PODSJETNIK I OSVRT NA OKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE

1. PODSJETNIK I OSVRT NAOKRUGLE STOLOVE MAGAZINA BANKA I INSTITUTA ZA JAVNE FINANCIJE listopad 2011., Zagreb Predrag Bejaković

2. Brod Croatia HMS mijenja smjer…

3. ...pred njim je mnogo opasnih hridi • Nepovoljan odnos između broja osiguranika i umirovljenika • Veliki broj umirovljenika koji primaju male mirovine s tendencijom daljnjeg smanjivanja • Visoka izdvajanja za mirovinsko osiguranje • Rano se odlazi u mirovinu uz razmjerno kratak staž osiguranja • Uglavnom se ne štedi za mirovinu i velika su očekivanja od države

4. Svijest kapetanskog mosta? Svijest putnika? Svijest posade?

5. U kojoj su mjeri stanja svjesni • putnici – aktivni osiguranici i umirovljenici • posada – dionici: sindikati, poslodavci, državna tijela i institucije • kapetanski most – Vlada

6. Najkraće o uzrocima problema • Razlozi su demografski – ponajviše starenje stanovništva i sistemski – postojeći sustav nedovoljno potiče ostajanje u svijetu rada. • Donedavno bila je razmjerno nisko utvrđena dob za odlazak u mirovinu i kratko utvrđeno razdoblje za plaćanje doprinosa.

7. Što je nedavno učinjeno? • Zbog zakonskih promjena zaustavljen je trend brzog rasta broja novih korisnika najniže mirovine te je poboljšan položaj novih umirovljenika i smanjen udio korisnika najniže mirovine među novim korisnicima. • Za žene je podignuta dob za mirovinu na 65 godina do 2030., a i više se kažnjava prijevremeno umirovljenje. • Zbog gospodarske krize mirovine iz I. stupa nisu usklađivane u 2010. godini, pa im se vrijednost realno smanjila za približno 1%.

8. Pojedini izlagači su istaknuli (I) • Anušić je pojasnio razloge u razlici mirovine između starih i novih umirovljenika te potrebnih mjera za postizanje ravnoteže između mirovinskih stupova. • Milićević Pezelj navela dva pitanja koja treba rješavati odvojeno: 1. jesu li fiskalni troškovi javnoga mirovinskog sustava problem? 2. hoće li (djelomična ili potpuna) privatizacija biti dugoročno korisna?

9. Pojedini izlagači su istaknuli (II) • Zuber zaključuje kako opterećenje mirovinskim doprinosima u odnosu na visinu neto zarade osiguranika nije razmjerno ekonomskoj snazi različitih skupina osiguranika – radnika, obrtnika, samostalnih zanimanja i poljoprivrednika. • Rismondo naglasio kako je dodatak na nove mirovine ublažio razlike i preporučio uvođenje cenzusa prihoda i/ili imovine kao uvjeta za pravo na najnižu mirovinu.

10. Pojedini izlagači su istaknuli (III) • Marušić smatra da ako minimalna mirovina ovisi o prihodima ili imovini, bolja je usmjerenost prema onima kojima je stvarno potrebna, ali je moguća stigmatizacija korisnika. • Grbavac je naglasio kako je potrebno priznavanje prava na dodatak na mirovinu i članovima obveznih mirovinskih fondova.

11. Pojedini izlagači su istaknuli (IV) • Bađun ističe kako je mirovinski sustav iskrivljen brojnim posebnim pravilima, a njihov udio u rashodima za mirovine iznosi oko 20%. • Krištof upozorio kako se razmjerno visoke otpremnine isplaćuju osobama koje dobrovoljno odlaze u mirovinu, što ne potiče ostajanje u svijetu rada.

12. Pojedini izlagači su istaknuli (V) • Matković navodi kako je zbog mnogih razloga potrebno poticati zadržavanje starijih osoba u svijetu rada. • Vehovec iz stavova poslodavaca zaključuje kako su mlađi bolji u motivaciji, ambicioznosti, kreativnosti, prilagodljivosti promjenama i novim tehnologijama, ali stari su u prednosti u poštenju i integritetu, odanosti, pažljivosti i pouzdanosti.

13. Pojedini izlagači su istaknuli (VI) • Bađun vjeruje kako su glavni razlozi velikog broja korisnika invalidskih mirovina loše zdravstveno stanje populacije, loši uvjeti rada, korupcija i, naravno, rat. • Marušić podsjeća kako Hrvatska za invalidske mirovine izdvaja oko 26% ukupnih mirovinskih rashoda, dok je u EU27 to oko 16%. • Marinković Drača naglašava kako je zapostavljena profesionalna rehabilitacija i nije postavljena kao obveza poslodavcu i radniku.

14. Pojedini izlagači su istaknuli (VII) • Štimac ističe kako su prinosi MF od početka rada prosječno iznosili 5,4% uz inflaciju 2,7%, a predviđalo se 2% iznad inflacije. • Vukšić vjeruje kako mirovinska reforma znači moguće povećanje ukupne štednje, širenje baze ulagača i stabilniju potražnju za vrijednosnicama, doprinos u poboljšanju korporativnog upravljanja, poticaj stvaranju financijskih inovacija, smanjenje transakcijskih troškova i povećanu likvidnost.

15. Pojedini izlagači su istaknuli (VIII) • Novoselec navodi kako su mirovinski fondovi svjesni da njihova kuna uložena u hrvatsko gospodarstvo ne samo da stvara prinos već otvara nova radna mjesta (nove članove fondova) i pozitivno utječe na plaće (povećava uplate u fondove). • Urban naglašava kako je potrebna detaljna analiza za različite skupine umirovljenika koja uzima u obzir ukupni dohodak i veličinu kućanstva.

16. Pojedini izlagači su istaknuli (IX) • Bađun i Klemenčić zaključuju kako postoji prostor za racionalizaciju troškova i u I. i u II. Stupu, a u budućim istraživanjima potrebno je napraviti projekciju visine mirovine iz II. stupa s i bez naknada. • Škreblin Kirbiš, Tomić i Vehovec navode kako smo u cjelini mirovinski nepismeni - slabo informirani, odnosno educirani, te, bilo zbog objektivnih ili subjektivnih razloga, slabo planiramo svoju budućnost.

17. Zaključno (I) • Mirovinska reforma je složena jer su gubici neposredni, jasni i točno usmjereni na pojedine društvene skupine. • Koristi su nevidljive, dugoročne, raspršene i, naravno, izazivaju protivljenje osiguranika. • Ali, te su promjene nužne ako se želi očuvati mirovinski sustav u promijenjenim uvjetima života i rada. • Projekt Analiza mirovinskog sustava trebao bi poboljšati znanja i informiranosti građana,pa...

18. Zaključno (II) …smo predložili deset skupina mjera vezanih uz • prvi stup • drugi stup • povlaštene mirovine • invalidske mirovine • oporezivanje mirovina • otpremnine • rad starijih osoba • standard umirovljenika • poslovanje mirovinskih fondova • troškove upravljanja institucijama I. i II. stupa.

19. Prijedlozi mjera: I. i II. stup • Redefinirati uvjete za ostvarivanje i korištenje prava (invalidnost, starosne granice) i povisiti dob za umirovljenje • Razmotriti uvođenje cenzusa prihoda kao uvjeta za pravo na najnižu mirovinu • Osigurati učinkovitu naplatu doprinosa, osnažiti povezanost plaćanja doprinosa i visine mirovine te unaprijediti sustav ovrhe za mirovinske doprinose • Pravo na dodatak na mirovinu priznati i umirovljenicima iz II. stupa proporcionalno vremenu koji su proveli u I. stupu

20. Povlaštene i invalidske mirovine Povlaštene: • ograničiti daljnje povećanje broja i usporiti rast visine mirovina • provesti usklađivanje s općim propisima, odnosno mirovinska prava dužnosnika izjednačiti s običnim umirovljenicima Invalidske: • izjednačiti prava po osnovi invalidnosti i poboljšati bazu podataka, pri čemu se to najprije odnosi na evidenciju korisnika invalidskih mirovina prema grupama bolesti • izraditi jedinstvenu listu tjelesnih oštećenja i uspostaviti jedinstveno tijelo vještačenja te doraditi sustav invalidske zaštite osiguranika u više stupova mirovinskog osiguranja

21. Oporezivanje mirovina i otpremnine Oporezivanje • U mjere za poboljšanje mirovinskog osiguranja uključiti i poreznu politiku • Osigurati vodoravnu jednakost između korisnika mirovinskih prava: jednakost u visini porezne obveze koje ostvaruju jednake primitke • smanjiti broj olakšica u sustavu oporezivanja mirovina i širiti osnovicu na koju se plaća porez Otpremnine • Poticati dokup mirovine i različito porezno tretirati otpremnine zaposlenika koji odlaze u mirovinu od onih koji završavaju na burzi rada

22. Rad starijih osoba i standard umirovljenika • Razmotriti mogućnost rada umirovljenika uz primanje mirovina i povećati dostupnost poslova starijim radnicima • Promijeniti praksu umirovljenja tako da ostanak u zaposlenosti bude novčano povoljniji izbor i zaposlenicima i poslodavcima Standard • Osnažiti baze podataka na temelju kojih se donose odluke i kreiraju javne politike, a u budućim analizama u obzir uzeti imputiranu rentu, štednju i zaduženost umirovljenika • Umjesto agregatnih pokazatelja potrebno je izrađivati i koristiti se detaljnijim analizama koje prikazuju dohodak pojedinih tipova kućanstava i dohodovnih skupina

23. Poslovanje mirovinskih fondova i troškovi upravljanja institucijama • Postojećem obveznom mirovinskom fondu dodati dva nova fonda (podportfelja) • Postojećim članovima ponuditi nove fondove kao opciju uz ograničenja i uvesti automatizam za nove članove • I dalje snižavati ulazne i upravljačke naknade • Postoji prostor za racionalizaciju troškova i u I. i u II. stupu • HZMO bi trebalo promatrati u kontekstu efikasnosti čitavog javnog sektora • U budućim istraživanjima napraviti projekcija visine mirovine iz II. stupa s i bez naknada.

24. Hvala na pozornosti, sva pitanja i drugačija mišljenja su dobro došla