1 / 14

Težak izbor u reformama penzijskog sistema u Srbiji

Težak izbor u reformama penzijskog sistema u Srbiji. Bogdan Lissovolik, Stalni predstavnik MMF-a u Beogradu ( zahvaljujem Desank i Nestorovi ć na pomoći ) 21. S eptemb a r 2011 . godine , konferencija dnevnog lista “Danas” . Zašto sada diskutujemo na ovu temu ?.

ora
Télécharger la présentation

Težak izbor u reformama penzijskog sistema u Srbiji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Težak izbor u reformama penzijskog sistema u Srbiji Bogdan Lissovolik, Stalni predstavnik MMF-a u Beogradu (zahvaljujem DesankiNestorovićna pomoći) 21. Septembar 2011. godine, konferencija dnevnog lista “Danas”

  2. Zašto sada diskutujemo na ovu temu? • Sadašnji talas (globalne) ekonomske krize vezan je za rizik država • Kontrola troškova povezanih sa starenjem, naročito penzija, ima ključni uticaj na ove rizike • Sve zemlje kontinuiranoprilagodjavaju uslove penzionisanja u skladu sa napredovanjem problema starenja • Srbija ima ozbiljan problem sa održivošću svog penzijskog sistema

  3. Problem Srbije: visoka i rastuća penzijska (i) potrošnjai (ii) deficiti…

  4. Šta su razlozi? • Nekolikohipoteza… • Visoke penzije? – Možda (ne visoke u apsolutnim iznosima, ali visoke u odnosu na ekonomiju) • Previše penzionera? -- Da • Premalo radnika? -- Da • “Preniske” stope doprinosa? – Ne (akopitateposlodavce, onikazune..) • Niska naplata doprinosa? – Da, ali ovo nijemagicnorešenje …. • Ključni problem je negativna povratna sprega - visoka potraživanja penzionera obeshrabruju ekonomskirast – ovo treba popraviti….

  5. Poređenje penzija i plata Generalno, racio je visok Ali racionije toliko visok zbog invalidskih i porodičnih penzija, koje nisu tako strogo povezane sa doprinosima Veoma je visok za muškarce koji su radili 40 godina (97%); Previše ljudi se penzioniše pre nego što navrši pune godine staža (35/40) -- 58%, ili godine života (60/65) -- 61% .

  6. Ključni problem: nizak racio zaposlenih prema penzionerima

  7. Koreni problema • Nasleđe – nekadasnji velikodušni uslovi za rano penzionisanje, problem sa invalidskim penzijama… • Ideologija – penzije (kao i drugi oblici socijalne zaštite) su dugo imale prioritet u sistemu društvenih vrednosti • Politička ekonomija – penzioneri predstavljaju sve veći deo glasačkog tela… • Ekonomija i tržište rada su slabi..

  8. Šta ako ništa ne bude učinjeno? • Problemi se samo mogu pogoršati: populacija stari i racio penzionera prema radnicima će se povećati • Postoje dva moguća scenarija i oba su loša: • Troškovi za penzije će dalje rasti i potkopaće celokupnu ekonomiju -- pokrećući “vanredna” prilagođavanja • Troškovi za penzije bi bili ograničeni uglavnom kroz limitiranje nivoa penzija – onda bipenzije bile dovoljne samo da ublaže ekstremno siromaštvo, ali ne da podrže standard gradjana… • U oba scenarija, radnici bi bili obeshrabreni u plaćanju doprinosa – ovojeizvor nestabilnosti za sistem… • Povremene “amnestije” za neplaćene doprinose kratkoročno stavljaju flaster na ozbiljan problem, i potkopavaju ključnu ideju doprinosa;

  9. Šta da se radi? • U smislu motivacije, učiniti da se doprinosi koje ljudi plaćaju “računaju”– kako? • Povećati “efektivni povraćaj” na doprinose na razuman nivo – zaštititi one koji zaista plaćaju doprinose, “standardnog penzionera” koji je radio i plaćao doprinose 40-45 godina; • Motivisati ljude da se kasnije penzionišu, rade duže…. Kako? • Povećati efektivne godine penzionisanja i godine staža; • Uraditi racionalizaciju posebnih slučajeva zasnovano naaktuarskim proračunima: • Beneficirani radni staž; Poljoprivrednici; Žene; penali za rano penzionisanje • Kreirati mogućnosti na tržištu rada – i za stare i za mlade – nema opravdanja za rigidno tržište rada; • Poboljšati naplatu doprinosa Ovo neće biti lako: reforme penzijskog sistema su urađene 2005. i 2010. godine, ali su one bile nedovoljne…

  10. Kojesuzablude? • Budžet treba kontinuirano da subvencioniše penzijski fond u velikoj meri – na kraju će trpeti ekonomija (ne postoji besplatan ručak….) • Reforme mogu da čekaju “mnogo decenija” • Zadržavanje stečenih prava će bez sumnje uticati na usporavanje efekata reformi, ali ovo je argument za to da se učini što više što je moguće ranije; • Prihodna strana problema je ključna • Povećanje stope imaće negativan efekat na podsticaje za rad • Bolja naplata će pomoći, ali ne previše…

  11. Kako to rade druge zemlje? • To nije nikadalako…. • Pod pritiskom tržišta • Grčka: onisuimaliozbiljno prilagođavanje sredinom 2010. godine • Italija: već je imala veliku reformu, ići će josna zatezanje starosne granice za žene; • Bez jakogpritisaka tržišta • Francuska: uprkos visokim porezimanemadovoljnonovcazavelikodušne penzije… • Nemačka, Skandinavske zemlje • Reforme sopstvenim korakom minimiziraju negativne posledice po ekonomski rast

  12. Kadareformisati? (kadasupenzijevisokeu odnosunazarade)

  13. Dopunske penzije • Obavezni (I stub) možda neće biti dovoljan, naročito ako stvari loše krenu… • II stub? – može da donese uštede/podsticajali je to političko pitanje; • III stub – premali za sada, zavisi od napretka i kredibiliteta finansijskih institucija i finansijskih tržišta; • Konačno, efikasnost bilo kog od stubova zavisiće od tempa ekonomskog rasta

  14. Zaključak • “Svet se penzioniše – ali može li to sebi da priušti? – Pronaćiće se način… Nema izbora…” (Alan Greenspan) • Reforma nema alternativu, ali postoji izbor kako reformisati, i Srbija ima taj izbor; • Pošto bi ekonomski rast bio ključni za održivost/kvalitet penzijskog sistema, penzijski sistem ne bi trebalo da stoji na putu rasta • Reformišite rano, reformišite ozbiljno, nema besplatnog ručka….

More Related