1 / 1

Regresijski model predviđanja antioksidacijske aktivnosti desertnog vina Prošek

Jasenka Gajdoš Kljusurić 1 , Irena Budić-Leto 2 , Želimir Kurtanjek 1 , Tomislav Lovrić 1 1 Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Pierottijeva 6, Zagreb, Hrvatska 2 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, Split, Hrvatska. Uvod:

monita
Télécharger la présentation

Regresijski model predviđanja antioksidacijske aktivnosti desertnog vina Prošek

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Jasenka Gajdoš Kljusurić1, Irena Budić-Leto2,Želimir Kurtanjek1, Tomislav Lovrić1 1 Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Pierottijeva 6, Zagreb, Hrvatska 2 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, Split, Hrvatska Uvod: Praćenjem aktivnosti antioksidansa mogu se izdvojiti one namirnice i napitci koje su uspješniji u sprječavanju oksidacijskog stresa. Fenolne komponente iz vina su opće prihvaćeni antioksidanti koji imaju važnu ulogu u održavanju ljudskog zdravlja i prevenciji raznih bolesti zbog mogućnosti sprečavanja aktivnosti slobodnih radikala. Dosadašnja istraživanja isticala su vina kao jake antioksidanse, dok slatka, desertna autohtona vina nisu još dovoljno istražena [1]. Tablica 1. Modeli s pripadnim varijablama te koeficijentima korelacije za parcijalnu linearnu korelaciju Metode: 1. Određivanje masene koncentracije flavonoida, neflavonoida i ukupnih fenola,[2]. 2.Određivanje antioksidacijske aktivnosti – Briggs-Rauscher-ova (BR) metoda (vrijeme inhibicije (IT/s) oscilacijske reakcije dodatkom uzorka koji sadrži antioksidans, [3]. – DPPH metoda (I/%, inhibicija utvrđena DPPH metodom), [4]. 3. Regresijski modeli – parcijalna linearna korelacija (PLK) – višestruka linearna korelacija (VLK) Tablica 2. Modeli s pripadnim varijablama te koeficijentima korelacije za višestruku linearnu korelaciju. Regresijski model predviđanja antioksidacijske aktivnosti desertnog vina Prošek Cilj rada: Regresijskim modelima predvidjeti antioksidacijsku aktivnost desertnog vina Prošek. Regresijskim modelima povezane su dvije metode za određivanje antioksidacijske aktivnosti sa masenim koncentracijama flavonoida, neflavonoida i ukupnih fenola. Ujedno su analizirani parametri modela te su određene značajnosti za svaku promatranu varijablu. F = Flavonoidi; NF = Neflavonoidi; Ph = ukupni fenoli; Zaključci: Parcijalni linearni regresijski modeli za predviđanje antioksidacijske aktivnosti desertnog vina Prošek pokazali su dobra slaganja s koncentracijom flavonoida (eIT=0,05%; eDPPH=22,24%) te slijedi slaganje s koncentracijom ukupnih fenola (eIT=2,00%; eDPPH=29,24%) i neflavonoida (eIT=17,91%; eDPPH=55,54%). Greške modela (e) također pokazuje koja metoda antioksidacijske aktivnosti se bolje može predvidjeti s PLK modelom, a to je antioksidacijska aktivnost prema BR metodi. Uključenjem svih promatranih koncentracija u model predikcije (VLK model), također je utvrđena greška modela (eIT=3,48%; eDPPH=31,71%) koji ide u prilog tvrdnji o boljoj predikciji antioksidacijske aktivnosti prema BR metodi. Također je ispitana značajnost slobodnog člana (di) u modelima na osnovu ukupne sume kvadrata pogrešaka za predviđanje antioksidacijske aktivnosti za obje metode (j=1,2) teje utvrđen neznatan utjecaj uključenja odsječka na y-osi te je u tom slučaju primjerenije koristiti jednostavnije modele, dakle bez slobodnog člana. Rezultati: Model PLK yi = ai. xj + di + e yi= antioksidacijska aktivnost xj= masena koncentracija za j i=1,2; 1= IT(s); 2 = DPPH (%I) j=1,2,3; 1= c(flavonoida) ; 2 = c(neflav); 3 = c(uk.fen); e = greška modela Model VLK yi = ai.x1 + bi.x2 + ci.x3 + di+ e yi= antioksidacijska aktivnost ai, bi, ci = koeficijenti modela uz varijablu di = slobodan član u modelu Reference: [1] Budić-Leto, I., Lovrić, T., Pezo, I., Gajdoš Kljusurić, J. (2005) Food Technol. Biotechnol.43, 47. [2] Ough, C.S.,Amerine, M.A. (1998)Methods for analysis of musts and wines, John Wiley & Sons, Inc., New York. [3] Gajdoš Kljusurić, J., Đaković, S., Kruhak, I., Kovačević Ganić, K., Komes, D., Kurtanjek, Ž. (2005) Acta Alimentaria34, 483 [4] Lachman, J., Šulc, M., Faitová, K., Pivec, V. (2009) Int.J Wine Research1,101. Slika 1. Odnos antioksidacijske aktivnosti i masenih koncentracija flavonoida, neflavonoida i ukupnih fenola za desertno vino Prošek.

More Related