1 / 42

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb. Štedionice i novčano poslovanje Mr.sc. Ante Rončević. Uvod. U uvjetima globalizacije, gospodarstvo je duboko zahvaćeno političkim, tehnološkim i demografskim promjenama.

sahara
Télécharger la présentation

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FBA Hrvatska pošta d.d., Zagreb

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ekonomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuFBAHrvatska pošta d.d., Zagreb Štedionice i novčano poslovanje Mr.sc. Ante Rončević

  2. Uvod • U uvjetima globalizacije, gospodarstvo je duboko zahvaćeno političkim, tehnološkim i demografskim promjenama. • Danas financijske institucije u industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama razvijaju nove proizvode i usluge putem računalnih mreža, čime su pomaknute vremenske i prostorne granice tradicionalnog poslovanja i bitno olakšan transfer roba, usluga, novčanih sredstava, informacija i ljudi. • Dat je prikaz čimbenika koji utječu na aktualne promjene u gospodarstvu te različitih poslovnih filozofija na kojima se temelje suvremene strategije ponude (distribucije) novih proizvoda i usluga, kao i ocjena sadašnjeg stanja te prognoza razvoja ponude novih proizvoda i usluga u financijskom sektoru na području Republike Hrvatske.

  3. Uvod Globalizacija Političke promjene Gospodarske promjene Tehnološke promjene Demografske promjene Informatička tehnologija u financijama Novi proizvodi i usluge FINANCIJSKI SUSTAV Karakteristike Funkcije Pojam i vrste financijskih institucija Kreditne i financijske institucije Nebankovne financijske institucije Financijska tržišta Sadržaj:

  4. FINANCIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE • Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad. • U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke, čiji rad regulira i nadzire središnja banka – Hrvatska narodna banka (HNB). • Poslovne banke najaktivnije su financijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.

  5. Grupiranje financijskih institucija: • SREDIŠNJA BANKA – centralna, emisijska • DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE • NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

  6. Najvažnije funkcije središnje banke: • reguliranje količine novca u optjecaju i kreditne aktivnosti banaka • održavanje likvidnosti banaka i štednih depozitnih institucija • održavanje međunarodne likvidnosti • emisija novca • suradnja s međunarodnim i regionalnim monetarnim i financijskim institucijama, ostvarivanje međudržavne financijskih sporazuma i suradnje • analiza - statistika, pribavljanje informacija i objavljivanje podataka • poslovi za račun države

  7. DEPOZITNE- KREDITNE INSTITUCIJE • banke a) centralne banke (emisijske, kontrolne), b) komercijalne banke (depozitne, kreditne), c) investicijske banke, d) razvojne banke (hipotekarna, poljoprivredna, građevinska) – banke dugoročnog kreditiranja privrednog razvoja e) poslovne banke, f) multinacionalne banke i g) ostale banke (trgovačke, klirinške itd.). • depozitne štedne institucije (štedionice, štedne banke, štedno-kreditne zadruge, stambene štedionice i stambena društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice, blagajne uzajamne pomoći i sl.)

  8. NEDEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE • ugovorene štedne institucije (osiguravatelji imovine i života; privatni i državni mirovinski fondovi; institucije zdravstvenog osiguranja) • investicijski fondovi • financijske kompanije (interne banke) i konglomerati • državne i specijalne financijske institucije(eksportne, poljoprivredne, razvojne, stambene, studenske i sl.) • investicijske banke, brokeri i dealeri (društva za poslovanje s vrijednosnicama) • ostale mješovite financijske institucije (povjerbena društva, forfeiting, leasing i factoring društva, izdavači kreditnih kartica, garantne agencije, clearing institucije, burza vrijednosnica, mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije kreditnog rejtinga)

  9. KREDITNE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE • Kreditna institucija – poduzeće čiji je posao primanje depozita ili drugih sredstava od javnosti s obvezom vraćanja i odobravanje kredita za vlastiti račun. • Financijska institucija – poduzeće koje nije kreditna institucija, tj. ne prima depozite već joj je glavni posao odobravanje kredita (uključujući garancije), stjecanje udjela ili investiranje. • Kod nas se pod bankom podrazumijeva samo institucija koja je dobila dozvolu za rad od HNB-a.

  10. Novčano tržište • Na novčanom tržištu poslovne banke prikupljaju slobodna novčana sredstva i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama. • Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na tzv. međubankovnom tržištu, a povremeno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. • Banke to mogu činiti neposredno ili uz posredovanje Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica d.d. (poznato kao Tržište novca Zagreb, TNZ).

  11. Tržište kapitala • Na tržištu kapitala banke se pojavljuju u dvostrukoj ulozi, neposredno pozajmljujući kapital fizičkim osobama te pravnim osobama koje nemaju neposredan pristup tržištu kapitala, i ulažući u instrumente tržišta kapitala koje su izdale pravne osobe koje imaju neposredan pristup tom tržištu. • Ulagati u instrumente tržišta kapitala mogu i sve druge pravne i fizičke osobe, uz posredovanje licenciranih brokera, koji tim instrumentima trguju preko Zagrebačke burze (ZB ili, engleskom kraticom, ZSE). • Za urednu namiru transakcija kupnje i prodaje vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala zadužena je Središnje klirinško depozitno društvo (SKDD).

  12. Tržište kapitala (2) • Tržište kapitala je skup institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u kapitalnu izgradnju i opremu. • Uzajmljujući na tržištu kapitala, deficitne jedinice ulažu tako prikupljena sredstva u razvoj, što će omogućiti budući tok prihoda iz kojih će se uzajmljeni i uloženi novčani kapital vraćati uvećan za naknadu za ustupljena tuđa sredstva. • Na ovom tržištu kupuju se i prodaju financijski instrumenti sa dospijećem preko jedne godine.

  13. Devizno tržište • Na deviznom tržištu banke zadovoljavaju domaću potražnju za stranom valutom kao i inozemnu potražnju za domaćom valutom. • Uz banke, na ovom su tržištu aktivni i ovlašteni mjenjači, čije poslovanje regulira HNB, a nadzire Devizni inspektorat Ministarstva financija. • Preko ovlaštenih mjenjača odvija se trgovina fizičkih osoba stranom gotovinom i čekovima, dok uz te poslove banke obavljaju i sve druge vrste trgovine stranom valutom, s fizičkim i pravnim osobama. • Banke (i država) povremeno trguju stranom valutom i s HNB-om, neposredno ili na tzv. deviznim aukcijama, a HNB kroz te transakcije regulira cijenu domaće valute na deviznom tržištu.

  14. Ostali financijski posrednici • Uz poslovne banke, bankarski sektor financijskih posrednika u RH čine još stambene štedionice i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). • Stambene štedionice potiču nacionalnu štednju i stambeno zbrinjavanje tako što prikupljaju štednju fizičkih osoba s ciljem da je nakon zakonski propisanog roka plasiraju tim istim osobama u obliku povoljnih stambenih kredita. • HBOR ima ulogu razvojne i izvozne banke osnovane sa svrhom kreditiranja obnove i razvoja hrvatskoga gospodarstva. • Interese bankarskog sektora kod nadzorno-regulatornih institucija i u javnosti zastupaju Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruženje banaka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

  15. Nebankarski sektor • Nebankarski sektor financijskih posrednika čine društva za osiguranje, društva za lizing, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i društva za upravljanje investicijskim fondovima, čije poslovanje regulira i nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). • HANFA regulira i nadzire i poslovanje tzv. pomoćnih financijskih institucija kao što su brokerska društva, društva za investicijsko savjetovanje, uređene burze, posrednici u osiguranju i sl. • Štedno-kreditne zadruge, najbrojnija skupina nebankarskih financijskih posrednika; tijekom 2007. godine transformirale su se u štedne banke ili u kreditne unije. • Poslovanje štednih banaka i poslovanje kreditnih unija regulira i nadzirati HNB.

  16. Druge nadzorno-regulatorne i pomoćne financijske institucije • Uz aktivnosti HNB-a i HANFA-e, funkcioniranje hrvatskoga financijskog sustava ovisi i o aktivnostima nekih drugih nadzorno-regulatornih i pomoćnih financijskih institucija. • Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja nadzire sustav zaštite depozita kod bankarskih financijskih posrednika • Uprava za financijski sustav Ministarstva financija RH, koja u suradnji s drugim institucijama priprema zakonske prijedloge iz sfere financijskog poslovanja. • Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), Središnji registar osiguranika (Regos) i Financijska agencija (Fina), institucije koje pružaju specifične pomoćne uloge ostalim sudionicima na domaćem financijskom tržištu.

  17. Promjene u financijskom sektoru • Vanjski čimbenici • Unutarnji čimbenici

  18. Promjene u financijskom sektoru • Vanjski čimbenici • inovacije i tehnološki razvoj • liberalizaciji gospodarkog života • demografske i društvene promjene • sve veći broj ljudi raditi kraće radno vrijeme,povremeno ili posao kod kuće

  19. Promjene u financijskom sektoru Unutarnji čimbenici Nekad je vrijedio slogan “kupac je kralj”, a danas se sve glasnije izgovara “ne kralj nego diktator”.

  20. Utjecaj čimbenika okruženja na bankarski sektor

  21. Strategije pružanja bankarskih usluga • Tradicionalno bankarstvo • Moderno bankarstvo

  22. Strategije pružanja bankarskih usluga • Tradicionalno bankarstvo • Proizvodna filozofija • Prodajna filozofija

  23. Strategije pružanja bankarskih usluga • Moderno bankarstvo • Tržišna filozofija

  24. Strategije pružanja financijskih usluga • Razlozi za primjenu novih tehnologija • Snižavanje troškova. • Povećanje tržišnog udjela. • Masovna komunikacija. • Bolja komunikacija s korisnicima. • Inovacije. • Razvoj novih djelatnosti.

  25. Struktura financijskog tržišta

  26. Struktura financijskog tržišta (2)

  27. Novi proizvodi i usluge

  28. Novi proizvodi i usluge (2)

  29. U financijskom sektoru… • Osiguravajuća društva • Druge nebankarske financijske institucije

  30. Aktualne procese unutar financijskog sektora u RH karakterizira slijedeće: • oligopolna struktura tržišta bankarskih proizvoda i usluga, • regionalni karakter banaka, • prodaja većinskih paketa dionica saniranih banaka značajnijim europskim bankama (talijanskim, njemačkim i austrijskim), • smanjenje broja banaka kroz procese propadanja, spajanja i pripajanje banaka, • razvoj novih proizvoda i usluga samposlužnog bankarstva, • smanjivanje broja zaposlenih i zapošljavanje mladih kadrova, • početak procesa kupovanja banaka u susjednim zemljama.

  31. Aktualne procese… • U Hrvatskoj je u tijeku proces konsolidacije financijskog sektora, kao i u ostalim industrijski razvijenim i tranzicijskim zemljama. • Usluge npr. samoposlužnog bankarstva što ih pružaju banke u Hrvatskoj po širini asortimana ne zaostaju za onim što ga pružaju banke u industrijski razvijenim zemljama. • Sudeći prema broju banaka koje pružaju usluge Internet bankinga i Telebankinga (kao najnovijih vrsta usluga samoposlužnog bankarstva), te uzimajući u račun da su i najveće banke u Hrvatskoj u većoj ili manjoj mjeri regionalne banke, koje proširuju vlastitu mrežu poslovnica, treba očekivati da će se kroz proces konsolidcije bankarskog sektora poboljšavati širina i kvaliteta financijskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj. • U slijedećem razdoblju jače će se povezivati sve financijske institucije.

  32. Hrvatska pošta d.d., Zagreb • Sudjeluje u platnom prometu • Pruža financijske i nefinancijske usluge

  33. Hrvatska pošta d.d., Zagreb • Liberalizacija u poštanskim uslugama i platnom prometu • Nove prilike za pružatelje poštanskih usluga

  34. Umjesto zaključaka: • Hrvatska pošta d.d., Zagreb aktivno sudjeluje u novonastalim okolnostima • Prema stanovništvu • Prema malim i srednjim poduzetnicima • Prema velikim poduzećima • Prema vladinim i nevladinim institucijama • Globalizacijski procesi i dalje će utjecati na poslovne politike hrvatskih poduzeća

  35. Zahvaljujem za vašu pozornost i sudjelovanje! Molim Vas dajte komentare i vlastite (pr)ocjene “kamo plovi vaš brod”! ante.roncevic@gmail.hr

More Related