1 / 12

KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE

KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE. Prof. dr. sc. Marina Ajduković Društvo za psihološku pomoć. Radionice se planiraju i provode kao zaokružene tematske cjeline koje se sa manjom grupom polaznika provode jednokratno ili u "nizu". Svrha radionica može biti:

melina
Télécharger la présentation

KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KAKO PLANIRATI I VODITI RADIONICE Prof. dr. sc. Marina Ajduković Društvo za psihološku pomoć

  2. Radionice se planiraju i provode kao zaokružene tematskecjeline koje se sa manjom grupom polaznika provode jednokratno ili u "nizu". Svrha radionica može biti: • Usvajanje nekih specifičnih znanja i vještina • Psihoedukacija • Osobni rast i razvoj • Kreativni provođenje vremena • .....

  3. KAKVO TREBA BITI PLANIRANJE RADIONICE Prilagođeno potrebama, predznanjima, postojećim vještinama: • ciljne skupine • voditelja (i eventualno suvoditelja) radionice

  4. KORIŠTENJE RAZLIČITIH INTERAKTIVNIH/EKSPRESIVNIH AKTIVNOSTI TIJEKOM RADIONICA Interaktivne/ekspresivne aktivnosti pomažu razvoju: • povjerenja među članovima grupe • fleksibilnosti i prilagodljivosti • potkrepljuju odgovarajuća ponašanja

  5. Obilježja dobrih interaktivnih/ekspresivnih aktivnosti u procesu podučavanja: • ne zahtijevaju puno vremena • nisu skupe • potiču sudjelovanje i uključivanje članova • koriste podražajni materijal – slike, predmete, radne materijale • niskog su rizika – na njih ljudi obično pozitivno reagiraju • lako se prilagođavaju konkretnoj situaciji • ilustriraju odnosno usmjerene su na jedan konkretni cilj

  6. PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (1) • Imajte cilj. Sadržaj i proces odvijanja igre/aktivnosti mora odgovarati cilju koji se želi postići, a s tom svrhom trebaju biti upoznati članovi skupine. Ne koristiti ih samo zbog toga što su dostupne, jednostavne ili djeluju zanimljivo. • Izaberite aktivnost koja je "nisko-rizična". Uvijek vodite računa da ne povrijedite članove. Ne stavljajte ih u situacije nepotrebnog tjelesnog ili psihološkog rizika. Nikada nemojte namjerno antagonizirati članove. • Budite selektivni i kratki. Vrijeme je značajni resurs i ne smijete si dopustiti da ga uludo trošite (sebi i drugima). Igra/aktivnost nije u središtu radionice, to je samo način da se postigne određeni cilj ili rezultat.

  7. PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (2) • Budite kreativni. Malo eksperimentirajte. Prilagodite igru/aktivnost da najbolje odgovara skupini s kojom radite. • Procjenjujte svoje korištenje igra/aktivnosti. Vodite evidenciju o tome koliko često ih koristite, koje koristite, kako članovi skupine reagiraju…. • Dobro se pripremite. Ne odabirite igru/aktivnost u zadnji čas.

  8. PREPORUKE ZA KORIŠTENJE AKTIVNOSTI (3) • Očekujte izvjesni otpor. Neki članovi skupine mislit će da su igre "smiješne". Ako je tako, jasno objasnite svrhu igre/aktivnosti, najavite da će se nakon aktivnosti o njoj razgovarati (objasnite kako će teći razgovor). • Nakon igre/aktivnosti porazgovarajte sa članovima skupine o mogućoj poruci/uvidima proizašlim iz igre/aktivnosti.

  9. SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA Psihoedukacija je strukturirana intervencija kojom se daju: • informacije o prirodi, znakovima, manifestacijama i posljedicama određenih psihičkih stanja (npr. stres, agresivnost i slično) i životnih razdoblja (npr. adolescencija, odlazak u mirovinu i sl.) • informacije o strategijama koje mogu olakšati suočavanje s njima • informacije o mogućim promjenama u ponašanju.

  10. SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA (2) Svrha psihoedukacije je: • normalizacija osjećaja i reakcija pojedinaca ili skupina pružanjem informaciju o tome koje su reakcije i osjećaji očekivani u određenim, nepovoljnim ili kriznim situacijama; usvajanje novih strategija suočavanja s određenim problemima i poteškoćama; • poticanje na daljnji i intenzivniji tretman ako je to potrebno.

  11. SPECIFIČNOSTI PSIHOEDUKATIVNIH RADIONICA Psihoedukacija je: ·vremenski ograničena (mogući je manji broj susreta) ·strukturirana ·više je usmjerena i usklađena s potrebama grupe nego pojedinca ·manje je interaktivna · pretpostavlja manje samootkrivanje i zato je manjeprijeteća za pojedinca ·ne pretpostavlja procjenjivanje i izradu individualnog plana promjene. Psihoedukativni pristup temelji se na: • kognitivnom pristupu • suvremenom poimanju mentalnog zdravlja - povezano s pojmom otpornosti.

  12. Mentalno zdravlje pretpostavlja sljedeće vještine i sposobnosti: • sposobnost da prihvatimo promjene u životu, • sposobnost da prepoznamo, prihvatimo i iskažemo misli i osjećaje, • sposobnost da smo svjesni drugih i da s njima suosjećamo, • vještinu stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih odnosa s drugim ljudima, • sposobnost da se djelotvorno suočavamo sa stresnim i kriznim događajima, • razumijevanje i prihvaćanje psiholoških problema i poteškoća kod samog sebe i kod drugih • sposobnost da koristimo psihološki stres kao dio procesa osobnog rasta i razvoja, a ne kao nešto što ugrožava i smanjuje naše funkcioniranje. Mentalno zdravlje je unutarnja snaga koja nam omogućava da uživamo život i da preživimo bol i patnju, razočaranje i tugu (HEA, 1997.).

More Related