1 / 35

U svijetu svakih 40 sekundi...

U svijetu svakih 40 sekundi. U Hrvatskoj prosječno 1000 ljudi. U SAD-u svakih 20 minuta 10.000 studenata. Svaka 2 sata, jedna mlada osoba počini. SAMOUBOJSTVO. SAMOUBOJSTVO – sociološko-psihološki aspekt.

lucie
Télécharger la présentation

U svijetu svakih 40 sekundi...

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. U svijetu svakih 40 sekundi...

  2. U Hrvatskoj prosječno 1000 ljudi...

  3. U SAD-u svakih 20 minuta 10.000 studenata...

  4. Svaka 2 sata, jedna mlada osoba počini.....

  5. SAMOUBOJSTVO

  6. SAMOUBOJSTVO – sociološko-psihološki aspekt • Dolazi od latinskog SUI CAEDERE, što znači ubiti se, čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi

  7. ČINJENICE • U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi samoubojstvo, godišnje u prosjeku milijun ljudi. • U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a na svako izvršeno samoubojstvo dolaze još tri osobe koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.

  8. Žene pokušavaju suicid tri puta češće od muškaraca a muškarci izvršavaju suicid četiri puta češće od žena. • Svaki 20 minuta se ubije u SAD-u, a taj broj više od 30.000 godišnje vjerojatno je vrlo podcijenjen. • U općoj populaciji osoba, samoubojstvo je osmi po redu uzrok smrtnosti; no čak treći po redu (nakon prometnih nesreća i ubojstava) u populaciji osoba mlađih od 24 godine.

  9. OBLICI SAMOUBOJSTVA • Tinejdžersko samoubojstvo • Eutanazija • Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna) samoubojstva • Ritualna samoubojstva • Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta • Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu

  10. Smišljena i afektna samoubojstva • Naprasna i polagana samoubojsta

  11. PROBLEM SAMOUBOJSTVA KOD MLADEŽI • Samoubojstva adolescenata su u porastu u cijelom svijetu, svaka dva sata jedna mlada osoba počini samoubojstvo. Samoubojstvo odnosi više mladih života nego tumori, AIDS i srčane, plučne i urođene bolesti zajedno. • Znakovi upozorenja: • razgovor o samoubojstvu • preokupiranost smrću i umiranjem • znakovi depresije • promjene ponašanja

  12. poklanjanje dragih stvari i dogovaranje nedovršenih poslova • poteškoće sa snom i spavanjem • poduzimanje pretjeranih rizika • povečana upotreba droga • gubitk zanimanja za uobičajene aktivnosti • Rizični čimbenici za samoubojstvo: • prethodni pokušaj samoubojstva • članovi obitelji koji su počinili samoubojstvo • prethodna smještanja u bolnicu zbog psihijatrijskih bolesti • nedavni veliki stresovi • društvena izolacija • ovisnost o drogama i alkoholu

  13. izloženost nasilju u domu ili društvenom okolišu • vatreno oružje u kući • Tipovi samoubilački nastrojene mladeži • Prema određenim istraživanjima, dva su tipa samoubilački nastrojene mladeži. • 1.-osobe boluju od dugotrajne depresije ili Anorexienervouse • -samoubojstvo planirano i promišljeno • 2.-osobe s impulzivnim suicidalnim ponašanjem • -česti poremečaji pozornosti • -impulzivno agresivno ponašanje prema drugim osobama

  14. MOGUĆI UZROCI SAMOUBOJSTVA • Kod 65% samoubojica prisutna su dugoročna stanja poput tuge, apatije, beznađa • Kod 30% samoubojica prisutne su nesanice, promjene raspoloženja, strahovi, prehrambeni poremećaji i razni oblici anksiznosti • Smatra se da su 15% onih koji boluju od depresije kandidati za samoubojstvo (određeno na temelju slučajeva kod kojih je bolest dijagnoszicirana) • Švedski su znanstvenici pronašli na mrtvima koji su počinili samoubojstvo smanjenu moždanu koncentraciju 5-hidroksiindoloctene kiseline, koja je metabolit serotonina • SEROTONIN-neurtransmiter koji djeluje na stanice koje reguliraju spavanje, pamčenje, impulzivno ponašanje i oni s manjkom serotonina skloniji su depresiji, naglim odlukama i teže se suočavaju s problematičnim situacijama

  15. MITOVI O SAMOUBOJSTVU • Kada netko govori da će se ubiti obično to ne učini • Osobe koje su počinile samoubojstvo su željele umrijeti • Samoubojstvo se dogodi bez upozorenja • Osobe koje pokušaju počiniti ili počine samoubojstvo su psihički bolesne osobe • Ako je osoba odlučila počiniti samoubojstvo nemoguće ju je u tome spriječiti • Svako samoubojstvo se može spriječiti • Osobe koje spominju samoubojstvo zapravo samo žele privuči pažnju • Kada se osoba počne osjećati bolje nako što je željela ili što je pokušala počiniti samoubojstvo, rizik je prošao

  16. Razgovor o samoubojstvu samo će potaknuti osobu da samoubojstvo i počini • Suicidalne osobe bez dvoumljenja žele umrijeti • Samoubojstvo je uglavnom karakteristično za bogatije ili siromašne • Pripadnost određenoj religijskoj skupini ljude prilično dobro štiti od iskušenja samoubojstva • Motive samoubojstva lako je utvrditi • Svi samoubojice su depresivne osobe • Na samoubojstva utječu godišnja doba • Na samoubojstvo utječu kozmički čimbenici, kao što su Sunčeve pjege i Mjesečeve faze • Osobe koje pokušaju počiniti samoubojstvo bezopasnim sredstvima nisu se ozbiljno namjeravale ubiti

  17. GLEDIŠTA O SAMOUBOJSTVU Gledišta o samoubojstvu susrećemo u mnogim područjima. Književnici, npr. Tolstoj i Melville, također su nam ostavili neki uvid o samoubojstvu, kao i književnici samoubojice – npr. Virginia Woolf i Sylvia Plath. Mnogi filozofi također su propitujući pisali o samoubojstvu, npr. Descartes, Voltaire, Kant, a posebice egzistencijalisti poput Heideggera i Camusa.

  18. Freud, Sigmund Rođen 6. svibnja 1856. u Moraviji, u Češkoj. 1900. objavljuje svoje najznačajnije djelo, “Tumačenje snova”. Nakon nje slijede: “Psihopatologija svakodnevnog života” (1901.), “Tri eseja o seksualnosti” (1905.) i “Šale i njihova povezanost s nesvjesnom” (1905.). 23. rujna 1939. godine umire nakon smrtonosne doze morfija koju je sam zatražio. • FREUDOVA PSIHOANALITIČKA TEORIJA SAMOUBOJSTVA • -- dvije glavne hipoteze o samoubojstvu -- • Teorija depresije • Instinkt smrti može se okrenuti prema vlastitoj unutrašnjosti

  19. PREDVIĐANJE SAMOUBOJSTVA NA TEMELJU PSIHOLOGIJSKIH TESTOVA • Problem prikupljanja podataka prije pokušaja samoubojstva • Nemoguće je prikupiti informacije, osim biografskih prikaza od strane srodnika i malobrojnih drugih izvora, nakon što je samoubojstvo počinjeno • I uz vrlo pouzdane testove, mnoga samoubojstva ostaju nezabilježena, a s druge strane proglasi se budućim samoubojicama mnoge ljude koje kasnije ne počine samoubojstvo

  20. ISTRAŽIVANJA • Inventar razloga za življenje • upitnik samoiskaza, što ga je razrađivala sa suradnicima Marsha Linehan • skupine pitanja odnose se na stvari značajne za pojedinca, kao što su odgovornost prema obitelji i briga o djeci Drugi skup istraživanja usmjeren je na kognitivna obilježja ljudi koji pokušavaju počiniti samoubojstvo.

  21. Shneidman, Edwin • Definicija samoubojstva • Prototipno suicidalno stanje • Deset zapovjedi samoubojstva: • svrha, cilj, podražaj, stresor, emocija, kognitivno stanje, opažajno stanje, akcija, interpersonalni čin,konzistentnost Prevencija samoubojstva “Izvadio sam list papira i počeo proširivati njezine sužene vidike. Kazao sam nešto poput: “Sad da vidimo: mogli biste pobačaj obaviti ovdje, u našem mjestu”. Odgovorila je: “To ne bi mogla učiniti”. Nastavio sam: “Mogli biste otići u neki dugi grad i tamo pobaciti”. “To ne bi mogla učiniti”. “Mogli biste roditi djete i zadržati ga”. “To ne bi mogla učiniti”. “Mogli biste roditi djete i dati ga na usvajanje”. I ostale mogućnosti bile su odbijene na sličan način. Kad sam kazao: “Uvijek se možete ubiti, no očigledno nema potrebe da to učinite danas”, nije bilo odgovora. Potom sam kazao: “Sad pogledajmo zajedno ovaj popis i razvrstajmo navedene mogućnosti prema stupnju njihove prihvatljivosti, uzimajući u obzir da niti jedna nije optimalna”. (Shneidman, 1987.)

  22. Centri za prevenciju samoubojstva • Pružaju non-stop savjete suicidalnim osobama • Zaposlenici su tipično nestručnjaci dragovoljci pod nadzorom stručnjaka; oni se čvrsto oslanjanju na demografske čimbenike • Rasprostranjen postupak preispitivanja u cilju razumijevanja samoubojstva je psihološka autopsija, razvijena u Los Angeles Centru za prevenciju samoubojstva. Jack Kevorkian, liječnik iz Michigana, pomagao je nekolicini bolesnika da si oduzmu život. Rasprave potaknute njegovim postupkom usmjerile su pozornost na moralna pitanja u vezi sa samoubojstvom. ( posebno zanimljiv slučaj Jo Roman )

  23. Proces tugovanja nakon posebnih vrsta gubitaka “Vjerujem da osoba koja izvrši samoubojstvo ostavlja svoj psihološli konstur u emocionalnom ormaru preživjelog – on preživjele osuđuje na suočavanje s mnogim negativnim osjećajima i, još više, da postanu opsjednuti mislima o vlastitoj stvarnoj ili mogućoj ulozi u pospjrrešivanju čina samoubojstva ili neuspješnosti da ga spriječe. To može bizi težak teret.”, Edwin Shneidman, koji se smatra ocem prevencije samoubojstva u Sjedinjenim Državama. “Samoubojstvo je najteža kriza gubitka s kojom se bilo koja obitelj mora suočiti i razriješiti je na djelotvoran način.”, Richard McGee, ravnatelj velikog centra za preveciju samoubojstva. na Floridi. Sram - jedan od najdominantnijh osjećaja kod osoba koje su doživjele gubitak zbog samoubojstva. Krivnja - kod osoba koje dožive samoubojstvo nekog bliskog javlja se osjećaj da su trebali ili mogli učiniti nešto da spriječe smrt Ljutnja - snažan osjećaj koji doživljavaju ljudi kojima je netko blizak počinio samoubojstvo Nisko samopoštovanje - “Doživjeti gubitak zbog samoubojstva znači biti odbačen”, Lindemann. Strah - Faberow i suradnici su kod osoba kojima jenetko blizak počinio samoubojstvo našli više razine tjeskobe nego kod onih kojima je bliska osoba umrla prirodnom smrću.

  24. Iskrivljeno mišljenje – još jedno obilježje ljudi nakon samoubojstva bliske osobe. Savjetovanje nakon samoubojstva bliske osobe - Provjeravanje utemeljenosti krivnje i okrivljavanja - Pomoć u ispravljanju poricanja i iskrivljavanja - Istražiti maštanja o budućnosti - Rad na ljutnji - Provjeravanje utemeljenosti osjećaja napuštenosti - Pomoć u potrazi za nalaženjem smisla u smrti

  25. SOCIOLOGIJA SAMOUBOJSTVA Durkheim, Emile Rođen 15. travnja 1858., upisao elitnu školu u Parizu koju je vodio tadašnji istaknuti sociolog Faustel de Coulanges. Na studiju upoznaje Jeana Jaurès, kasnije karizmatskog vođu francuskih socijalista, demokrata i pacifistu. Pod njegovim utjecajem zainteresirao se za pitanja socijalne pravednosti i društva. Preminuo je 1917. godine. Glavna djela: O društvenoj diobi rada (1893.) Pravila sociološke metode (1895.) Studij o samoubojstvu (1897.)

  26. Tipovi samoubojstva

  27. Pozitivističke reakcije na Durkheima Maurice Halbwachs 1930. ustvrdio je da je Durkheim bio u stanju dati potpuno obuhvatan prikaz fenomena samoubojstva, koje može biti modificiran i kojim se još ponešto može dodati, ali koji je u načelu neoboriv. Jack P. Gibbs i Walter T. Martin 1964. su se složili sa Durkheimom i Halbwachsom da se samoubojstvo treba proučavati pomoću znanstvenih metoda i statističkih podataka, no držali su da Durkheim nije rabio dostatno rigorozne metode. - predložili su da se kao inidikator društvene integriranosti rabi “statusna integracija”, koja se tiče razmjera u kojem pojedinci zauzimaju skupove društvenih uloga koje se obično nalaze zajedno.

  28. Interpretativne teorije samoubojstva • J.D. Douglas • jedan od najpoznatijih interpretativnih kritičara Durkheima • kritizira korištenje službenih statistika u proučavanju samoubojstava, dovodeći u pitanje njihovu valjanjost. • upozorava da odluku o tome je li neka iznendadna smrt samoubojstvo donosi mrtvozornik i da je ona pod utjecajem drugih ljudi, poput članova obitelji i prijatelja preminulog. • njegova druga glavna kritika jest da je smiješno što je Durkheim smatrao sva samoubojstva istom vrstom čina, a da nije istražio značenja koja samoubojice pripisuju tom činu. • tvdi da su najčešća društvena značenja samoubojstva u zapadnom industrijskom društvu: preobrazba duše, transformacija jastva, samoubojstvo kao sredstvo stjecanja naklonosti i samoubojstvo kao način osvete time što će se drugi osjećati krivima.

  29. Jean Baechler • Francuski sociolog • Korisiti se studijama pojedinačnih slučajeva samoubojstava u postojećoj literaturii klasificira ih prema značenjima. • Dijeli samoubojstva na 4 tipa: • Eskaptistička samoubojstva • Agresivna samoubojstva • Požrtvovna samoubojstva • Ludička samoubojstva • J. Maxwell Atkinson – kategoriziranje smrti • Usredotočuje se na metode kojima se služe mrtvozornici i njihovi • službenici da bi kategorizirali smrt. Tvrdi da mrtvozornici imaju • “zdravorazumsku teoriju” samoubojstva. Ako se informacija o • preminulom uklapa u teoriju, oni će kategorizirati smrt kao • samoubojstvo. U smislu te teorije mrtvozornici drže relevantnima za • donošenje zaključka sljedeća četiri tipa dokaza:

  30. Postoji li ili ne “oproštajno pismo” i je li prije smrti dotični prijetio samoubojstvom • Drži se da su određeni načini umiranja više ili manje vjerojatno načini samoubojstva • Mjesto i okolnosti smrti se smatraju relevantnim. • Mrtvozornici razmatraju biografiju preminulog, a naročito mentalno stanje preminulog i njegovu socijalnu situaciju. • Steve Taylor • Proveo je istraživanje o “osobama pod vlakovima” – ljudima koji su • umrli pod vlakovima londonske podzemne željeznice. Tijekom 12- • mjesečnog razdoblja otkrio je 32 slučaja u kojim ništa nije snažno • upućivalo na razlog smrti. Nije bilo “oproštajnih pisama” ni • svjedoka koji bi potvrdili da je čovjek skočio namjerno pod vlak. • Zapravo, nije bilo moguće sa sigurnošću reći radi li se o • samoubojstvu ili ne. Ipak, 17 slučajeva je proglašeno • samoubojstvom, 5 je klasificirano kao slučajna smrt a ostalih 10 je • ostalo otvoreno.

  31. Teorija samoubojstva Stevea Taylora drugi ne mogu reći osobi ono što želi znati drugi ne mogu odgovoriti osobu od onoga što misli Tanacija (Tko sam?) Podčinjavanje (Mrtav sam) Apel (Tko si ti?) Žrtvovanje (Ubijen sam) drugi su učinili pojedinčevu egzinstenciju problematičnom drugi su odredili pojedinčevu egzinstenciju

  32. IVANA BIĆANIĆ VEDRANA ČULJAK ANA MITROVIĆ ZRINKA SALOPEK K R A J

More Related