MOTORIČKO UČENJE I MOTORIČKA ZNANJA

1. MOTORIČKO UČENJE I MOTORIČKA ZNANJA Prof. dr. sc. Đurđica Miletić Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu DOKTORSKI STUDIJ KINEZIOLOGIJE 2011/12 rujan

2. SADRŽAJ • Koncepcija motoričkog učenja • Taksonomije i klasifikacije motoričkih znanja • Karakteristike procesa učenja • Faze motoričkog učenja • Stupnjevi procesiranja • Vrijeme reakcije • Pažnja, poticajnost, uzbuđenost • Koordinacija i kontrola pokreta • Teorije o motoričkom učenju • ( motorički programi i dinamičke interakcije) • Open – loopcontrol i close loopcontrol • Sustav memoriranja/zaboravljanje • Povratne informacije u motoričkom učenju • PRIMJERI ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA • RETENCIJA – dijagnostička i analitička metoda u motoričkom učenju • Postavljanje ciljeva i hipoteza istraživanja • PRIMJERI ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA • TEHNIKE MOTORIČKOG UČENJA • Uspješno postavljanje cilja učenja • Kontekstualna interferencija • PRIMJERI ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA • Transfer znanja • PRIMJERI ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA • PRIPREMANJE ISPITA IZ PREDMETA MUMZ

3. MOTORIČKO UČENJE I MOTORIČKA ZNANJA O kolegiju literatura • Poslijediplomski doktorski studij • 10 sati, 3 ECTS boda • ISPIT: seminarski znanstveni rad • Komisijski ispit • Coker C. A. (2009). Motor learningandContrlol. HH Publishers • Schmidt, R. A., T.D. Lee (2005). Motor controlandlearning. Human Kinetics • Schmidt, R. A, C. A. Wrisberg • (2000 i 2008) Motor LearningandPerformance. Human Kinetics

4. LJUDSKO KRETANJE JE KOMPLEKSAN FENOMEN U INTERAKCIJI TRIJU SEGMENATA

6. MOTOR BEHAVIOUR

8. MOTORIČKO ZNANJE (Motor Skill)- kvaliteta izvedbe- IMA ČETIRI OSNOVNE KARAKTERISTIKE REZULTAT VJEŽBANJA

9. PROFESIONALNA MOTORIČKA ZNANJA SPECIJALISTIČKA KINEZIOLOŠKA ZNANJA OPĆA KINEZIOLOŠKA ZNANJA BIOTIČKA ZNANJA

10. TAKSONOMIJE I KLASIFIKACIJE MOTORIČKIH ZNANJA • Prema preciznosti i vrsti muskulature • Prema načinu organizacije • Prema predvidivosti u okruženju • Prema udjelu kognitivnih elemenata

11. Prema preciznosti i vrsti muskulature

12. Prema načinu organizacije

13. Prema predvidivosti u okruženju

15. Prema udjelu kognitivnih elemenata

17. Motoričko učenje (Motor Learning ) • Horga (1993)…. proces formiranja motoričke vještine koju je moguće definirati kao sposobnost glatkog i skladnog izvođenja nekog motoričkog zadatka • Jarvis (1999) … naučena sposobnost postizanja određenih rezultata i vanjskih ciljeva s maksimalnom sigurnošću i skladnošću izvedbe, te minimalnim utroškom energije i vremena • (Schmidt i Wrisberg, 2000) …. to je unutrašnji proces koji odražava pojedinčev kapacitet za izvedbu određenog motoričkog zadatka koji se, mada je u određenoj mjeri determiniran razinom motoričkih sposobnosti, poboljšava vježbanjem i raste proporcionalno ukupnom motoričkom znanju i iskustvu.

18. Karakteristike procesa učenja

19. Tri stadija učenja(Adams 1971.; Fitts i Posner 1967.; Gentile 1972.) • Verbalno kognitivni • Motorički • Automatizacijski

20. INFORMATION PROCESSING MODEL STUPNJEVI PROCESIRANJA (Gibson, 1966.; Williams, Davis, Burwitz i Williams, 1992.) identifikacija stimulusa(prepoznavanje informacije) selekcija reakcije (odluka i odabir odgovarajućeg pokreta) reakcija, odnosno organiziranje lokomotornog sustava u cilju izvođenja željenog pokreta.

21. RESSPONSE TIME (vrijeme potrebno za reakciju pokretom) = RT +MT RESSPONSE TIME (vrijeme potrebno za reakciju pokretom) = RT +MT RESSPONSE TIME (vrijeme potrebno za reakciju pokretom) = RT +MT REACTION TIME (RT) - vrijeme reakcije Hick's –ovo pravilo Faktori koji utječu na RT: • Broj mogućih izbora kretnji • Predviđanje (anticipation) • Pred-period dosljednosti • (foreperiodconsistency) • Period psihološkog otpora • (psychologicalrefractory period) RESSPONSE TIME = RT+MT

22. PAŽNJA Postoji limit koliko ulaznih informacija jedna osoba može pažljivo percipirati Bottlenack i attentionalresourcetheories • FAKTORI UTJECAJA NA PAŽNJU • Okolina i složenost zadatka • Razina izvođenja • Broj podražaja za vrijeme motoričkog učenja

23. AROUSAL (poticajnost, uzbuđenost) …psihološka i fiziološka aktivnost organizma koja varira od dubokog sna do intenzivnog uzbuđenja (Gould & Krane, 1992). INVERZNI „U“ PRINCIP ili Yerkes-Dodsonova zakonitost (1908) Razina uzbuđenosti utječe na razinu i kvalitetu motoričkog izvođenja!

24. KOORDINACIJA I KONTROLA POKRETAkako bi se izveo smisleni, organizirani, svrsishodan pokret, svi nezavisni pokreti pojedinih zglobova povezuju se u jednu cjelinu. Teorije motoričkih programa Teorije dinamičke interakcije • sugeriraju postojanje centra upravljanja u mozgu gdje se donose odluke o pokretu. • Kad se odluka donese, odgovarajući motorički program se poziva iz memorije • svi uvježbani pokreti naprosto ne mogu prolaziti proces „centra“ upravljanja i motoričkog programa. • Uvježbani pokreti rezultiraju putem dinamičke interakcije niza varijabli ljudskog tijela, okoline i vještine.

25. Motoričkiprogramformiraseusredišnjem živčanomsustavuisadržispremljenemišićneeferentnezapovijedisasvimdetaljimapotrebnimdaseizvedepokret (Horga, 1993.) Procesiranje informacija pri motoričkom učenju možemo podijeliti u pet faza: • ulaz(skup podražaja iz okoline pretvara se u skup živčanih impulsa) • kodiranje (živčani impulsi prevode se u već poznat oblik) • procesiranje(na osnovu podataka iz pamćenja o prethodnim pokušajima učenja i vježbanja, te procesa mišljenja predlaže se u simboličkom kodu određena strategija) • dekodiranje (simbolički oblik izabrane strategije prevodi se u seriju živčanih impulsa upravljanih ka mišićima) • izlaz (mišićna akcija).

26. OPEN-LOOP CONTROL To je dvohijerarhijski model. Naredbeni centar (prva razina) generira plan pokreta i sve informacije potrebne da se zadatak izvede. Te akcije provode se na drugoj razini – raziniefektora (mišića i udova). Povratna informacija je stalno prisutna ali dolazi prekasno za trenutni zadatak! CLOSE-LOOP CONTROL Pretpostavlja mogućnost izmjena u uputama i nakon što je program započeo. Uključuje povratnu informaciju u sustav. Naredbeni centar generira samo plan pokreta i inicira pokret. Senzorne informacije koje nastaju kao rezultat motoričkog progresa, kompariraju se sa željenim okretom. Povratna informacija može se primijeniti na trenutni zadatak!

27. TEORIJA DINAMIČNE INTERAKCIJE - otvara mogućnost započinjanja pokreta za razini udova i mišića koji funkcioniraju po principu interakcije onoga koji uči, okoline i ograničenja zadatka. - organizacija određenog pokreta biti će posljedica dinamičke interakcije učenika, okoline i zadatka, a da nije generirana nekim motoričkim programom.

28. SUSTAV MEMORIRANJA Memorija – sposobnost osobe da zadrži i iskoristi informacije na različite načine u različitom vremenskom periodu. Autori Atkinson i Shiffrin, (1968, 1971) predstavljaju tri sustava memoriranja • kratko, senzorno pohranjivanje informacija • kratkotrajno memoriranje • dugotrajno memoriranje

30. ZABORAVLJANJE • TEORIJE KOJE UZROKUJU • ZABORAVLJANJE: • Teorija propadanja informacija • Teorija interferencije • -proaktivna • -retroaktivna

31. MJERENJE NAPREDOVANJA U UČENJUMjerenjem napredovanja u znanju može se verificirati i učinkovitost procesa motoričkog učenja. • Krivulja negativne akceleracije • Krivulja pozitivne akceleracije • Linearna krivulja • S – krivulja

32. Kineziološka istraživanja najčešće se bave ekstrinzičnim povratnim informacijama koje se zatim dijele na: • KnowledgeofResults (KR) • KnowledgeofPerformance (KP)