Konzervativizam i neokonzervativizam

1. Konzervativizam i neokonzervativizam Prof. dr. Anđelko Milardović Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest političkih ideja 16. svibnja 2007.

2. Struktura predavanja • Konzervativizam • Pojam i definicija • Povijesni smisao konzervativizma • Teorija/ideologija • Konzervativizam – temeljne faze • Tradicionalni konzervativizam • Tradicionalni njemački konzervativizam • Moderna faza njemačkog konzervativizma • Suvremeno razdoblje njemačkog konzervativizma/ neokonzervativizam • Društvena uvjetovanost neokonzervativizma • Tipovi neokonzervativizma • Postmoderna i neokonzervativizam

3. Konzervativizam – pojam i definicija • Od lat. conservare = očuvati • Konzervativizam znači čuvanje, održavanje ustanovljenih oblika života i sustava vrijednosti • Pojam potječe od Chateaubrianda, 1818. časopis ‘Le Conservateur’ • Rodno mjesto konzervativizma je sustav vrijednosti u vremenu koje se želi kulturologijski očuvati spram naglih umnih ili političkih okreta

4. Konzervativizam – pojam i definicija • Postoji više određenja konzervativizma, neka od njih: • Misaoni pravac • Tradicionalističko mišljenje • Život koji se živi na osnovi onoga jučerašnjega što još vrijedi • Uređenje naravnoga • Društveno djelovanje ili ponašanje • Nepromjenljivost ljudske naravi • Ideologija vladajućih • Protuliberalno djelovanje • Suprotnost naprednome • Pokret protiv Francuske revolucije • Očuvanje postojećega • Historicistički pokret …

5. Povijesni smisao konzervativizma • U povijesnom shvaćanju konzervativizam je protu-pokretno djelovanje aristokracije, plemstva protiv građanske revolucije • Izraz je povijesnih težnji očuvanja poretka zasnovanog na staleškom ustrojstvu • Burke: revolucija je izazov postojećim vrijednostima, propitivanje starih vrijednosti • U biti konzervativizma kao proturevolucije je kritika prosvjetiteljskih načela i francuske revolucije • Povijesni konzervativizam zasnovan je na iracionalizmu i pretjeranom naglašavanju prošlosti • Zasniva se na načelima neprekidnosti, pravila, raznolikosti i nesavršenosti ljudske naravi • Konzervativizam nema univerzalno značenje, jer je rezultat niza različitih okolnosti – tradicije, kulture, povijesti, sustava vrijednosti, političkih ustanova

6. Povijesni smisao konzervativizma • Od 1500. – novovjekovlje, prijelaz na moderni način života • Temeljit raskid s teološkom kozmologijom, posvjetovljenje života, povratak čovjeka sebi, oslobođenje od srednjovjekovne skolastike, razvoj znanosti • Revolucija uma koja je raskinula s tradicijom • Prosvjetiteljstvo- kritika prošlosti, crkvenih autoriteta i religije; ideja umnog napretka • Ključni događaji u oblikovanju modernih ideologija: • Engleska revolucija • Francuska revolucija • Restauracija/ reakcija – od 1814/15 – početak restauracije i čuvanja starog poretka

7. Teorija/ideologija • Konzervativizam se pojavljuje u obliku različitih konzervativnih teorija, ali nije moguće pronaći jedinstvenu teorijukonzervativizma • Treba razlikovati: • teorije konzervativizma – skup sintetiziranih znanja i vrijednosti o izvjesnom pogledu na svijet • konzervativne teorije – iskazuju karakter jedne teorijske pozicije • Konzervativizam kao ideologija moguć je u aristokratskim definicijama (kao ideologija plemstva) • Kao ideologija nije određen mjestom društvene grupe, tj. konzervativisti se mogu novačiti iz sloja liberala, komunista, fašista, socijalista, zelenih, itd

8. Konzervativizam – temeljne faze • Tradicionalni konzervativizam • Francuska revolucija uvjetovala stvaranje konzervativizma • E. Burke ‘Razmišljanja o francuskoj revoluciji’ – utemeljitelj • Zastupa načelo očuvanja i poboljšanja • Europska kultura je utemeljena u duhu viših staleža i religiji • Ljudi po naravi nisu jednaki i demokracija je nemoguća • Zastupnici su: • Joseph de Maistre – zastupnik apsolutne monarhije; čovjek ne smije mijenjati ‘plan svijeta’ i božji poredak na zemlji • Louis de Bonald – ne dopušta nadmoć crkve nad državom; vlast je po naravi apsolutna i nedjeljiva; zastupa načelo nasljedstva u vlasti

9. Konzervativizam – temeljne faze • Tradicionalni njemački konzervativizam • Predstavnici: F. Gentz, Novalis, A. Müller, Schlegel • Politička romantika – reakcija na rušenje starog svijeta • Temeljni elementi političke romantike: • Narav – jedinstvo organizma • Povijest – jedinstvo raznolikosti • Kontinuitet – održanje postojećega

10. Konzervativizam – temeljne faze • Moderna faza njemačkog konzervativizma • Nakon 1918 – Njemačka nacionalna narodna stranka; nastavka tradicionalnog i konzervativnog djelovanja • Utemeljena udruživanjem starih konzervativnih i kršćansko socijalnih grupa • Zahtjev za obnovom njemačkog carstva • Država se shvaća kao ‘životno djelo naroda’ • Oštra oporba spram Weimarske republike • Konzervativna revolucija je označavala pokušaj izbavljenja iz kolektivne katastrofe 1918. • Suprotstavljanje liberalizmu u kojem vidi društveno zlo, rastakanje narodne zajednice i nemogućnost organskog ustrojstva zajednice • Ideologijske točke: • Idealizam • Nacionalizam • Politički romantizam

11. Konzervativizam – temeljne faze • Suvremeno razdoblje njemačkog konzervativizma/ neokonzervativizam • Neokonzervativizam • Sačinjen je od homo oeconomimicusa + religije + nacionalizma (Liedman) • Neokonzervativizam zahtjeva jačanje društvenog autoriteta koji je destabiliziran modernizacijskim procesima • U sferi socijalne države postavlja se zahtjev za njenim ‘sužavanjem’, tj. demontažom socijalne države na štetu nižih slojeva i u korist krupnog kapitala • U sferi obiteljskih odnosa neokonzervativizam se zalaže za jačanje tradicionalne uloge oca, antihedonizmu, borbi protiv abortusa… • Najsnažniji je u kulturnoj sferi – prosvjed protiv modernizacije i pokušaj zamrzavanja tradicije • Isključivo je pokret intelektualaca (protupopulistički)

12. Društvena uvjetovanost neokonzervativizma • Poslijeratni razvoj industrijskih zemalja – faze uspona i krize (konjunkturni ciklusi) • 1968 – nakon perioda uspona dolazi do recesije (u njemačkom gospodarstvu) koja je slomila model socijalnotržišne privrede • Oživljavaju restauracijske, desnoradikalne tendencije • Sredinom 60-ih počinje proces razaranja tradicionalnih vrijednosti, te promjena sustava vrijednosti (novi društveni pokreti) – poljuljana je stara tradicionalna paradigma

13. Faze neokonzervativizma u Njemačkoj • 1945. – 1960. – restaurativne tendencije • A. Gehlen, H. Freyer, H. Schelsky – predstavnici kulturnog tehnokratskog konzervativizma • 70- ih – reformski konzervativizam • Predstavnik: C. G. Krockow • 80-ih – vrijednosni konzervativizam • Javlja se pod utjecajem novih društvenih pokreta • Predstavnici: Lübbe

14. Tipovi neokonzervativizma • Antropologijski, kulturni neokonzervativizam • A. Gehlen • Čovjek je po prirodi nestabilno biće, te je prisiljen utemeljiti stabilizirajuće poretke • U organiziranim društvenim zajednicama stabilnost se uspostavlja kroz ustanove (simboli, instrumenti, norme i pravila) • Kriza i nestabilnost nastaje kada se pomoću starih ideja ne mogu rješavati novi problemi • Čovjek tada gubi povjerenje u ustanove jer ne ispunjavaju stabilnost i sigurnost • Kriza legitimacije, narušavanje tradicionalnih vrijednosti ustanova: vojske, obitelji, crkve i države predstavljaju negativnu tendenciju razvoja moderne • Gehlen: kristalizacije moderne kulture • Javlja se potreba za rehabilitacijom tradicionalnih ustanova i vrijednosti – neokonzervativizam

15. Tipovi neokonzervativizma • Tehnokratski neokonzervativizam • Javlja se sredinom 50-ih 20. Stoljeća • Izvori: Jünger, Freyer, Spengler • Predstavnici: Freyer, Schelski, Forsthoff • Pomirenje sa parlamentarnom demokracijom kao političkim okvirom • Tehnokartsko-konzervativni model industrijskog društva temelji se na znanju stručnjaka, eliti, hijerarhiji i organizaciji • Sinteza tehničko-civilizacijskog napretka i tradicionalnih vrijednosti – kao jamac stabilnosti društva • Dakle, uvjetno prihvaćanje tehničkog napretka (moderniteta) ali uz njegovo obuzdavanje tradicionalnim vrijednostima)

16. Tipovi neokonzervativizma • Politički neokonzervativizam • Forsthoff • Polazi se od toga da je demokracija bitan element modernog shvaćanja države • Strukturna promjena moderne demokracije u industrijskom društvu – javni interes se gotovo ne ozbiljuje • Utjecaj stručnjaka u državnoj upravi puno je veći od utjecaja birača na izborima • Masovna demokracija (izražavanje volje naroda kroz izbore) je oblik političkog sudjelovanja građana, dok u stvarnosti elita odlučuje • Industrijsko društvo pokazuje nadmoć stručnjaka i strojeva nad demokracijom • Demokracija ostaje tek kolektivna predodžba izražavanja volje naroda do određenih granica

17. Postmoderna i neokonzervativizam • Postmoderna predstavlja: • Zaborav ili kraj dominirajućih ideja moderne • Dovršenje moderne • Duhovni pokret • Postmoderna znači rušenje disciplinarnosti, obnovu iracionalnoga, ponavljanje, dekonstrukciju modernoga, rušenje čvrstih pravila djelovanja • Postmoderna politička paradigma, kao paradigma zasnovana na znanju i informacijama, razara modernu zasnovanu na strankama i tradiciji • Osnovni model vladanja u postmodernome društvu jest tehnokratski (tomu odgovara tehnokratski konzervativizam)