1 / 17

Nautički turizam

Nautički turizam. Selektivni oblik turizma koji potrebu za plovidbom u smislu zabave i odmora uobličava kroz turističku ponudu. Nautički turizam sadržajno je povezan s plovilom, a prostorno s vodom i to morem, rijekom ili jezerom. Nautički turizam. Marine Charter Brodari Ronilački turizam.

meg
Télécharger la présentation

Nautički turizam

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Nautički turizam Selektivni oblik turizma koji potrebu za plovidbom u smislu zabave i odmora uobličava kroz turističku ponudu. Nautički turizam sadržajno je povezan s plovilom, a prostorno s vodom i to morem, rijekom ili jezerom

  2. Nautički turizam • Marine • Charter • Brodari • Ronilački turizam

  3. Luke nautičkog turizma • Sidrišta • Privezišta • Suhe marine • Marine - prve kategorije - druge kategorije - treće kategorije

  4. Nautički pokazatelji u RH (2003)

  5. Nautički pokazatelji u RH (2003)

  6. Nautički pokazatelji RH (2003) Ukupan broj plovila 181.183 (6,1% više nego u 2002.) ostvarila su 2.886.270 dana boravka u lukama nautičkog turizma što znači da je prosječan boravak plovila iznosio 16 dana

  7. Nautički pokazatelji RH (2003)

  8. Nautički pokazatelji RH (2003)

  9. Cruiseri • Prosječan boravak cruisera iznosi 2 dana • 60% putnika ostaje na brodu !!! • Najviše uplovljavanja u Dubrovniku, Splitu i Zadru • Godišnje u svijetu “plovećim hotelima” putuje 11 milijuna gostiju (posebna ciljna skupina “stone tourists”)

  10. Mega jahte • Cca. 600 mega jahti kruži Mediteranom • Cijena najma mega jahte kreće se i do 125.000 $ tjedno • Individualna kružnja putovanja s vlastitom posadom • Luksuzni charter

  11. Organizacija nautičkog turizma Udruženje nautičkog turizma: • Grupacija marina • Grupacija iznajmljivača plovila (charter) • Grupacija brodara • Grupacija ronilačkog turizma • ACI sustav

  12. Pravna regulativa Postojeća: • Pomorski zakonik • Pravilnik o turističkim uslugama u nautičkom turizmu koje može pružati građanin, NN 109/96 • Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma, NN 142/99 U pripremi: - Uredba o dolasku i boravku stranih jahti i brodica u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH; - Uredba o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene

  13. Poteškoće • Nedostatak strategije razvoja nautičkog turizma (definiranje daljnjeg razvoja nautičkog turizma uz strogu zaštitu prirodnih resursa i okoliša) • Nedostatak gornjeg limita vezova na Jadranu (granica održivosti) • Nedostatak selektivnog pristupa u izgradnji marina • Manjak vezova u špici dolazaka (15.07 - 15.08.) – 1000 vezova • Neiskorištavanje postojećih izgrađenih luka za luke nautičkog turizma – bez postavljanja pontona (češljeva) • Carinski dug (anex C i E istanbulske konvencije) – stavljanje marina u položaj carinskih skladišta

  14. Poteškoće • Nelojalna konkurencija (sportske lučice kao profesionalne luke za iznajmljivanje komercijalnih vezova) • Sidrenje van propisanih mjesta • “sivi i crni charter” – nelegalno iznajmljivanje plovila (procjena da ostvaruju cca 12-15000 brod tjedana) • Damping cijene • Odlijev prihoda iz RH (prihod odlazi u zemlju zastave) – inozemni čarteraši (nemaju registrirano poduzeće u RH) • Nedostatak propisanih uvjeta za charter djelatnost • Veći broj suhih marina – nepoznavanje broja čarteraša koja su spremna koristiti usluge suhe marine te sukladno tome razvijati iste

  15. Poteškoće • Određivanje zone obuhvata pomorskog dobra na kopnu u lukama nautičkog turizma • Opterećenje poslovanja obvezama iz proteklih razdoblja • Sporo rješavanje problematičnih dužnika • Skupo ishodovanje permita • Nedostatak integralne baze podataka • Školovanje kadrova

  16. ZAKLJUČCI • Izrada strategije razvoja nautičkog turizma • Izrada mjera za suzbijanje sive i crne ekonomije u nautičkom turizmu • Izrada nedostatne i poboljšanje postojeće pravne regulative

  17. Treba li Jadran postati “sidrište” Europe ili “Mediteran kakav je nekad bio” možemo učiniti prestižnom i traženom nautičkom “Silicijskom dolinom”?

More Related