1 / 16

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA. TEMA: MEĐIMURSKE RIJEKE Student: Ivan Vuk l. godina. Položaj Legrada prije 1710.godine, omeđen Murom i Dravom. MURA. Duljina: 493 km Površina porječja:13.800 km ² Izvor: Visoke Ture, Austrija

norah
Télécharger la présentation

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA TEMA: MEĐIMURSKE RIJEKE Student: Ivan Vuk l. godina

  2. Položaj Legrada prije 1710.godine, omeđen Murom i Dravom

  3. MURA • Duljina: 493 km • Površina porječja:13.800 km² • Izvor: Visoke Ture, Austrija • Države kroz koje protječe: Austrija, Slovenija, Mađarska i Hrvatska

  4. Mura, Mura, globoka si voda ti...(međimurska narodna ) • Rijeka Mura najsjevernija je hrvatska rijeka, a ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj. • Izvire u Austriji (Visoke Ture),a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). • Najveća je pritoka rijeke Drave, i to lijeva. U Dravu se ulijeva između Donje Dubrave u Međimurju i Legrada u Podravini, na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat.

  5. Krajolik rijeke Mure u Međimurju je zaštićen uredbom Međimurske županije dana 18.travnja 2001.godine.Taj se datum obilježava i kao “Međimurski dan rijeke Mure” u organizaciji udruge ZEO Nobilis. • U nacionalnoj percepciji, rijeka Mura se ne doživljava kao veća i značajna, ali redovne godišnje poplave o kojima se izvještava na nacionalnoj televiziji ipak dokazuju da je riječ o velikoj rijeci (prosječne širine 150-250 metara) velike vodnosti i utjecaja na okolni prostor. • Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka, i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i eko-turizma, pa se na njoj polako obnavljaju stari mlinovi, a skele odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.

  6. ČAMAC KOJI JE NEKADA PLOVIO RIJEKOM MUROM

  7. Mura je nizinska rijeka; prostorno poplavno područje smanjeno je regulacijom. Zbog geoloških karakteristika brojnih klizišta, Mura pomiče svoje riječno korito prema sjeveru. • Dana 23. kolovoza 2005. godine (utorak) zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina. Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz 1989. godine. Ta se pojava zove “stogodišnja voda” jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno- ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora:1.Topljenju ledenjaka u Austriji 2.Količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi

  8. Mursko Središće smješteno je na desnoj obali rijeke Mure. Već odavno Mura utječe na razvoj tog mjesta, po kojoj je i rijeka Mura dobila ime. • U Središću se najduže održao mlin u “Fragovu” vlasnika Belši Fereka. Radio je negdje do 70-ih godina 20. st. • Danas je tih mlinova malo, jedan od rijetkih je Babičev mlin u Veržeju. Pogonsko kolo pliva na dva čamca, dok je mlin u zgradi na obali. Sila se s pogonskog kola u mlin prenosi čeličnim užetom te tako mlin ne ovisi o vodostaju rijeke. 

  9. Babičev plivajući mlin na Muri,kraj Veržeja

  10. POVIJEST MURE • Mura je kroz povijest rijetko mijenjala korito. Ipak sa svoje obje strane ima mrtvih rukavaca i suhih korita. • Iako po svojoj veličini ne predstavlja takvu prirodnu zapreku, koja bi razdvajala narode i države, ona je morala preuzeti i tu funkciju. U 15.st. ona je granična rijeka među austrijskim i ugarskim državama. U državnim sukobima između austrijskih i ugarskih sluga njenu su moć iskorištavali za preusmjeravanje njenog toka i potkopavanje suprotne obale. Prije stotinjak i više godina ,zabilježeno je da na potezu od Raskrižja do Murskog Središća, Mura imala više grana i mrtve rukavce. S njene lijeve strane stoga danas postoje brojna odstupanja državne granice od matice.

  11. DRAVA Izvor Drave je u Italiji. Osim što razdvaja susjedne zemlje, rijeka razdvaja i Međimurje od druge administrativne oblasti,(Varaždinske županije) na jugu. Glavni su desni pritoci Dravinja, Bednja i Karašica, a lijevi Mura. Najveća dubina Drave je od 4 do 7 metra.

  12. Rijeka Drava poput metafore za cijeli jedan dio srednje Europe povezuje zemlje i kulture u svojih 720 km toka i reflektira glavne povijesne promjene u zadnjih nekoliko stoljeća. Ova europska rijeka rađa se kao mali izvor u ružičastim stijenama Alpa u Južnom Tirolu, putuje kroz živopisnu i dugu dolinu Austrije, gdje se pojačava rijekama Isel i Moll,i razlijeva sa brda prema srednjoeuropskoj Panonskoj nizini.

  13. Drava u Hrvatskoj jedan je od posljednjih prirodnih, slobodnih riječnih tokova u Europi, dom mnogih vrsta ptica i prostor bogat mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Mnoge vrste biljaka, riba, kukaca, sisavaca i vodozemaca protežu se uzduž riječnog koridora Mure i Drave.

  14. Hidroelektrane na Dravi opskrbljuju lokalno i šire područje Hrvatske električnom energijom te omogućuju efikasnu kontrolu riječnog toka. Dvije brane na rijeci sagrađene su 1982. i 1989.godine. • Najveća prijetnja rijeci Dravi je planirana gradnja hidroelektrane Novo Virje, s akumulacijskim jezerom dugačkim 25.5 km.

  15. MEANDAR “PRESELIO” LEGRAD PREKO DRAVE Položaj Legrada prije 1710.godine-strelicom je naznačen prodor voda Drave kroz vrat meandra,te stanje danas • Položaj naselja Legrad na Dravi (blizu ušća Mure) uvjetovao je mnoge, pa i katastrofalne poplave kroz povijest. Na primjeru Legrada možemo pratiti kako se razvijao i pucao dravski meandar. • Legrad je stoljećima pripadao Međimurju, jer ga je s južne strane zaobilazio veliki meandar Drave. Međutim, taj se meandar kroz godine mijenjao. Šljunkovito-pjeskovito rastresite obale nagrizale su dravske bujice.

  16. One su odnosile obalu najviše na vratu meandra (najužem dijelu),jer je tu pritisak vode najveći (tu se mijenja smjer).Za vrijeme visokog vodostaja i poplave 1710. godine vode su probile vrat meandra. Voda je potekla sa sjeverne strane Legrada i naselje se najednom našlo preko Drave u Podravini. Vremenom je staro južno korito presušilo i zamočvarilo se, ali se još i danas vidi u konfiguraciji terena. U pravnom i poreznom smislu, Legrad je još dugo pripadao u kotar Prelog, da bi 30-ih godina 20.st. bio uključen u kotar Koprivnicu, jer fizički pripada Podravini. Takvih primjera uz Dravu ima mnogo na cijelom njezinom nizinskom toku, gdje je visinska razlika u profilu mala. Uz tok rijeke ostala su prostrana stara korita (“stare Drave”,raj za močvarno bilje, ptice i ribe).

More Related