1 / 31

POJMOVNA ODREĐENJA SIROMAŠTVA

POJMOVNA ODREĐENJA SIROMAŠTVA. SIROMAŠTVO. Siromaštvo je nezaobilazan fenomen današnjeg svijeta pogađa 1/5 svjetskog stanovništva i geografski je neravnomjerno rasprostranjeno.

lilia
Télécharger la présentation

POJMOVNA ODREĐENJA SIROMAŠTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. POJMOVNA ODREĐENJA SIROMAŠTVA

  2. SIROMAŠTVO • Siromaštvo je nezaobilazan fenomen današnjeg svijeta • pogađa 1/5 svjetskog stanovništva i geografski je neravnomjerno rasprostranjeno. • istraživanje Gallup Internationala u više od 65 zemalja širom svijeta u kojem je sudjelovalo više od 50 000 ispitanika, siromaštvo je izdvojeno kao glavni svjetski problem.

  3. SIROMAŠTVO • Hrvatska – rat i tranzicija – osiromašenje društva • Istraživanje Gallup Internationala– 17% hrvatskih ispitanika navelo da u proteklih godinu dana ponekad ili često nisu imali dovoljno za hranu

  4. ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA • Svi znaju što je siromaštvo ili barem mogu reći da znaju kada ga vide. • To često puta podrazumijeva: • loš materijalni status, • manjak društvene moći, • loše uvjete stanovanja, • nepostojanje prava glasa, • određeni životni stil i stavove. • Problem pri razumijevanju siromaštva nastaje s problemom pokušaja definiranja i mjerenja siromaštva.

  5. ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA • O'Boyle (1999) - „definicije siromaštva opterećene su vrijednosnim sustavom onih koji ih kreiraju“. • DiNitto (1995) - „definiranje siromaštva je politička aktivnost” - oni koji zagovaraju program u kojemu su u središtu problemi siromaštva, biti će skloniji pri definiranju favorizirati indeks koji ukazuje na veliki broj siromašnih. • Definiranje siromaštva u SAD-u zasigurno je drugačije nego u Indiji, Bangladešu, Etiopiji ili u nekim drugim krajevima svijeta.

  6. ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA • jednoznačno određenje pojma siromaštva ne postoji obzirom na različite pristupe odnosno složenost ove pojave. • s jedne strane siromaštvo se definira prvenstveno kao nedostatak potrebnih materijalnih sredstava za prihvatljiv životni standard, • s druge strane siromaštvo shvaća kao već spomenuti multidimenzionalnifenomen

  7. ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA • Siromaštvo podrazumijeva «oskudicu sredstava prijeko potrebnih za život» (Anić, 1994) • Svjetska banka (2001) - definira siromaštvo prvenstveno kao materijalni deficit, koji ima za posljedicu slabe socijalne odnose, nesigurnost i ovisnost o drugima, nisko samopouzdanje i bespomoćnost. • Scottish Poverty Information Unit - siromaštvo podrazumijeva nedovoljno sredstava za materijalne potrebe i isključenost iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobičajenima u društvu.

  8. ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA Siromaštvo se veže uz (Davis, 1999): • glad i neuhranjenost, • slabo zdravlje, • narušeno mentalno zdravlje • ograničenu dostupnost obrazovanja, • povećanu smrtnost, • beskućništvo • neodgovarajuće stambene uvjete, • nesigurno okruženje, • društvenu diskriminaciju i • izolaciju.

  9. MJERE SIROMAŠTVA • Siromaštvonije jednostavno mjeriti (Minujin i sur. 2006.), ono se može definirati pomoću neke visine dohotka ili neke razine blagostanja; može se shvatiti kao apsolutna ili relativna kategorija te se pri opredjeljivanju tko je siromašan, upotrebljavaju objektivna ili subjektivna mjerila (Stropnik, 1994.) • Apsolutno siromaštvo polazi od definiranja osnovnih životnih potreba koje ljudima omogućavaju preživljavanje (Šućur, 2001.; Iceland, 2003.; Alcock, 2006.).

  10. Minimalne životne potrebe najčešće se svode na potrebu za hranom, pitkom vodom, odjećom, stambenim prostorom. Mjera apsolutnog siromaštva nastoji utvrditi minimalni dohodak koji odgovara tim potrebama (Stropnik, 1994.), a siromašnima se smatraju oni čiji prihodi ne dosežu taj dohodak (Šućur, 2001.). • krajnje siromaštvo - kada čovjek živi sa manje od 1 dolarom na dan • Nedostatak tog pristupa je u tome što su osnovne (minimalne) potrebe u pravilu jednako definirane za sve stanovništvo u svim društvima, odnosno ne uzimaju se u obzir različite potrošne navike između društava i unutar pojedinog društva (Stropnik, 1994.; Šućur, 2001.; Alcock, 2006.).

  11. Relativno siromaštvo • Danas većina razvijenih zemalja prihvaća ovaj koncept. • U obzir se uzima opća razina životnog standarda (blagostanja) koji je sukladno trenutnim konvencijama prihvatljiv i pristojan u zajednici. • Siromašnima se smatraju oni ljudi koji nisu u mogućnosti postići prihvatljivu razinu životnog standarda u društvu u kojem žive • Relativno siromaštvo se definira u usporedbi s drugima i označava nejednakost u dohotku u odnosu na druge (imati manje od drugih u društvu).

  12. Mjera relativnog siromaštva određuje se kao postotak medijana dohotka (danas u Europi 50% ili 60% medijana dohotka) ili prosječnog dohotka u društvu, odnosno kao dohodak koji ne dosiže određen postotak stanovništva (Stropnik, 1994.; Brady, 2003.). • Siromašni su oni koji se nalaze ispod određene granice dohotka u društvu. • Nedostatak ovog pristupa je u problemu komparacije siromaštva između različitih društava, kao i između različitih razdoblja u istom društvu (Šućur, 2001.). • odluka o relativnoj liniji siromaštva u nekom društvu je arbitrarna (Stropnik ,1994.) • takva linija siromaštva ne daje nam informaciju o tome u kakvom siromaštvu zapravo žive ljudi s najnižim dohocima.

  13. definiranje siromaštva u obliku apsolutne deprivacije neprihvatljivo u onim zemljama koje su postigle visok stupanj općeg životnog standarda. • Uz koncept apsolutnog siromaštva najčešće su vezani izrazi gladi, izgladnjelosti i bijede • koncept relativnog siromaštva razvija pojmove socijalne participacije, isključivanja, uključivanja, građanskog statusa. • U bogatim i razvijenim zemljama naglasak prelazi s «fizičkog preživljavanja» na «socijalno preživljavanje» i siromaštvo je vezano s kvalitetom života (Šućur, 2001.)

  14. Siromašna djeca u Africi, Kavkazu ili u Indiji žive u sasvim drugačijim i teško usporedivim uvjetima u odnosu na siromašnu djecu u Jugoistočnoj Europi ili siromašnu djecu koja žive u zemljama razvijenog svijeta.

  15. STANJE U RH ZA 2012. GODINU • PODACI DZS (2013) • Pokazateljisiromaštvatemelje se nakoncepturelativnogsiromaštvakojiuzima u obzir: • raspoložividohodakkućanstva, • brojčlanova u kućanstvu (veličinukućanstva) i • distribucijudohotkaunutarpopulacije. • Osnovni je pokazateljstoparizikaodsiromaštva. To je postotakosobakojeimajuraspoloživiekvivalentnidohodakispodpragarizikaodsiromaštva. Stoparizikaodsiromaštva ne pokazujekoliko je osobastvarnosiromašno, negokolikonjihimadohodakispodpragarizikaodsiromaštva.

  16. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2012. (DZS, 2013.) • Prema podacima Ankete stopa rizika od siromaštva u 2012. iznosi 20,5%. • 15,4 % populacije živi u uvjetima teške materijalne oskudice i ne mogu zadovoljiti temeljne životne potrebe koje se smatraju nužnima za dostojanstven život Prag rizika od siromaštva u 2012.: • za jednočlano kućanstvo iznosi 24 122kuna na godinu (2 010 kn mjesečno) • kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50 656kune na godinu (4 221 kn mjesečno)

  17. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u RH za 2014. iznosi • 5 507 kn (DZS) • EU 28 u 2012. – stopa rizika od siromaštva Najniža stopa : Češka 9,6 % Najviše stope : Grčka 23,1 % Rumunjska 22,6 % Španjolska 22,2 % Bugarska 21,2 % Hrvatska 20,5%

  18. MATERIJALNA DEPRIVACIJA (1) • Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. • Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.

  19. MATERIJALNA DEPRIVACIJA (2) • Prema podacima Ankete u 2011. (DZS, 2013) zabilježeno je: • 9,7% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima • 69,3% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva • 16,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan • 64,5% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava

  20. MATERIJALNA DEPRIVACIJA (3) • 26,4% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije • 35,8% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim poteškoćama, 32,4% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem(najmanji postotak osoba, 0,4%, živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako) • 58,0% osoba koje žive u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja predstavljaju znatno financijsko opterećenje, dok samo 3,4% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja ne predstavljaju financijsko opterećenje. • Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2012. godini iznosila je 35,3 %.

  21. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ • Stopa anketne nezaposlenosti u RH 16,5% • Stopa anketne nezaposlenosti u EU 10,9% • Stopa registrirane nezaposlenosti u RH 22,4% • U zadnjih pet godina došlo je i do značajnog smanjenja registrirane zaposlenosti. U razdoblju od kolovoza 2008. god. do istog mjeseca 2013. god. broj zaposlenih smanjio se 10,6 posto. Izraženo apsolutnim brojem, izgubljeno je 165.740 radnih mjesta, pri čemu je pad bio najizraženiji u 2009. i 2010. godini, a u 2011. i 2012. godini se ublažava.

  22. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ • 382 599 osoba nezaposlenih u RH (HZZ, 13.3.2014.) (u odnosu na siječanj 2014. broj nezaposlenih povećao se za 1,6%, a u usporedbi s veljačom 2013. godine broj nezaposlenih veći je za 2,4%)

  23. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ Sociodemografske odrednice siromaštva u Hrvatskoj: • veličina kućanstva, obrazovanje, starost i radni status nositelja kućanstva važne determinante siromaštva. • mala kućanstva (1-2 osobe) i velika (više od 6 ljudi) • više od ¾ siromašnih živi u kućanstvima čiji su nositelji osobe sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom. • ruralna kućanstva - viši rizik siromaštva nego urbana kućanstva

  24. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ • Nositelji kućanstva koji su: nezaposleni, umirovljeni ili ekonomski neaktivni čine najveći udio siromašnih. • rizik siromaštva se povećava s dobi: učestalost siromaštva najveća među kućanstvima čiji su nositelji starije osobe, koji se suočavaju s rizikom siromaštva dvaput češće od prosjeka. • Kućanstva čiji su nositelji osobe koje ne primaju mirovinu: rizik siromaštva pet i pol puta veći od nacionalnog prosjeka.

  25. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ • Stope siromaštva razlikuju se po regijama: od manje od 3% stanovništva u urbanom Zagrebu do više od 20% u ruralnoj središnjoj i istočnoj regiji. • regije s niskim siromaštvom su: zagrebačka regija, sjeverni Jadran i urbani južni Jadran (sačinjavaju oko polovicu hrvatskog stanovništva, ali je u njima samo 1/6 siromašnih!). • Regije s umjerenim siromaštvom su: ruralni južni Jadran, urbana središnja regija, urbana istočna regija (otprilike ¼ hrvatskog stanovništva i oko 30% siromašnih).

  26. SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ • Regije u kojima je prisutno visoko siromaštvo su: ruralna središnja i ruralna istočna regija (otprilike ¼ stanovništva, ali više od 50% siromašnih!).

  27. STANJE NAKON KRIZE U RH Nagli porast siromaštva u 2009. god. bio je posljedica velikog priljeva “novih siromašnih”, koji nije bio popraćen odljevom iz siromaštva onih koji su bili siromašni prije krize. Novi siromašni iskusili su nagao i značajan gubitak blagostanja kao posljedica krize: u prosjeku 14 postotno smanjenje potrošnje. Nasuprot tome, kod “starih siromašnih” (tj. onih otprije siromašnih) potrošnja je opala mnogo manje: za “samo” 6 posto (Svjetska banka, 2010.)

  28. Svjetska banka • siromaštvo se povećavalo nešto brže u urbanim područjima nego u ruralnim područjima. • Predviđa se da će se siromaštvo više povećati u bogatijim regijama • zaposlenost najviše opala u više razvijenim, industrijaliziranim i urbanim regijama Hrvatske, dok su manje razvijene ruralne regije manje pogođene krizom • Udio siromašnih koji žive u više razvijenoj sjeverozapadnoj ili jadranskoj regiji se povećao, dok je udio siromašnih koji žive u manje razvijenoj središnjoj i istočnoj Hrvatskoj opao, iako umjereno.

  29. Svjetska banka • Međutim, u apsolutnim iznosima, povećanje incidencije siromaštva u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj bilo je veliko zato jer je to regija gdje je siromaštvo koncentrirano • “Novi siromašni” su uglavnom osobe koje su izgubile posao kao posljedica krize: • ekonomski aktivne (traže nove poslove), • bolje su obrazovane i • mlađe su od “starih siromašnih”. Za njihovo siromaštvo je vjerojatnije da će biti privremeno, usko povezano s privremenim pogoršanjem uvjeta na tržištu rada; kada se mogućnosti pronalaženje zaposlenja poboljšaju

  30. Svjetska banka Postojeća mreža socijalne zaštite bila je djelotvorna u sprečavanju porasta siromaštva među ekonomski neaktivnim stanovništvom.

More Related