1 / 15

Socio-kulturni uticaji sportskog turizma

Socio-kulturni uticaji sportskog turizma. Teoretske postavke koje pomažu razumevanju odnosa između domaćina i turista Pozitivne socio-kulturne uticaje sp.turizma Negativne socio-kulturne uticaje sp.turizma Pitanje nasilja Pitanja socijalne ravnopravnosti Pitanja kulturne homogenosti.

Télécharger la présentation

Socio-kulturni uticaji sportskog turizma

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Socio-kulturni uticaji sportskog turizma

  2. Teoretske postavke koje pomažu razumevanju odnosa između domaćina i turista • Pozitivne socio-kulturne uticaje sp.turizma • Negativne socio-kulturne uticaje sp.turizma • Pitanje nasilja • Pitanja socijalne ravnopravnosti • Pitanja kulturne homogenosti

  3. Kultura ponašanja, etički principi • Nova radna mesta kada su u pitanju veliki sp. Događaji • Dolazi do izgradnje nove ili preuređenja stare infrastrukture • Očuvanje pa čak i oživljavanje kulturnih običaja

  4. Može doći i do šireg značaja: • Društvena zajednica neda podršku razvoju turizma • Do netrpeljivosti domaćina i turista? • Ne završetak radova na vreme ili otkazani radovi. • Izgradnja objekata u sred grada ili oblasti, dovodo do gužve u saobraćaju , galame, povećanja buke...

  5. Povećanje stope kriminala • Loše ponašanje sportskih turista • Tuče i huliganstva • Prodaja karata na crno

  6. Smit (1978) video kako se turizam razvija kroz sedam faza • “Istraživače” je video kao malobrojne, samo dovoljne i sposobne da u potpunosti prihvate lokalne uslove. • Pravi istraživači nisu turisti,srodniji su antropolozima • Danas, teško naći primer, speleolozi ili ronioci istraživači podmorskih prostora

  7. “Elitni” turisti, razlikuju se od istraživača jer putuju, bili su svuda, u potrazi za nečim novim i različitim. • Može izabrati avanturističku vožnju kanuima na reci Zambezi u Zimbabveu • Ova grupa lako se prilagođava lokalnim normama

  8. “Nekonvencionalni” turisti su npr, četvoronedeljnim putovanjem po Nepalu, nastoje da urade nešto što je van norme • Mogu se naći u većim grupama i pre “trpe” nego što se prilagođavaju turističkim uslovima

  9. “Neobični” turista uglavnom teži neobičnim iskustvima unutar nešto predvidljivijeg aranžmana • Dvodnevno splavarenje unutar posete Aljaske • Koriste objekte lokalnog stanovništva i interesuje ih lokalna kultura ali se radije opredeljuju za svoj “sigurni” lanč paket

  10. “Inicijalni masovni” prisutni su u većem broju iako češće putuju individualno • Vole šetnje u zemljama koje su slične njihovoj • Zapadna obeležja, barovi , pabovi.. • Klime.., moderne buseve..

  11. “Masovni” veoma brojni. Zadržavaju vrednosti srednje klase i imaju relativno visoka primanja. Oni očekuju “Zapadna obeležja”, vrsta turista koji očekuju obučenog vodiča koji govori veliki broj jezika • Njihovo prisustvo je primetno sezonski • “Klupska formula “ ima jak uticaj na masovni turizam

  12. “Čarter” turisti putuju na odmor u grupama na primer na skijanje, i prema njima se kao da imaju standardizovane ukuse i zahteve • Aerodrom, organizovani prevoz do destinacije • Individualnost se gubi unutar grupe • “Zapadnjačka obeležja”

  13. Doksei 1975 razvio “Irridex”(indeks iritacije), model odnosa između rasta turizma i stresa zajednice • “euforija” lokal zajedn i domaćini vide koristi od turista, izvor prihoda, mogućnost zapošljenja...priređuju dobrodošlice ...manje turista lako se prilagođavaju lok. zajed.

  14. Kako se broj turista povećava , domaćini spoznavaju da ralativno mali broj ljudi ima koristi od toga. • Posetioci se uzimaju zdravo za gotovo, kontakt postaje formalniji • Odgovor domaćina postaje “apatija” • Rast turizma menja odnos, lokalna zajednica shvata da je marginalizovana

  15. Potrebno je pojačati infrastrukturu i napraviti pojačanu ravnotežu domaćin-gost • Ukoliko infrastruktura zakasni dolazi do “Antagonizma” iritacija ili otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema turistima

More Related