B – 8 - Osjećaji i raspoloženja

1. B – 8 - Osjećaji i raspoloženja • Balabanić, Sven • Dominković, Bruno • Musić, Ivan • Plahinek, Goran • Škoro, Ante

2. Osjećaji mogu biti moćni • Steve Wynn ( hotelski mogul ) • Amputirao si prst hicem iz pištolja • Pri predstavljanju 2,7 milijardi dolara vrijednog hotela zapjevao pjesmu iz mjuzikla • Većina nije sklona takvim osjećajnim krajnostima

3. Što su osjećaji i raspoloženja? • Afekt – opći pojam koji pokriva širok raspon čuvstava što ih ljudi doživljavaju. Krovni pojam koji obuhvaća osjećaje i raspoloženja • Osjećaji (emocije) su snažna čuvstva usmjerena prema nekome ili nečemu. Uzrokovani su specifičnim događajem, traju kratko, po prirodi specifični, prate ih određeni izrazi lica i po prirodi su usmjereni na akcije

4. Raspoloženja – su čuvstva koja su obično manje intezivna od osjećaja, i koji često nastaju bez kontekstualnog poticaja. Uzrok im je često opći i nejasan, traju dulje od osjećaja (satima ili danima), imaju dvije glavne dimenzije (pozitivni i negativni afekt), općenito nisu inducirana određenim izražajima lica te su po prirodi kognitivni

5. Temeljna skupina osjećaja • Ljutnja, strah, tuga, gnušanje i iznenađenost, sreća – šest esencijalno univerzalnih osjećaja i s time se većina drugih osjećaja subsumira u jednu od ovih šest kategorija • Ljubav mnogi smatraju najuniverzalniji od od svih osjećaja

6. Aspekti osjećaja • Biologija osjećaja – svi osjećaji nastaju u limbičnom sustavu mozga, koji je veličine oraha i nalazi se u blizini korijena mozga. Ljudi su obično najsretniji kada im je limbički sustav razmjerno neaktivan. Kad je aktivan, stvari gledate u negativnom svijetlu. Žene sklonije depresiji zbog aktivnijih limbičkih sustava. • Snaga – različito reagiranje na identične osjetotvorne poticaje. Neki reagiraju snažno dok drugi gotovo nikada ne pokazuju osjećaje

7. Učestalost i trajanje – može li zaposlenik uspješno udovoljiti emocionalnim zahtjevima nekog posla ne ovisi samo o tome koje osjećaje treba pokazati i o intezitetu, nego i o učestalosti i trajanju potrebe da ih zaposlenik izražava. • Postajemo li iracionalni zbog osjećaja? Naprotiv, osjećaji su zapravo kritični za racionalno ponašanje

8. Koje su funkcije osjećaja? • Trebamo ih da bismo racionalno mislili • Prema Darwinu osjećaji su se razvijali kroz vrijeme, korisni su za ljude i motiviraju nas • Evolucijska psihologija – moramo iskusiti osjećaje bez obzira jesu li dobri ili loši • Nisu svi istraživači veliki vjernici u evolucijsku psihologiju jer je teško utvrditi je li uvijek valjana

9. Raspoloženje kao pozitivni i negativni afekt • Pozitivni osjećaji – poput radosti ili zahvalnosti – izražavaju povoljnu procjenu ili čuvstvo • Negativni osjećaji – poput ljutnje ili osjećaja krivnje – izražavaju suprotno • Biti neutralan znači biti bez osjećaja • Pozitivni afekt – dimenzija raspoloženja koja se sastoji od pozitivnih osjećaja • Negativni afekt – dimenzija raspoloženja koja se sastoji od negativnih osjećaja • Pozitivna protuteža – kada se ništa posebno ne događa većina osoba ima blago pozitivno raspoloženje

10. Osobnost • Kondicionira ljude za osjećanje određenih raspoloženja i osjećaja • Komponenta karaktera • Intenzitet afekta – individualne razlike u jačini doživljavanja osjećaja • Osjećaji se razlikuju po intenzitetu • Pozitivni događaji utječu na pozitivna raspoloženja a negativni na negativna

11. Dan u tjednu i doba dana - ljudi su najbolje raspoloženi krajem tjedna; s druge strane, ljudi su općenito lošije raspoloženi ujutro, tijekom dana raspoloženje se popravlja, pa opet opada uvečer • Vrijeme/klima – mnogi ljudi vjeruju da vrijeme utječe na njihovo raspoloženje ali to nije točno; na takvo mišljenje ih tjera iluzorna korelacija – događa se kada ljudi povežu dva događaja koji u stvarnosti nisu povezani

12. Stres – utječe na osjećaje i raspoloženja; na poslu dnevni stresni događaji negativno utječu na raspoloženje zaposlenika • Društvene aktivnosti – poboljšavaju pozitivno raspoloženje a nemaju puno utjecaja na negativno; socijalne interakcije imaju dugoročne pozitivne učinke na zdravlje • San – kvaliteta sna utječe na raspoloženje; nedostatak sna uzrokuje umor, bijes i agresivnost

13. Vježbanje • Pospješuje pozitivno raspoloženje • Dob • Pozitivna raspoloženja traju duže, a loša prolaze brže kod starijih osoba • S godinama se poboljšava emocionalno iskustvo • Spol • Žene pokazuju veću emocionalnu izražajnost • Žene bolje čitaju neverbalne znakove i paralingvističke znakove

14. Vanjska ograničenja na osjećaje • Organizacijski utjecaji • U SAD – u postoji nesklonost prema negativnim i intenzivnim osjećajima • Dobro uređene organizacije teže stanju slobodnom od osjećaja • Kulturni utjecaji • Razina učestalosti i intenziteta doživljavanja osjećaja ovisi od kulture do kulture • Ljudi diljem svijeta podjednako tumače osjećaje

15. Emocionalni rad = kada zaposlenici izražavaju osjećaje koje organizacija želi tijekom svojih međuljudskih interakcija na poslu Emocionalna disonanca = raskorak između osjećaja koje doživljavamo i osjećaja koje pokazujemo Površinska gluma – prikrivanje vlastitih osjećaja i izbjegavanje emocionalnih izražaja

16. Dubinska gluma – pokušaj osobe da mijenja svoje stvarne unutrašnje osjećaje u skladu s pravilima pokazivanja • U SAD – u zaposlenici u uslužnim djelatnostima se moraju smješkati, dok u Izraelu moraju izgledati ozbiljnije

17. Jesu li emocionalno zahtjevni poslovi nagrađeni boljom plaćom? Emocionalno zahtjevni poslovi su manje nagrađivani od kognitivnih poslova Istraživanje je pokazalo da su emocionalni zahtjevi važni, ali tek kada su poslovi kognitivno zahtjevni (npr. odvjetnici i medicinske sestre), isto tako njegovateljice djece i konobari dobivaju male naknade za svoje emocionalne zahtjeve Zašto bi emocionalni zahtjevi bili nagrađeni samo na kognitivno složenim poslovima?????

18. Teorija afektivnih događaja Eng.- affective events theory Model koji sugerira da događaji u radnom okruženju dovode do emocionalnih reakcija u zaposlenika, što utječe na njihove stavove i ponašanje u radnom okruženju Radno okruženje – sve u vezi s poslom Gnjavaže i uzdizaji jedne ili druge strane Emocionalni odgovori – pozitivni i negativni Osobnost zaposlenika određuje veličinu intenziteta reakcije na gnjavaže ili uzdizaje

19. Teorija afektivnih događaja 2 Provjere teorije sugeriraju slijedeće: Pojedina emocionalna epizoda zapravo je niz emocionalnih doživljaja potaknutih jednim događajem Trenutačni osjećaji utječu na zadovoljstvo poslom Budući da raspoloženja i osjećaji fluktuiraju kroz vrijeme, njihovi učinci na performansu također variraju Ponašanja potaknuta osjećajima obično su kratkotrajna i vrlo varijabilna Budući da su osjećaji, čak i pozitivni, obično nekompatibilni s ponašanjima potrebnim za obavljanje posla, oni tipično imaju negativni učinak na radnu performansu TAD nudi dvije važne pouke: Osjećaji pružaju vrijedne uvide u razumijevanje ponašanja zaposlenika Zaposlenici i rukovoditelji ne smiju zanemariti osjećaje niti događaje koji ih izazivaju, čak ni kada izgledaju beznačajno, jer se oni gomilaju

20. Emocionalna inteligencija Primjer – Diane Marshall je menadžerica ureda. Njezino razumijevanje svojih i tuđih osjećaja jegotovo nikakvo. Mrzovoljna je i ne može potaknuti mnogo oduševljenja ili interesa među svojim zaposlenicima. Ne shvaća zašto uzrujava svoje zaposlenike. Često pretjerano reagira na probleme i bira najslabije odgovore na emocionalne situacije. Diane Marshall je osoba s niskom emocionalnom inteligencijom. EMOCIONALNA INTELIGENCIJA je sposobnost osobe da prepozna i upravlja emocionalnim znakovima i informacijama

21. 5 Dimenzija EI Samosvijest – svijest o vlastitim osjećajima Samovođenje - sposobnost upravljanja vlastitim osjećajima i porivima Samomotivacija – sposobnost ustrajanja uoči zapreka i neuspjeha Empatija – sposobnost naslućivanja što drugi osjećaju Društvene vještine – sposobnost da se osoba nosi s tuđim osjećajima

22. Argumenti u korist i protiv EI Argumenti u korist EI: Intuitivna privlačnost – ljudi koji mogu prepoznati osjećaje drugih, kontrolirati vlastite osjećaje i dobro se nositi u društvenim interakcijama EI predviđa važne kriterije – visoka razina EI kod neke osobe znači da će ta osoba imati dobru performansu na poslu EI ima biološku osnovu – ljudi s ozljedama dijela mozga koji regulira emocionalne procese prolaze znatno lošije na testovima EI, iako ne prolaze lošije u standardnim testovima inteligencije Argumenti protiv EI: EI je kao koncepcija previše nejasna EI se ne može mjeriti Valjanost EI je sumnjiva

23. Primjena znanja o osjećajima i raspoloženjima u OP-u U ovom dijelu procijenit ćemo koliko razumijevanje osjećaja i raspoloženja može poboljšati našu sposobnost da tumačimo i predvidamo razne procese u organizaciji a to su: Selekcija Odlučivanje Kreativnost Motivacija Vodstvo Pregovaranje Stav prema poslu Devijantno ponašanje

24. Selekcija i odlučivanje Jedna implikacija iz dosadašnjih istraživanja EI kaže da bi poslodavci trebali uzeti u obzir EI kao čimbenik prilikom zapošljavanja i selekcije kadrova Jedno istraživanje utvrdilo je da su budući službenici s visokim rezultatima EI poslije bili 2,6 puta uspješniji od onih s niskim Koristeći EI u kadrovskoj selekciji ratno zrakoplovstvo uspjelo je srezati stope fluktuacije u jednoj godini za 90% i tako uštedjeti 3 milijuna $ dok u tvrtki L”Oreal prodavači izabrani na osnovi svojih EI rezultata su ostvarili više prodaje od drugih prodavača što je dovelo do povećanja prihoda od 2,558.260$ Kod odlučivanja deprimirani ljudi donose lošije odluke od sretnih,zato što deprimirani ljudi procjenjuju sve moguće opcije i traže savršeno rješenje a to je teško postići jer malo je takvih rješenja Dok pozitivne emocije mogu poboljšati vještine rješavanja problema i pomoći nam u razumijevanju i u analizi novih informacija

25. Kreativnost i motivacija Istraživači kažu da su dobro raspoloženi ljudi kreativniji od loše raspoloženih Oni stvaraju više ideja,ideje su im originalnije i obično pronalaze veći broj kreativnih rješenja za probleme Ljudi koji doživaljavaju pozitivna raspoloženja ili osjećaje fleksibilniji su i otvoreniji u svom mišljenju što objašnjava zašto su i kreativniji Dvije su studije istaknule važnost raspoloženja i osjećaja u motivaciji U prvoj studiji dvije su skupine ljudi morale riješiti nekoliko slagalica riječi Jednoj skupini je prikazan smiješni video isječak prije riješavanja a drugoj skupini nije i rezultat je bio da je prva raspoloženija skupina marljivije radila na zadatku i uspjela riješiti više slagalica Druga studija je utvrdila da povratno informiranje ljudi o njihovoj performansi-bilo realnim bilo izmišljenim informacijama-djeluje na njihova raspoloženja i zatim utječe na njihove motivacije

26. Vodstvo i pregovaranje Učinkoviti vođe oslanjaju se na emocionalne apele kao pomoć u prijenosu svojih poruka Iskazivanje osjećaja u govorima često je ključni element koji nas navodi na to da prihvatimo ili odbacimo poruku nekog vođe Ako potaknu osjećaje i uklope ih u privlačnu viziju,vođe povećavaju vjerojatnost da će i menadžeri i zaposlenici prihvatiti promjene Pregovaranje je emocionalni proces;no često kažemo da iskusni pregovarač ima “pokeraško lice” Studije su pokazale da pregovarači koji hine ljutnju imaju prednost nad svojim suparnicima Jedno istraživanje iz 2002. utvrdilo je da ljudi s oštećenjem u emocionalnom središtu svojih mozgova(poput Phineas Gage) mogu biti najbolji pregovarači,jer nije vjerojatno da će se pretjerano korigirati nakon loših rezultata

27. Stav prema poslu i devijantno ponašanje Postoji jedan savjet “Nikad ne nosi posao kući” no kako ispada to je lakše reći nego učiniti Podaci sugeriraju da se osobe koje su proživjele stresni dan na poslu teže opuste poslije posla Iako ljudi zapravo nose svoje poslove kući u emocionalnom smislu,do idućeg dana taj učinak obično nestaje Mnoga devijantna ponašanja mogu se izvest iz negativnih osjećaja Primjerice ljubomora je osjećaj kada ste ogorčeni na neku osobu jer ima nešto što vi želite-poput boljeg radnog zadatka,većeg ureda ili više plaće Ljubomorni zaposlenik može se neprijateljski ponašati tako da kolegi učini kakvo zlo za leđima,da negativno iskrivi uspjeh drugih i pozitivno iskrivi vlastita postignuća

28. Zaključak Osjećaji i raspoloženja slični su po tome što su oba afektivna po prirodi Ali su i različiti-raspoloženja su općenitija i manje kontekstualna od osjećaja Vrijeme tijekom dana i dan u tjednu,stresni dogadaji,društvene aktivnosti i ritmovi spavanja-sve su to čimbenici koji utječu na osjećaje i raspoloženja