1 / 10

ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA

ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA. ♥♥♥. Zdrava hrana.

Télécharger la présentation

ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. ZDRAVA I NEZDRAVA HRANA ♥♥♥

  2. Zdrava hrana • Boje su  važan pokazatelj zrelosti namirnica. Sigurno ste primetili da gotovo nesvesno posežete za voćkom koja ima izraženiju, jasniju boju.Kaže se da se hrana  prvo ,,jede“ očima.  Prirodne boje voća i povrća predstavljaju ukras na našem tanjiru i podstiču apetit. Ponekad je dovoljno samo u mislima stvoriti sliku lepo servirane hrane, pa da počne lučenje digestivnih sokova. Evo kako boje utiču na naše zdravlje, odnosno šta se dešava kada pojedemo neku od boja: • Zelena: Namirnice ove boje su bogate hlorofilom. One jačaju imunitet, štite od kancerogenih oboljenja (posebno hormon zavisnih), sprečavaju anemiju. Povrće zelene boje sadrži lutein i zeaksantin, fitohemikalije koje su povezane sa smanjenjem rizika od degeneracije žute mrlje i katarakte. Spanać i kelj su posebno bogati luteinom i zeaksantinom. Pored njih, ovoj grupi pripadaju i zelena salata, raštan, blitva, zelje, brokuli, kopriva, sremuš i veliki broj začina. Ne treba zaboraviti da ova vrsta povrća ima najmanji broj kalorija ali veliki broj vitamina i minerala. Gvožđe, folnu kiselinu, kalcijum, magnezijum, vitamin C i beta karotin. One su izvor vitamina K, koji ima presudan značaj za zgrušavanje krvi i formiranje kostiju. Ova boja će vas svakako vratiti u ravnotežu, kako fizičku, tako i psihičku.Ipak da napomenem, da ukoliko uzimate lekove protiv zgrušavanja krvi smanjite unos namirnica zelene boje.Crvena: Povrće i voće ove boje sadrži antocijane, materije koje suzbijaju rast ćelija tumora, povoljno utiču na rad srca i krvnih sudova kao i na cirkulaciju. Nalazi se u cvekli, rotkvicama, trešnjama, višnjama, malinama, jagodama. Likopen koji daje boju mnogim namirnicama a koji je posebno zastupljen u paradajzu pozitivno utiče na zdravlje prostate. Pored paradajza nalazi se još i u crvenom grejpfrutu i lubenici. Ova boja će vam dati energiju i podstaći na aktivnost.Narandžasta i žuta: Namirnice ove boje obiluju karotinoidima. Najpoznatiji je beta karotin koji se u jetri pretvara u vitamin A. Ova vrsta pigmenta posebno pogoduje zdravlju kože,  štiteći je od štetnog UV zračenja i prevremenog starenja. Unosite je tokom cele godine, a posebno u letnjim mesecima. Farmaceutska industrija se naravno pobrinula da dobijete beta karotin ,,upakovan“ u tabletice, ali ne nasedajte na reklame, već redovno unosite svoju porciju narandžastog voća i povrća. Uživajte u kajsijama, breskvama, šargarepi, paprici... Ima ga i u zelenom lisnatom povrću, samo se malo ,,zamaskirao“ hlorofiliom.Ova boja podiže nivo energije, povoljno utiče na koncentraciju, vraća raspoloženje, deluje protiv depresije.

  3. Nezdrava hrana • Poznato je da loša ishrana predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika kada su u pitanjumaligna oboljenja. Ono što neke namirnice čini opasnim su hemijske supstance i aditivikoji se dodaju zarad poboljšanja ukusa i drugih osobina osnovne namirnice ili materije koje nastaju tokom termičke obrade. Kako bismo iz jelovnika izbacili potencijalno opasne, kancerogene materije i supstance koje podstiču razvoj malignih ćelija, najpre moramo da ih identifikujemo. • Prosti šećeri, naročito rafinisani, nemaju direktan kancerogeni efekat ali su neophodni za život i razvoj maligno promenjenih ćelija. Zato jedna od strategija za prevenciju i usporavanje rasta tumora podrazumeva dijetu sa malo prostih ugljenih hidrata, što podrazumeva apstinenciju od rafinisanih šećera i žitarica, sukroze, belog pirinča, belog testa i hleba i druge „izbeljene” hrane. • Nepoželjne u ishrani su i zasićene masti koje nastaju kao nusprodukt tokom procesa hidrogenizacije masti (metoda konzervacije). Sadržaj zasićenih, „trans” masti proizvođači sve češće ističu na deklaracijama, a mi treba da se trudimo da u jednoj porciji nikada nemamo više od 0,5 grama ovih masnoća, koje osim što pomađu kancerogenezu doprinose obolevanju srca, remete metaboličke procese i funkcije esencijalnih masnih kiselina i podstiču nagomilavanje masti u organizmu.

  4. Tabela kalorija 1 Izrazeno u gramima

  5. Literatura • Wikipedia

  6. Radila:Milana Popov

More Related