1 / 15

MARTIN HAJDEGER

MARTIN HAJDEGER. 1889-1976. Biografske kontroverze. Udaljavanje Huserla sa univerziteta i dolazak Hajdegera Govori i javni istupi ( rektorski govor ) u kontekstu nacističkog preuzimanja vlasti i veličanje„istorijskog poziva Nemačke “

mimi
Télécharger la présentation

MARTIN HAJDEGER

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MARTIN HAJDEGER 1889-1976

  2. Biografskekontroverze • UdaljavanjeHuserlasauniverzitetaidolazakHajdegera • Govoriijavniistupi (rektorskigovor) u kontekstunacističkogpreuzimanjavlastiiveličanje„istorijskogpozivaNemačke“ • KasnijepovlačenjeizdirektnogiaktivnogangazmanazaTrećiRajh • Posle rata predajesamopovremenonauniverzitetimaNemačke, alištampanizdelakojaznatnoutičunamnogobrojnefilozofskeautoreširomsveta • Mnoginjegoviučenici, bezbrojapologeta, aliioriginalnihfilozofa(naročito u Francuskoj) smatrajugajednimodnajvećihfilozofasavremenogsveta

  3. Pitanjeo bivstvovanju • Temeljnafilozofskainteresovanjaicelokupnimisaoninaporuperenisunapitanjeo bivstvovanju • Dok je kodpredsokratovskihmislilaca (Anaksimandra, ParmenidaiHeraklita) došla do rečiistinasamogbitka • onase većkodPlatonaiAristotelapretvara u metafizičkopitanjeitakopostajepoprište „zaboravabivstvovanja“ • „Bivstvovanje se skrivaukoliko se otkriva u bivstvujuće.“ • Celaistorijazapadnoevropskemetafizike (zaključnosaNičeom) pokazujeupravotuskrivenostbivstvovanja, koje se kaozaboravljenprikriva u stalnuprisutnostbića • Metafizika pita zabivstvujućekaobivstvujuće, ostajekodbićai ne okrećese bitkukaobitku • „Zato se metafizikanadvladava u mišljenju o istinibivstvovanja.“ • „Zaboravbivstvovanja“: □nijenikakvasubjektivnagreškafilozofa □nijenesmotrenostilipropust □nitineko „objektivno“ dogaĎanjenezavisnoodčoveka □većje bitnakarakteristikaotuĎenjačovekaičitaveistorijeZapada

  4. Kritikazapadnemetafizike • Dekartovametaforičnapredstavafilozofijekaodrveta (koren-metafizika, stablo- fizika, grane-posebnenauke) inuţnostzasnivanjafundamentalneontologijekaoispitivanjatlanakome to drvopočiva • Metafizika pita o bivstvujućemkaobivstvujućem, a ne osvrće se nabivstvovanje • Onaizlaţebivstvujućenarazličitenačine: kao duh, silu, tvar, bivanje, ţivot, predstavu, supstanciju, subjekat, energiju, večnovraćanjeistogi sl. • Medjutim, bivstvujuće se uvekjavljarasvetljenobivstvovanjemikada to uspemodarazumemo, bivstvovanjedospeva u neprikrivenost(aletheia) • Metafizika: □ne pita daliikakobivstvovanjesasobomdonositakvuneprikrivenost □govoriizneprimećeneobjavljenostibivstvovanja, kojajoj je temelj □bivaprevladana u mišljenjuistinebivstvovanja, ali ne iuklonjena □je dispozicijačovekashvaćenogkao animal rationale(pričemu je duh pretumačenu inteligenciju, koja se sastojiodrazumaiuma)

  5. Ontološkarazlika • Metafizika: □u svojimodgovorimanapitanje o bivstvujućemkaobivstvujućem, predočava pre bivstvujućegbivstvovanje, izgovaraganuţnoistalno, aliga ne dovodi do reči, jergane pomišlja u njegovojistini □u njoj se suštinaistinepojavljujeuvekveć u kasnijemoblikuiskazaisaznanja(izvedenogsuprotstavljanjabićaimišljenja) □mislibivstvujuće u celiniigovori o bivstvovanju, ona ova dvaneprekidnozamenjuje. No ova zamenanijegreška, ona je dogaĎa

  6. Tu-bivstvovanjekaoegzistencija • Da bi se ujedinioodnosbitkapremabitičovekaiodnosčovekapremabitibitkakoristi se nazivtu-bivstvovanje • Suštinatu-bivstvovanjaje egzistencija • Ekstatičkismisaoegzistencijetrebamislitikaoospoljenjeotvorenostibivstvovanjasamog • Jedinočovekegzistira, jerjedini on istrajava u neprikrivenostibivstvovanja • Metafizikapredočavabivstvujućekaobivstvujuće u celini (bićevnostbivstvujućeg) i to nadvostrukinačin: □ u smislunjegovihnajopštijihcrta–ontologija □u smislunajvišegi, stoga, boţanskogbića –teologija • Metafizikanemasvest o ovojdvoznačnosti, jeruvekvećpredstavljabivstvujućekako se onosamoodsebepokazalo, dok ne obraćapaţnjunaonošto se u bivstvujućem, koje je postaloneprikriveno, većskrilo • Naporda se promislionoštoostajeprikriveno u metafizicinaziva se fundamentalnaontologija (madaodrednica „ontologija“ navodinapomisaodase radi o ontologijikaoispitivanjuistinebivstvujućeg, a ne bivstvovanja)

  7. Bivstvovanjebivstvujućeg • Metafizikazaboravljabiće: □ne misliontološkurazliku □pokušavadaobjasnibivstvujućenjegovimsvoĎenjemna rod istvar • Jednaodosnovnihkarakteristikametafizike je svoĎenjesaznanjanalogičko, naučnomišljenjeiiz toga je proisteklaprevlastnaučnogduhaitehničkarevolucija • Protagora, HeraklitiParmenidbilinatragurazumevanjabivstvovanja • Physisjeosnovasvegaštojeste, ono je proces, dogaĎanje u smisluotvorenosti, osvetljavanjasvegapostojećeg–metafizikane doseţe do istinekaootvorenosti • Čitavametafizikaostajepovezanasafizikom, jerproučavabićesamokakose manifestuje u bivstvujućem–onaostajeproţetaizvesnompartikularnošću, koja je sprečavadabudeistinskimetafizička • U potrazizabivstvovanjem, grčka (isrednjevekovna) metafizika je mislilabivstvovanjećekaoneštobivstvujućešto se samodovršava u mišljenju–uklopljenostmišljenja u bićeostajeosnovnapretpostavkaantičkeisrednjevekovnemetafizike • Istorijametafizikeispostavlja se kaoistorijanihilizma, jer se sveštonijeodredjenobivstvujućesmatrazaništa • Bivstvovanjenijeništabivstvujućenitinjegovsastavnideo, već je temeljkojipostavljabivstvujućekaobivstvujuće

  8. Metafizičkizaboravbivstvovanja • Istorijabivstvovanjapočinje, i to nuţno, sazaboravombivstvovanja • Metafizika je samo „epoha“ u istorijibivstvovanjasamog • U svojojsuštinimetafizika je nihilizam • Osnovnizadatakmišljenja je daponovoprobudismisaozabivstvovanje, tj. zaonoštoomogućujepostojanjesvakogbivstvujućeg • Tajzadatakmoguće je postavitisamoondaako se samčovekrazumedrugačijenego do sada: ako se pitanjem o smislubitkačovekotkrijekaoek–sistencijaikaomjesto „boravljenjabivstvovanja“ („kućabivstvovanja“) • Ispitivanjeegzistencije u njenojvremenitosti, tj. njenoispitivanjekaoljudskopostojanje, pripremaiomogućujepitanje o samombivstvovanju • Ljudskopostojanjetu-bivstvovanje, tj. „tu“ „ bivstvovanja“ (Daseinist das Dades Seins) • ZaboravdiferencijacijeizmeĎubivstvovanjaibivstvujućegrezultujemetafizičkimnihilizmom, pa čovekostaje „bezzavičaja“, ostajestranac u ovomsvetu, ostaje u njemu „u tuĎini“, u čeţnjizaizgubljenimzavičajem • Filozofijakaometafizikanijeosvetlila, negodoprinela tom otuĎenju

  9. Shvatanjebićaizhorizontavremena • Postavljajućipitanje o smislubivstvovanjačovekpostaje: □ono„tu“ bivstvovanja □mestoobjavljivanjabitneistine • Ovopostavljanjepitanja ne dolaziodnasveć je realanprocesbivstvovanja(ononasuzima u posed) • Čovek je tu-bivstvovanjekao: □integrisanostčovekaibivstvoanja □pripadanječovekabivstvovanju □objavljivanjebivstvovanjačoveku • Čovek: □uveknanekinačintranscendirabivstvujućeostajućiotvorenzabivstvovanje □odredjujetime iotkrivasvojuekstatičnusuštinu • Razumevanjebivstvovanjepostajezbivanjesamogbivstvovanja u bitnommišljenju • Suštinatu-bivstvovanjajestenjegovaegzistencija • Razumevajućisvojukonačnosttu-bivstvovanje: □se transcendirakaokonačno, običnobivstvujuće □onoek-sistiraostvarujućise u svojimprojektima

  10. Vremenitost • Smisaotu-bivstvovanjaotkriva se u ekstatičnojstrukturivremena • Tu-bivstvovanjeje vremenito: prekovremenitostionotranscendirakonačnost • Samočovekmoţedaide ka: □svomrodjenju(prošlosti) -bivstvovanje-ka-rodjenju □svojojsmrti (budućnosti) –bivstvovanje-ka-smrti • Preduzima se takoizvornainterpretacijavremenitosti, da se samobićetumačiizhorizontavremena • Autentičnovreme(vremenitost) omogućavajedinstvovremenskihekstaza(bilosti, sadašnjostiibudućnosti) i to prekobudućnosti • Autentičnovremesadašnjosttumačikao: □momenatprojekcijebudućnosti □obnavljanjebilostisastanovištanovihmogućnosti (istoričnost) • Beskonačnovreme: □zapalostmeĎuunutarsvetskabivstvujuća □beskonačnaserija „sada

  11. DubokavezaizmeĎučovekivremenaomogućavačovekuda se otvorimanifestacijibivstvovanja • Otvorenostpremabivstvovanjuomogućavabriga, koja se prvobitnootkrivakaoteskoba • Teskobaotkriva: □našubačenost u svet („biti-već-u“) □našupropalostmeĎubivstvujuće („biti-kod“) –nezavičajnost □ekstatičkuprirodunašegbivstvujućegkaoprojekta („biti-unapred“) • Kad se sviovimomentistrepnjerazvijudobija se brigakaoosnovnioblikegzistirajućegrazumevanjasveta • Izbrigekaoekstatičnostiidoţivljajabezzavičajnosti (svetnam je tuĎ) otkrivase tu-bivstvovanjekao „bivstvovanje-ka-smrti“ • Brigaotkrivasmrt ne kaočinjenicukraja, većkaoneprestanoprisustvokraja • Teksvest o smrti (konačnosti) okrećetubivstvovanjepremanjemusamom(odsvakodnevice) iomogućujeautentičnost • U brizi se tu-bivstvovanjese nalazipred ne bivstvovanjemkaosvojimbivstovavanjem

  12. Savestiautentičnovreme • Izrazumevanjakonačnostinastajesavest • Savest: □ se obraćatu-bivstvovanjukaokrivcu, tj. odgovornomzaneispunjenost (svih) svojihmogućnostije □ je nedokaziva, ona je fakt □ pozivatu-bivstvovanjeda se trgneizosluškivanja Se premasebisamom □ otvorenostpremasvojojbudućnosti (spremnostnapoziv) □ dovodido činaodlučnosti • Odlučnoststvaraegzistenciju • Egzistiratiznačibiti u vremenu–egzistencijaje projekat • Beskonačnovreme: □ derivategzistencijalnog (konačnog) vremena □ hronometarsko, proračunljivovreme (jersvakodnevicazahtevaproračunavanjeefekataupotrebepriborai u tusvrhuvremena) budućnostimasamokarakteriščekivanjaefekatakojisurezultatprostogproduţetkasadašnjosti, čistogtrajanja □ prošlostje identičnasasadašnjošću □ imaporeklo u zaboravubivstvujućeg □ je osnovakategorijeprostorakojidominira u svetushvaćenomkaopriručnost • Autentičnovreme: □ sadašnjostje uveksamomomenatprojekcijebudućnosti

  13. Vremenitost, autentičnostiistoričnost • Svakiobliktu-bivstvovanjaizraţavanaodreĎennačinvreme: □ neautentičan(propalost, zaborav, svakodnevica, bezličnost) □ autentičnog(egzistiranjenanačinbrige) • Bivstvovanjeivremesujedno • Autentičnovreme je sinonimzabivstvovanje, zasmisaonašegegzistiranja • Tu-bivsvovanjenijevremenitozatošto je u istoriji, već je onoistoričnozatoštoje vremenito • Istoričnost: □ autentičnogtubića–sudbina □ neautentičnog –udes • Vreme je izvornoovremenjavanjevremenitosti, kojakaotakvaomogućujekonstitucijustrukturebrige. • Vremenitost: □ je bitnoekstatička □ se izvornoovremenjujeizbudućnosti • Izvornovreme je konačno

  14. U svojimkasnijimradovima: □mišljenjebivstvovanja(umesto “filozofija“) □pitanjeo bivstvovanju(umesto“fundamentalnaontologija“) • Dosadašnjafilozofija (racionalistička, mistično-iracionalistička) samo je jednostranofilozofskostremljenjekojaizviruizistogtemeljnogne-razumevanjabivstvovanja • Suštinanauke je istraţivanje, a suštinaistraţivanja je u tome dasaznavanjesamosebeusmerava u nekopodručjebivstvujćeg, prirodeiliistorije • Naukapostajeistraţivanjemkadtzv. činjenicepostanupredmetne • Medjutim, onoštostoji u činjenicama, aliionošto je stalnostnjihovogmenjanja, jestepravilo • Postojanostpromene u nuţnostinjenogproticanja je zakon

  15. Umetnostitehnika • Kadametafizikapostaneuniverzalnaiplanetarna(kadse sveviše • rasprostirecelomZemljom) dolazi do velikograzvojanaukeitehnike • Modernatehnikaisavremenanaukapredstavljajukrajnjufazuzaboravabivstvovanjaštodolazi u “vremesvetskenoći”: u tehničkomredugasi se svakitragzavičajneblizinečovekabivstvovanju • Postavlja se pitanjemogućnostiiodrţivostisvih „metafizičkihdisciplina“, pa takoiestetike • Kao metafizičkopitanje o suštiniumetnosti (a umetnost on definišekao„sebe-u-delo-postavljanjeistinebića“) estetika ne moţedadopre do svogpravogizvora, jer je njenhorizontograničennanačinbitkastvari, a isamojstvarine dopuštadabivstvuje u svojoj „stvarnosti“, već je gura u odredjenekategorije

More Related