1 / 29

Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova

Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova. Mirela Ćapko Anamarija Ergović Anamarija Karjaković. UVOD. Odgoj Obitelj kao prva “škola života” Škola, okolina, vršnjaci Kurikulum i suvremene škole. ŠTO JE ŠKOLA?. Mjesto slobodnog vremena i masovnog obrazovanja

jed
Télécharger la présentation

Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Škola kao odgojno – socijalizacijska ustanova Mirela Ćapko Anamarija Ergović Anamarija Karjaković

  2. UVOD • Odgoj • Obitelj kao prva “škola života” • Škola, okolina, vršnjaci • Kurikulum i suvremene škole

  3. ŠTO JE ŠKOLA? • Mjesto slobodnog vremena i masovnog obrazovanja • Dvije vrste obrazovanja: praktično i duhovno • Prva školska reforma - 3 stupnja obrazovanja • Druga školska reforma - ekonomski pristup, usmjereno obrazovanje, ukinuta gimnazija • Ponovo se uvodi gimnazija

  4. TEORIJE ŠKOLE (H.GUDJONS,PEDAGOGIJA)

  5. SUVREMENI IZAZOVI ŠKOLI KAO ODGOJNO-SOCIJALIZACIJSKOJ USTANOVI • Važan čimbenik socijalizacije • Promjene u suvremenom društvu smanjuju mogućnosti • Komunikacija s učenicima svedena na minimum

  6. Kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice?

  7. ODGOJNO-OBRAZOVNI POTENCIJALI: • NASTAVA • KOMPLEMETARNI(NADOPUNJUJUĆI) SADRŽAJI i oblici rada škole • Zajednički život i rad u školi,odnosno socijalne forme odgojno-obrazovnog rada • Učeničke organizacije i udruženja

  8. NASTAVA • najorganiziraniji odgojno – obrazovni proces koji se odvija prema utvrđenom i pripisanom nastavnom planu i programu,a svrha joj je da učenicima pruži općeobrazovnu i općekulturnu osnovu za život te osigura profesionalnu pripremu za željeno znanje.

  9. KONCEPTI NASTAVE (''TEROIJA IZ PRAKSE'') • otvorena nastava • projektna nastava • nastava okrenuta iskustvu • praktično učenje • nastava okrenuta djelovanju

  10. KURIKULUM (autor:Vedran Škarica)

  11. IZRADA KURIKULUMA • jasno formuliran cilj odgoja, • postavljanje trajnih i suvremenih zadataka obrazovanja, • nastavni plan i program • nastavne tehnologije koje potiču aktivnost učenika i njegov kreativan izraz

  12. SVAKI KURIKULUM IMA: • filozofiju (cilj, zadaća, očekivanja), • metodologiju (akcijsko, participirajuće), • praksu (događanje, sudjelovanje, stvaranje) i • rezultat (stanje unutarnjeg zadovoljstva )

  13. DVA DOMINANTNA KURIKULUMSKA KONCEPTA 1. HUMANISTIČKI KURUKULUM 2. FUNKCIONALISTIČKI KURIKULUM vs

  14. ŠKOLA NEKAD I SAD

  15. Škola nekad : frontalni rad jednosmjerna komunikacija • Škola sad: stvaralačka humana aktivna socijalna

  16. UČIONICA Nekad Danas

  17. Bilježnica nekad ... Ovo se još uvijek koristi … … no ovo je noviji način Školska ploča krajem 19.stoljeća

  18. Grafoskop Dijaprojektor NAČINI PROJEKCIJE NEKAD I DANAS Projektor Pametna ploča

  19. SUVREMENI KURIKULUM • u nastavnom programu potrebno je izbjegavati kruta pravila i propise • učenika se potiče na stvaralaštvo i jača njegova uloga kao nositelja promjena u školi • promjene trebaju učenika poticati na osobni rast i razvoj, samopouzdanje, motivaciju, sposobnost komuniciranja • položaj učitelja se u suvremenoj školi mijenja

  20. TEMELJNE KOMPETENCIJE UČENIKA:

  21. PRIMJER ŠKOLSKOG KURIKULUMA

  22. funkcionalni kurikulum vizije i smjernice, prioritetna razvojna područja i ciljevi: poboljšanje poučavanja i učenja u Gimnaziji iskorištavanje novih radnih uvjeta primjena suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija poticanje raznovrsnih oblika pomoći u učenju, povećanje uključenosti obitelji, lokalne zajednice jačanje nacionalnih i kulturnih vrednota

  23. GLAVNI POKAZATELJI USPJEŠNOSTI U PRETHODNOJ ŠKOLSKOJ GODINI • Uspjeh u učenju i vladanju učenika u redovnoj nastavi; • Najveći uspjesi na učeničkim natjecanjima i smotrama; • Uspjeh na ispitima državne mature i drugim nacionalnim ispitima; • Upis maturanata na željene studijske programe; • Zadovoljstvo maturanata gimnazijskim programom;

  24. GLAVNA ORGANIZACIJSKA POSTIGNUĆA I OSTAVARENJE PROJEKATA • novi prostor • posjeti kulturnim i javnim manifestacijama • stručno usavršavanje • suradnju sa Gimnazijama u Novoj Gradiški i Bjelovaru, Hrvatskom gimnazijom u Budimpešti • projekt informatizacije, „e-dnevnik“ • školska zvjezdarnica

  25. PLAN AKTIVNOSTI, PROGRAMA I PROJEKATA ŠKOLSKOG KURIKULUMA • izborni predmeti • izvannastavne aktivnosti • izvanškolske aktivnosti • zimske i ljetne škole/kampovi • ostale odgojno-obrazovne aktivnosti, programi i/ili projekti

  26. OSTVARUJE LI GIMNAZIJA ŠKOLSKI KURIKULUM? Nagrada na međunarodnom Internet festivalu Državna natjecanja “Europa u školi” Međunarodna informatička olimpijada

  27. PONOVIMO PITANJE: Kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice?

  28. E- škole, iluzija ili skora budućnost?

  29. Literatura • Vukasović, A. (2001), Pedagogija, Zagreb, Hrvatski katolički zbor“MI“ • Previšić, V. (2007), Kurikulum : teorije - metodologija - sadržaj – struktura, Zagreb, Školska knjiga • ŠKOLSKI KURIKUL(UM) 2011./12. 1. dio – osnove i plan aktivnosti, http://www.gimpoz.hr/repos/files/1321870964kurikul_11-12-1.pdf, 28. Studeni 2012

More Related