1 / 32

MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij 2013/14

MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij 2013/14. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV – povijesni razvoj MEĐUNARODNI MONETARNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE. Ciljevi i struktura predavanja. CILJEVI PREDAVANJA Analizirati povijesni razvoj međunarodnog monetarnog sustava

ordell
Télécharger la présentation

MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij 2013/14

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MEĐUNARODNE FINANCIJE Sveučilišni diplomski studij2013/14 MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV – povijesni razvoj MEĐUNARODNI MONETARNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

  2. Ciljevi i struktura predavanja • CILJEVI PREDAVANJA • Analizirati povijesni razvoj međunarodnog monetarnog sustava • Što je novac i što je sve kroz povijest imalo ulogu novca • Analizirati sustav iz Bretton Woodsa  od prijedloga iz 1944, preko nedostataka tijekom korištenja sustava do konačnog napuštanja i kasnijih oblika poslovanja • Uloga Međunarodnog monetarnog fonda i Grupe svjetske banke • STRUKTURA PREDAVANJA • Međunarodni monetarni sustav – povijesni razvoj (Što je novac? Povijesni razvoj novca, međunarodni monetarni sustav između dva rata) • Međunarodne monetarne i financijske institucije (sustav iz Bretton Woodsa, Međunarodni monetarni fond, Grupa svjetske banke)

  3. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV – povijesni razvoj

  4. Što je novac? • Što će se koristiti kao novac te sva pitanja vezana uz regulaciju emisije novca i novčanog optjecaja uvijek je rezultat zakonskih propisa, ali i posljedica niza drugih okolnosti • Suvremeni novčani sustavi zasnivaju se na papirnatoj novčanici koju emitira (nacionalna ili nadnacionalna) središnja banka i koja nema nikakvu unutarnju vrijednost - surogat suvremenog novca je depozitni novac te je uloga bezgotovinskog platnog prometa iznimno velika

  5. Detaljnije u Mundell, R.: TheCase for a World Currency, JournalofpolicyModelling 34 (2012) 568 - 578 Je li moguće imati jedinstvenu svjetsku valutu? • Već je na zasjedanju u Bretton Woodsu, kada je postalo jasno kako je zlatni standard definitivno stvar prošlosti, predlagano uvođenje zajedničke svjetske valute (“bancor”, “unitas”) • Mundell (2012) predlaže košaricu valuta koja bi se sastojala od DolaraEuraYena (DEY) – središnje banke imale bi zadatak minimizirati valutne oscilacije – DEY bi trebao biti osnova za uvođenje jedinstvene svjetske valute – “intor” • Uključivala bi i multi-valutnu monetarnu uniju sa zajedničkom monetarnom politikom i fiksno vezanim deviznim tečajevima članica • Što bi to donijelo ostalim zemljama  korist od stabilnosti deviznih tečajeva tri najznačajnije svjetske valute, kao i od stabilne globalne obračunske jedinice • Treba li globalna ekonomija i globalnu valutu… (P. Volcker)

  6. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA (1) • Od robne razmjene i simboličkog novca preko sustava zlatnog standarda do sustava papirnate novčanice • Robni novac ima unutarnju vrijednost • Simbolični novac je predstavnik (simbol!) punovrijednog novca i nema punu unutarnju vrijednost – povjerenje! • Razdoblje metalnog novca – zlatni i srebrni novac između kojih može, ali ne mora postojati zakonom određeni odnos – tržišni odnos dvaju valutnih materijala uvijek postoji!

  7. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA (2) • Zlatni standard – u prvoj fazi zlato se koristi kao zakonito i konačno sredstvo plaćanja – papirnata novčanica je surogat, (bez)uvjetno zamjenjiv za zlatno pokriće kod emitenta (trajao je od 1870ih do I svjetskog rata) • U kasnijim fazama u optjecaju je papirnata novčanica, emitirana ili na osnovi zlatnih poluga koje su u središnjoj banci ili na osnovi druge valute koja ima pokriće u zlatu (ovisno o tome je li središnja banka imala rezerve zlata i u kolikoj mjeri) • Formalno, monetarni sustav temeljen na zlatu u različitim oblicima traje do početka 1970ih i konačnog ukidanja konvertibilnosti dolara za zlato, ali razdoblje do I svjetskog rata je njegovo najstabilnije razdoblje

  8. Dominantna svjetska sila u razdoblju do I svjetskog rata je Velika Britanija, London svjetski financijski centar  stoga je i funta sterling bila “zlatna valuta” Platna bilanca na nacionalnoj razini se automatski uravnotežuje uvozom i izvozom zlata (iako je u praksi dolazilo do neravnoteža!), ali općenito je riječ o razdoblju stabilnosti svjetskih odnosa, barem među vodećim industrijaliziranim zemljama Svakako uzeti u obzir i karakteristike (obujam i strukturu) međunarodnih gospodarskih tijekova – tek 1960ih financijski tijekovi postaju intenzivniji od tijekova roba i usluga

  9. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV IZMEĐU DVA RATA • Međutim, nakon I svjetskog rata i napuštanja sustava zlatnog standarda počinju se široko koristiti sustavi fluktuirajućih tečajeva – dolazi do monetarno-tečajnih politika koje međusobno nisu usklađene • U prvi plan stavljaju se ciljevi nacionalnih gospodarstava, pokušavajući riješiti probleme rastuće nezaposlenosti i uspostaviti ravnotežu, aktivnije se koristeći mjerama monetarne i fiskalne politike

  10. MEĐUNARODNI MONETARNI SUSTAV IZMEĐU DVA RATA • Razdoblje stabilnosti bilo je tijekom kratkotrajnog povratka na zlatni standard (1927 – 1931), ali je Velika depresija ugrozila njegove temelje i sustav je postepeno napuštan • Kako bi ostvarile nacionalne ciljeve i stvorile povoljnije uvjete za izvoz, zemlje su dopuštale snažne fluktuacije tečajeva i iz konkurentskih razloga devalvirale svoje valute  rezultat je bila politika osiromaši-svog-susjeda, koja je u gospodarstvima trgovinskih partnera vodila nižim stopama rasta i nezaposlenosti • Posljedično, dolazi i do trgovinskih i carinskih ratova, kao i do političkih nesuglasica

  11. MEĐUNARODNE MONETARNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

  12. Jesu li međunarodne monetarne institucije potrebne i s kojim ciljem se osnivaju? • U pravilu, nacionalne vlasti nastoje ostvariti višestruke, međusobno (donekle) suprotstavljene, ciljeve: visoku razinu zaposlenosti, stabilnost cijena, ekonomski rast, trgovinsku liberalizaciju te ravnotežu u bilanci plaćanja njihove politike stoga zahtijevaju kompromise koji mogu ugroziti ravnotežu bilance plaćanja i/ili negativno utjecati na međunarodnu trgovinu • Konferencija u Bretton Woodsu 1944 (i, posljedično, osnivanje međunarodnih institucija) imali su za cilj poboljšati međunarodnu monetarnu i trgovinsku suradnju nakon II svjetskog rata

  13. Sustav iz Bretton Woodsa • Srpanj 1944 – konferencija u Bretton Woodsu s ciljem postizanja dogovora o međunarodnim monetarnim i ekonomskim odnosima nakon završetka rata i prestanka važenja pravila sustava zlatnog standarda • Sporazum je imao za cilj stvaranje međunarodnog monetarnog sustava koji će moći ispuniti nekoliko zadataka: • kontrolirati politike deviznih tečajeva (spriječiti konkurentsko manipuliranje tečajevima), • pridonijeti uravnoteženju bilanci plaćanja (što se u sustavu zlatnog standarda osiguravalo slobodom uvoza i izvoza zlata) te • osigurati međunarodnu likvidnost (osobito u uvjetima sve snažnijih kapitalnih kontrola)

  14. Pretpostavke BW sustava: • Osnivanje međunarodnog fonda kao izvora međunarodne likvidnosti kako bi zemlja u slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja imala vremena za prilagodbu bez potrebe za uvođenjem trgovinskih restrikcija ili promjene tečajne politike • Devizni tečajevi su fiksni (prema US dolaru i zlatu), ali na dulji rok članicama se dopušta određena razina fluktuacije, ukoliko u sustavu postoji “fundamentalna neravnoteža” • Uravnoteženje bilance plaćanja provodi se mjerama u koje su uključene i zemlje koje imaju suficite

  15. Planovi za osnivanje MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA • Plan J. M. Keynesa – predviđa postojanje međunarodne klirinške unije kako bi se ostvarila ravnoteža u plaćanjima te uvođenje svjetske novčane jedinice s tečajem prema zlatu i nacionalnim valutama, a zlato bi se demonetiziralo • Plan Whitea – osnivanje međunarodnog stabilizacijskog fonda u kojem su sredstva formirana na načelu kvota (koje daju pravo na određen broj glasova u upravljačkom tijelu fonda) te se mogu otkupljivati u slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja. Sustav se temelji na dolaru i na zlatu te su devizni tečajevi stabilni, a devizne restrikcije smanjene/ ukinute

  16. Zajednički plan – s više elemenata Whiteovog prijedloga! – poslužio je kao osnova za ustroj Međunarodnog monetarnog fonda • Na istom zasjedanju osnovana je i Svjetska banka

  17. Međunarodni monetarni fond ima zadaću osiguranja globalne monetarne stabilnosti i suradnje dok je Svjetska banka (sastavljena od 5 neovisnih institucija) orijentirana ka pitanjima ekonomskog i socijalnog razvitka • Zajedno, ove dvije institucije djeluju u pravcu osiguranja globalne financijske i ekonomske stabilnosti.

  18. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND • Osim zadaće osiguravanja međunarodne monetarne stabilnosti i suradnje, MMF je dobio i zadatke • otklanjanja neravnoteža u bilancama plaćanja zemalja članica (nastale uglavnom kao posljedica neravnoteže tekućeg računa bilance plaćanja), ali bez mogućnosti korištenja politike deviznog tečaja • osiguravanje stabilnosti deviznih tečajeva što se postizalo kroz sustav fiksnih deviznih tečajeva i vezu dolara (kao oslonca svjetske likvidnosti) sa zlatom – paritetna cijena od 35$ za uncu zlata – zadnja etapa zlatnog standarda!

  19. Najznačajnije svjetsko gospodarstvo postaje SAD … • Američka vlada se ovim sporazumom obvezala otkupljivati svoju valutu (koju su zemlje dobivale zahvaljujući suficitu u trgovinskoj razmjeni) u zlatu prema fiksnom paritetu • U isto vrijeme, članice su morale održavati fiksni devizni tečaj svojih valuta vezan za dolar, uz dopuštenu maržu fluktuacije od 1% • Devalvacije deviznog tečaja bile su dopuštene samo uz suglasnost MMF

  20. Može se reći kako, sukladno raspravama iz Bretton Woodsa, MMF ima tri glavna pravca djelovanja: • Upravljanje tečajnim politikama zemalja članica te definiranje zajedničkih politika, što uključuje i modele pojedinačnih odstupanja od pravila • Osiguravanje likvidnih sredstava zemljama članicama za vrijeme rješavanja problema u bilanci plaćanja • Pružanje tehničke i savjetodavne potporu pri definiranju makroekonomskih politika članica

  21. TEČAJNA POLITIKA ČLANICA MMF-a • Do 1970ih devizni tečajevi su bili fiksni te se paritetni tečaj određivao prema fiksnom tečaju US$ i (unce (31,1035 grama)) zlata • Nakon što su početkom 1970ih dopuštene fluktuacije deviznih tečajeva došlo je do demonetizacije zlata, a knjige Fonda počinju se voditi u posebnim pravima vučenja • Vrijednost PPV određuje se kao košarica valuta (sukladno udjelu u svjetskom izvozu u razdoblju 1975 - 1979) i to: US dolar, japanski jen, euro i britanska funta

  22. Nakon BW sporazuma dolar je postao najznačajnija svjetska valuta, ali se velika količina dolara nalazila kod drugih središnjih banaka, što je (zbog zagarantiranog pokrića u zlatu) stvaralo pritisak na zlatne rezerve, ali i na bilancu plaćanja SADa • Iako je na kraju II svjetskog rata SAD imao najveće zlatne rezerve, došlo je do neodrživog pritiska na nacionalnu valutu te je konvertibilnost dolara za zlato ukinuta 1971 godine, a tečajevi valuta postali su (kontrolirano) fluktuirajući

  23. (Neki) problemi međunarodnih financija zbog kojih dolazi do napuštanja zlatno-dolarskog standarda … • Početkom 1950ih dolazi do deficita bilance plaćanja SADa, a potražnja za dolarima je velika zbog mogućnosti zamjene za zlato po fiksnoj cijeni– vijetnamski rat i uspostavljanje konvertibilnosti europskih valuta dovelo je do prodaje dolara – što je dodatno produbilo američki deficit • Krajem 1960ih došlo je do špekulativnih pritisaka na cijenu zlata i formiranja paralelnog tržišta – devalvacija dolara značila bi izmjenu deviznih tečajeva ostalih valuta vezanih za dolar što je ugrožavalo cijeli BW sustav – ipak, u kolovozu 1971. predsjednik Nixon objavljuje prestanak važenja zlatno-dolarskog standarda

  24. Nizom konferencija i sporazuma (početak 1970ih) pokušala se očuvati stabilnost svjetskog monetarnog sustava u novim uvjetima koji nisu zahtijevali održavanje ranije dogovorenih pariteta – postojala je otvorena mogućnost (ponovnih) konkurentskih devalvacija kroz upravljanje tečajnim kretanjima kako bi se ostvarila povoljnija izvozna pozicija • Međutim, niz kriza koje su uslijedile otvorile su brojna pitanja, među njima i ono o teškoćama pri određivanju ispravne tečajne politike kao i o uzrocima nastajanja i načinima preveniranja (regionalnih i globalnih) kriza • Također su sve snažnije i europske (monetarne) integracije

  25. Konvertibilnost valuta u prvoj fazi bila je dopuštena za transakcije tekućeg računa bilance plaćanja (članica MMFa), ali su se kapitalne kontrole još uvijek koristile kako bi se ograničile špekulacije • U slučaju neravnoteže u bilanci plaćanja koristiti devizne rezerve ili kredite/ programe MMFa • Sustav osigurava nacionalnu makroekonomsku samostalnost – u praksi to znači da svaka članica određuje svoje nacionalne ciljeve uz podršku MMFa

  26. GRUPA SVJETSKE BANKE Svjetska banka, što je uobičajeni naziv za Grupu svjetske banke, sastoji se od a) Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) b) Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) a u sastavu grupacije su još i c) Međunarodna financijska korporacija d) Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova e) Multilateralna agencija za osiguranje investicija

  27. Unatoč svom nazivu, Svjetska banka nije banka u klasičnom smislu nego financijska institucija koja osigurava povoljne (i/ ili beskamatne) zajmove zemljama u razvoju za niz projekata unaprjeđenja gospodarstva (obrazovanje, javno zdravstvo, infrastrukturni projekti, zaštita okoliša i sl.)

  28. a)Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Research and Development, IBRD) • Međunarodna financijska institucija čija je zadaća financiranje dugoročnih razvojnih projekata u zemljama u razvoju i to kroz kapitalne investicije i savjetovanje, institucionalne reforme te izgradnju povoljne investicijske klime za privatne investitore • Zaduženim zemljama osigurava sredstva potrebna za strukturalne reforme  pri tome koristi savjetodavnu politiku kao i izravno financiranje • Ciljevi uključuju i poticanje stranih investicija te unaprjeđenje međunarodne trgovine • Sredstva prikuplja na financijskim tržištima b) Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association, IDA) • Osnovano 1960 godine s ciljem pružanja pomoći najsiromašnijim zemljama • Osigurava beskamatne kredite i subvencije namijenjene poticanju gospodarskog rasta, smanjenju nejednakosti te poboljšanju uvjeta života • Zajmovi su na duge rokove (35 – 40 godina), s počekom od 5-10 godina

  29. c) Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation, IFC) • Osnovana 1956 godine s ciljem potpore privatnom poduzetništvu i investiranju u zemljama u razvoju • Izravno daje dugoročne zajmove privatnim tvrtkama te ne zahtijeva državna jamstva • posluje na tržišnim načelima i investira samo u projekte koji ostvaruju dobit na tri osnovna načina: iz vlastitih sredstava, sindiciranim kreditiranjem te ulaganjem u vlasničku strukturu privatnih tvrtki, ali bez prava glasa. d) Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (International Center for Settlement of Investment Disputes, ICSID) • Obavlja poslove arbitraža u slučaju sporova između suverenih država

  30. e) Agencija za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency, MIGA) • Osnovana 1988. godine, s ciljem usmjeravanja izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvoju i to putem: • Zaštite investitora i kapitala od nepredviđenih situacija (npr. za slučaj neizvršenja ugovora, neispunjavanje financijskih obveza od strane država, građanskih ratova i sl.) • Promoviranja stranih investicija, širenje informacija o mogućnostima investiranja u zemljama u razvoju, suradnja s agencijama za poticanje investicija, gospodarskim komorama, ministarstvima ..

  31. Republika Hrvatska postala je punopravna članica • Međunarodnog monetarnog fonda 14. prosinca 1992. • Grupe Svjetske banke 25. veljače 1993. godine • Republika Hrvatska također je i punopravna članica: • Europske banke za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) • osnovana 1990. godine, financira projekte privatnog sektora (isključivo one koji potpomažu tranziciju prema tržišnoj ekonomiji i demokraciji) koji ne mogu pronaći izvore financiranja tržištu. • Zajmovi su dugoročni, a osim njih pruža i jamstva, te kroz donatorske fondove pruža tehničku i savjetodavnu potporu • Razvojne banke Vijeća Europe (Council of Europe Development Bank – CEB) • Osnovana 1956., najstarija međunarodna financijska institucija u Europi, do 1999. nosi naziv Fond Vijeća Europe za socijalni razvitak • Financira socijalne i razvojne projekte socijalnih integracija, upravljanja okolišem te projekte u sektoru zdravstva i obrazovanja

  32. Inter - američke razvojne banke (IDB) (Inter-American Development Bank - IDB) • Sredstva osigurava u obliku beskamatnih i subvencioniranih zajmova • Odobrava dugoročne zajmove, darovnice, jamstva te tehničku i savjetodavnu pomoć • Orijentirana je primarno na regiju Latinske Amerike i Kariba, što za Hrvatsku znači mogućnost sudjelovanja na natječajima koje financira (a ne sredstva izravne pomoći)

More Related