4. U predmetima u kojima se radi o osobnoj dobrobiti djeteta sud može donijeti i mjere protiv treće osobe. • članak izmijenjen 2008. godine Zakonom o pojednostavljenju obiteljskopravnih mjera u slučaju opasnosti po dobrobit djeteta • zanimljiva geneza norme od 1900. godine • statistički podaci: porast broja represivnih mjera

  11. Broj lišenja roditeljske skrbi

  12. Građanski zakonik - § 1666a Načelo razmjernosti, prednost mjera javne potpore • Mjere koje uključuju izdvajanje djeteta iz roditeljske obitelji dopuštene su samo onda kad se opasnost ne može otkloniti ni na koji drugi način, pa ni putem mjera državne pomoći. • Navedeno vrijedi i kad je jednom roditelju privremeno ili vremenski neograničeno uskraćeno pravo korištenja obiteljskoga doma, pri čemu se u određivanju trajanja mjere uzima u obzir stvarnopravni status nekretnine.

  13. Građanski zakonik - § 1666a • Sukladno čl. 2., potpuna skrb o djetetu može se oduzeti samo ako su ostale mjere bile neuspješne ili ako se smatra da nisu dostatne za otklanjanje opasnosti. • članak izmijenjen 2002. godine Zakonom o daljnjem poboljšanju prava djece

  14. Građanski zakonik - § 1631 • Obiteljski sudovi trebaju kad je to potrebno, a po njihovom zahtjevu, podupirati roditelje u ostvarivanju skrbi o osobi djeteta. → veza sa Socijalnim zakonikom → suradnja sa službom socijalne skrbi (glavni nositelji pravne zaštite djece)

  15. Socijalni zakonik – čl. 16. Mjere poticanja odgoja djece u obitelji obuhvaćaju osobito: - ponude obiteljskog obrazovanja, koje su odgovor na potrebe i interese kao i iskustva obitelji u različitim životnim ulogama i odnosima, a koje su usmjerene na pripremu članova obitelji na zajedništvo u odgojnim obvezama te suživotu. - ponude savjetovanja u općim pitanjima odgoja i razvoja za mladež, - ponude koje se odnose na osmišljavanje slobodnog vremena, osobito kod opterećujućih obiteljskih anamneza.

  16. Vrijednost prevencije (1) • statistički pokazatelj: broj savjetovanja o odgoju:

  17. Vrijednost prevencije (2) • priznavanje roditeljske uloge kao primarne • supsidijarna uloga države • intervencija samo kad je nužna, a i onda mora biti razmjerna • novi Savezni zakon o zaštiti djece (jednoglasno usvojen), stupio na snagu 1.1.2012. – uveden novi propis: Zakon o suradnji i informiranju u zaštiti djece

  18. Zakon o suradnji i informiranju u zaštiti djece (1) - uspostava Mreže rane pomoći: previđena sredstva iz saveznog proračuna:

  19. Zakon o suradnji i informiranju u zaštiti djece (2) Zadaća je države, koliko god je to potrebno, pomoći roditeljima u ostvarivanju njihovih prava i odgovornosti, posebice u: • boljem ostvarenju ove odgovornosti u pojedinim slučajevima, • ranom otkrivanju rizika za razvoj djece i mladih te • sprečavanju opasnosti za dobrobit djece i mladih, te ako to u pojedinom slučaju više nije moguće, otklanjanju veće opasnosti ili štete.

  20. Pouke za hrvatski sustav? • potvrda kvalitetnog normativnog uređenja (jednaka načela i vrlo slične opće norme) → upitna provedba? • značenje prevencije: centri za socijalnu skrb, obiteljski centri, savjetovališta,... • ostvarenje stvarne suradnje svih uključenih u obiteljskopravnu zaštitu • promišljenost zakonodavnih i organizacijskih promjena (npr. obiteljski sudovi?) • povećanje svakovrsne, osobito financijske potpore obitelji

More Related