Teorije učenja

1. Teorije učenja Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani, mag psihologije 2011/12.

2. Teorijski pristupi BIHEVIORISTIČKI KOGNITIVISTIČKI SOCIJALNE TEORIJE UČENJA

3. Bihevioristički pristup • Klasično uvjetovanje - Pavlov • Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner • Obrazovna tehnologija

4. Klasično uvjetovanje - Pavlov Prije uvjetovanja Bezuvjetna reakcija (lučenje sline) Bezuvjetni podražaj (hrana) Neutralni podražaj (zvuk zvona) Bez odgovarajuće reakcije (nema lučenja sline) Uvjetovanje (ponavlja se više puta) Bezuvjetna reakcija (lučenje sline) Neutralni podražaj + bezuvjetni podražaj (zvono) (hrana) Poslije uvjetovanja Uvjetovani podražaj (zvuk zvona) Uvjetovana reakcija (lučenje sline)

5. Klasično uvjetovanje • Uvjetovanje emocija – mali Albert • Anksiozne reakcije vezane za rješavanje zadataka pred ploču ili ispit • Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav učitelja Ukoliko se neutralni podražaj zadaje nekoliko puta bez uparivanja s bezuvjetnim podražajem, uvjetovana reakcija se teže usvaja - npr. Prvi ispiti bez loših posljedica

6. Klasično uvjetovanje • Generalizacija - npr. Strah od pismenog iz matematike... strah od ispita iz kemije ili fizike - ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema izvannastavnim aktivnostima • Diskriminacija – uočavanje razlika među sličnim situacijama • Gašenje - strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih uspjeha - ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vježbe

7. Operantno uvjetovanje - Thorndike • Zakon vježbe i efekta Ponavljanje uvjetovanog odgovora učvrstiti će vezu između podražaja i odgovora Ponašanje praćeno nagradom će se učvrstiti, ono praćeno kaznom će oslabiti

8. Thorndike – učenje putem pokušaja i pogrešaka • Načelo spremnosti i gotovosti • Načelo frekvencije i učestalosti - ponavljanje • Načelo nedavnosti ili skorašnjosti • Načelo efekta ili učinka – vrijednost ili korist onoga što učimo - slabljenje ili osnaživanje asocijativnih veza pod utjecajem posljedica • MEHANIČKO UČENJE

9. POZITIVNO povećavaju čestinu ponašanja jer dovode do željenih i ugodnih posljedica npr. Pohvala za točan odgovor npr. Smijeh za duhovit i netočan odgovor NEGATIVNO Povećavaju čestinu ponašanja zbog uklanjanja ili smanjenja neugodnog podražaja Npr. markiranje bez posljedica Npr. omogućiti učeniku da ne piše završni ispit ako je dobro riješio kratke ispite znanja Potkrepljenje

10. Neke zakonitosti učenja • Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i obnavljamo ih relativno lako - zaboravljamo one koje smo svladali samo površno ili djelomično • Učenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u vremenu - jednokratno kontinuirano učenje u dužem periodu: jednostavne vještine; kraće učenje u više termina: složenije vještine i stjecanje znanja • Za djelotvorno učenje neophodna je vježba, pogotovo sa složenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne informacije o učinku

11. Operantno uvjetovanje - Skinner • Mjenja okolinu s ciljem da na željeni način mjenja životinjsko ponašanje • Skinner box • Potkrepljenje: posljedica koja povećava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja - Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe - Sekundarno: socijalno (osmijeh, pohvala), aktivnosti (igračke), simboličko (novac, ocjene) • Premackovo načelo

12. Kazne • Smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponašanja • USKRAĆIVANJE UGODNIH POSLJEDICA • Nisi pospremio igračke, ne možeš gledati film • Niste pospremili pribor, ostat ćemo dok to ne riješimo, tako da ćemo se manje igrati vani • NEUGODNI PODRAŽAJI • opomene, ukori, neugodna aktivnost, slanje ravnatelju, • !!! tjelesno kažnjavanje

13. POTKREPLJENJA KAZNE Posljedice ponašanja POZITIVNA Zadavanje ugodnih podražaja - učenik se posebno trudio i dobio odličnu ocjenu za svoj uradak • NEGATIVNA • Uklanjanje neugodnih podražaja • Djeca su marljivo radila preko tjedna pa nemaju zadaće za vikend • ZADAVANJE • Neugodnih podražaja • Djeca su baca papiriće po podu i učitelj im kaže da dobro očiste cjelu učionicu • USKRAĆIVANJE • uklanjanje ugodnih podražaja • Cijeli razred je više puta markirao s nastave i ukinut im je odlazak na izlet

14. Potkrepljenje i kazne u školi • Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem. Učitelj mora jasno kazati zašto je dijete nagrađeno, sa primjerenim izrazom lica i glasom. • Potrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova vrijednost se ne smije umanjivati bezrazložnom uporabom. Može se dozvoliti učenicima da sami smisle ili odaberu potrepljenje.

15. Potkrepljenje i kazne u školi • Kada ponašanje treba nagrađivati? - potkrepljenje nezainteresiranih učenika daje dobre posljedice – povećava se uradak i interes; - potkrepljivanje već zainteresiranih učenika može dovesti do gubitka interesa. • Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno potkrepljenje? - kao znak svog napredovanja (povećanje napretka i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja za aktivnost)

16. Potkrepljenje i kazne u školi • Potkrepljenja su dobra za poticanje poželjnih ponašanja no neće u potpunosti ukinuti neželjena ponašanja • Kazne (opomene) djelotvornije su izrečene po tiho učeniku, nego naglas pred cijelim razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)

17. Potkrepljenje i kazne u školi • Primjedba ili opomena mora se odnositi na učeničko ponašanje, ne na ličnost • Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi pažljivo obavila. • Učenici moraju znati cijenu ponašanja. Kažnjavanje mora ovisiti o ponašanju, treba ga dosljedno primjenjivati.

18. Potkrepljenje i kazne u školi • Kazna treba biti primjerena ponašanju, a ne (ne)simpatičnosti učenika • Domaća zadaća ne smije biti kazna, jer gubi na smislu utvrđivanja znanja ili vještina.

19. U pravilnim vremenskim intervalima ispiti na kraju semestra, svaki četvrtak Nakon točno određenog broja reakcija nakon određenog broja zadataka slijedi slobodna aktivnost povećava broj reakcija uoči potkrepljenja, i opadanja nakon toga U nepravilnim vremenskim intervalima Nakon slučajnog broja reakcija češće i kratke provjere znanja, samostalan rad uz nadgledanje Stalan učenički rad, Ponašanje otporno na gašenje Povremeno potkrepljivanje

20. Kazna • Neposredno nakon ponašanja • Dosljednost • Intenzitet kazne • !!! Kod ljudi učinci privremeni, izaziva agresivnost i izbjegavanje situacije dijete kažnjeno zbog školskog neuspjeha počinje izbjegavati školu

21. Oblikovanje ponašanja • Proces potkrepljenja uzastopnih aproksimacija točnog odgovora Učenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom mjestu • Učimo nova ponašanja

22. Obrazovna tehnologija: Programirani materijali • Jasno iskazan cilj učenja • Napredak u malim koracima • Učenik napreduje vlastitom brzinom • Učenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu informaciju • Tekstovi smanjuju broj pogrešaka i povećavaju vjerojatnost točnog odgovora (pozitivno potkrepljenje)

23. Linearno programiranje Svi učenici prolaze isto gradivo - Na kraju svake jedinice je pitanje na koje treba odgovoriti; točan odgovor je na sljedećoj stranici Razgranato programiranje Uvažava individualne potrebe učenika Pitanje višestrukog izbora; ovisno o odgovoru učenik se šalje na određenu stranicu za nove informacije; za pogrešan odgovor dobiva dodatnu poduku te se vraća na početnu jedinicu Programirani materijali

24. Opća načela prema Skinneru, 1968. • Jasno navedite što treba naučiti • Prvo poučavajte osnovne stvari • Ne tjerajte sve učenike da napreduju istim koracima • Programirajte obrazovne jedinice

25. Hullova teorija učenja • Asocijacija podražaja i efekta (schema S – R) • Živo biće je adaptabilni senzo-motorički mehanizam – samoodržavanje • Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva (koncepcija o redukciji nagona • Podražaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora doći di redukcije nagona, kako bi se jačala sveza između tog podražaja i reakcije, i tendencija ponavljanja iste reakcije na isti podražaj

26. Kognitivistički pristupi • Gestalt psihologija • Model dubine obrade podataka • Učenje imitacijom • Dollard-Millerova teorija učenja

27. Kognitivistički pristupi • Kako se odvijaju složeni spoznajni procesi: učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje, rješavanje problema • Laboratorijska istraživanja: pokreti očiju, usmjeravanje pažnje, vrijeme prepoznavanja i dosjećanja,... • U novije vrijeme: vještine čitanja, pisanja, pamćenje, rješavanje problema,

28. ORGANIZACIJA PERCEPCIJE Načelo zatvorenosti Odnos lika i pozadine Načelo blizine Načelo sličnosti UČENJE UVIDOM I PRODUKTIVNO MIŠLJENJE - Učenje nije stvaranje asocijacija između novih i starih elemenata, već kognitivni proces koji uključuje percepciju stvari, ljudi i dagađaja na novi način Gestalt psihologija

29. Faze u procesu učenja - Kohler • Temelje se na istraživanju sa Sultanom • Faza preparacije – faza svijesti o problemnoj situaciji (neravnoteža), bezuspješni pokušaji • Faza inkubacije – obustavlja se bezuspješna aktivnost i započinje stereotipno ponašanje • Faza iluminacije ili uvida – rješenje se odjednom javi, odnosi između elemenata su jasni i logični • Faza verifikacije – provjera rješenja –- tenzije nestaju

30. Model dubine obrade informacija • Učenje u razinama: površinska, osjetilna, os analize fizikalnih obilježja do semantičke analize značenja • Afektivna nit ili osobno značenje • Povezanost učenog sa kontekstom učenja (pr. riječi koje se rimuju/smisleno povezane)

31. Učenje imitacijom • Učenje vještina i navika • Značajno za socijalno učenje • Oponašanje ponašanja drugih i njihovo ponavljanje sve dok se ta ponašanja ne usvoje • Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo kod djece

32. Baldwin: • Nehotična imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Dječje gukanje, zarazno zijevanje) • Hotimična imitacija: namjerno oponašanje obrazaca modela • Imitacija je najmanje naporan način učenja • Usvajanje konformističkih ponašanja • Zadovoljava se potreba za identifikacijom

33. Dollard-Millerova teorija učenja • Ljudsko ponašanje je rezultat društvenih uvjeta i psiholoških načela koji naglašavaju ulogu mentalnih procesa • Ponašanje je naučeno • Elementi procesa učenja: potrebe, znaci, reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje • Organizacija odgovora – proces učenja mijenja redoslijed REZULTANTNA HIJERARHIJA INICIJALNA HIJERARHIJA ODGOVORA

34. Dollard-Millerova teorija učenja • Dilema učenja – ne potkrepljivanje ranijih odgovora kako bi se naučili novi • Gašenje – obnavljanje naučenih odgovora bez potkrepljivanja • Spontano vraćanje nenagrađivanih odgovora (gašenje znači inhibicija) • Generalizacija odgovora u sličnim situacijama (gradijent generalizacije) • Diskriminacija prema različitim situacijama • Gradijent potkrepljenja – vremenski dodir između odgovora i potkrepljenja • Anticipacijski odgovori

35. DIREKTNE VEZE Upravljne jednim znakom Instrumentalni odgovori Stvaraju neposrednu promjenu u odnosima INDIREKTNE VEZE posredovane unutarnjim procesima “znak-proizvađajući” odgovori Npr. Imenovanje ili označavanje događaja ili iskustva – sličnosti i razlike/ generalizacija i diskriminacija Dvosmjernost veza između subjekta i okoline Važnost: - upotrebe jezika - socijalno-kulturnog konteksta

36. Socijalne teorije učenja - Bandura • Međusobni utjecaj ljudi i okoline • Opservacijsko učenje – vezano za socijalno okruženje (grupa, socijalne interakcije) - Modeliranje - Vikarijsko učenje - učiti promatrajući kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni za svoje ponašanje

37. Modeliranje • Promjena u ponašanju je rezultat promatranja drugih • Oponašanje • Odrasli kao modeli • Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali može biti njime pojačano • Pohrana olakšana verbalnim kodiranjem (opisivanje ponašanja)

38. Vrste modeliranja SIMBOLIČKO MODELIRANJE Oponašanje ponašanja opisanou knjigama, filmovima, tv Oblačiti se poput glavnog junaka iz serije DIREKTNO MODELIRANJE Oponašanje modela Učenica u 1. razredu piše slovo na isti način kao i učitelj APSTRAKTNO MODELIRANJE Stvaranje sustava pravila opažanjem primjera u kojima se ta pravila vide Učenik zaključuje o redoslijedu pridjeva i imenica u rečenici opažajući primjere različitih rečenica SINTETIZIRANO MODELIRANJE Razvijanje ponašanja kombiniranjem dijelova opaženih akcija Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo vrata ormarića nakon što je vidjelo brata kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i majku kako otvara vrata ormarića

39. Ishodi opservacijskog učenja • Učenje novog ponašanja • Poticanje postojećeg ponašanja • Usmjeravanje pažnje • Mijenjanje inhibicija • Izazivanje emocija

40. OPAŽENA SLIČNOST Model je djelotvorniji što nam je sličniji / što je više modela Oponašanje učitelja istog spola Sklonost oponašanju vršnjaka Učenje identifikacijom OPAŽENA KOMPETENTNOST ! Kad se učenici boje situacije u kojoj se nalaze, skloniji su oponašati model koji se suočava sa situacijom nego model koji je u tome već uspio Učinkovitost modela !! OSOBINE LIČNOSTI PROMATRAČA

41. Proces opservacijskog učenja • Usmjeravanje pažnjena model (visok status, kompetentnost, privlačnost, popularnost) • Zadržavanje – mentalno verbaliziranje ili vizualno predočavanje • Reprodukcija –uskladiti svoje ponašanje sa modelom; grupno vođenje po koracima, trenutna povratna informacija ili naznaka točnog odgovora (kontrolirano učenje) • Motivacija – direktno ili vikarijsko potkrepljenje (pohvale, dobre ocjene)

42. 3 tipa modeliranja u razredu • Učitelj modelira način razmišljanja o gradivu, društvenim, političkim i vrijednosnim pitanjima • Učitelj modelira kognitivne vještine: kreativnost, rješavanje problema • Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne vještine)

43. Učitelj kao model • Ponašajte se kako biste željeli da se učenici ponašaju: pristojno, s poštovanjem i zahtjevajte to, pokažite zanimanje za čitanje i učenje, entuzijazam za nove stvari • Modelirajte vještinu + verbalno opisivanje • Grupno vježbanje kroz primjere • Koristite vikarijsko modeliranje

44. Socijalno-kognitivistička teorija učenja

45. Mehanizmi učenja • Mehanizam klasičnog i operantnog uvjetovanja • Mehanizam pokušaja i pogrešaka • Mehanizam imitacije • Mehanizam uvida u situaciju

46. Mehanizam imitacije • Uče se vještine ili navike • Opažanjem aktivnosti otkrivaju se scheme (pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se struktura ne usvoji • Efikasniji ako se uključe i složeniji intelektualni procesi (analiza pokreta)

47. Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959 • Otkrivanje bitnih veza i odnosa u materijalu kojeg učimo • Utvrđivanje i fiksiranje ključnih riječi gradiva • Grupiranje dijelova sadržaja prema smislu • Logičko povezivanje tih dijelova

48. Oblici učenja značajni za socijalni razvoj ličnosti • Opservacijsko uvjetovanje • Učenje po modelu • Učenje identifikacijom • Učenje učenjem uloga

49. Učenje uloga • Uloga: očekivano ponašanje vezano za određeni društveni položaj • Znanje kako se valja ponašati u društvu: • Učenje strukturiranih sustava ponašanja • Interakcijski karakter uloga (uče i se i komplementarne uloge) • Postupno uvježbavanje • Mehanizam pokušaja i pogrešaka

50. Uspješnost učenja (Secord i Backman) • Jasno određenje uloga koju treba naučiti • Suglasnosti članova skupine koje su uloge relevantne • Stav članova grupe o usklađenosti ponašanja komplementarne uloge • Suglasnosti članova grupe o statusu određenog člana • Mogućnost očitovanja o ponašanja vezanog za ulogu • Motiviranost za učenjem uloge