1 / 5

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE KRIŽEVCI

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE KRIŽEVCI. Značenje kolovrata u Međimurju. Dalibor Čakija. Slika 1. Kolovrat Star preko 100 godina Slikan 29.10.2007. Na području Međimurskog kraja postojala je su mnoga tekstilna rukotvorstva.

taro
Télécharger la présentation

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE KRIŽEVCI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE KRIŽEVCI Značenje kolovrata u Međimurju Dalibor Čakija

  2. Slika 1. Kolovrat Star preko 100 godina Slikan 29.10.2007 Na području Međimurskog kraja postojala je su mnoga tekstilna rukotvorstva. Sama riječ rukotvorstvo asocira nas na umijeće kojim se većina odjevnih predmeta za obitelj proizvodila kod kuće. Jedan od izuma za proizvodnju odjevnih predmeta bio je kolovrat.

  3. Kolovrat je bio mehanizirana naprava te najvažniji alat za predenje lana i konoplje. Poznato nam je da se upotrebljavao još u 16 st. a u Međimurskom kraju udomaćen je tek u 20 st. Glavni materijal od kojeg je bio načinjen je drvo. Sastojao se od dva tokarena stupića koja su držala dva kotača, a sistem prijenosa pogona bio je na nožni pogon. Tekstilno rukotvorstvo na Međimurskom području bilo je jedinstveno i prepoznatljivo za stanovništvo ovog područja. Proizvodnja lanenog i konopljinog vlakna, kao i ostalih tekstilnih vlakana bio je ženski posao. Tkanje je pak bio posao kojeg su uz žene obavljali i muškarci. Konopljino platno koristilo se za izradu muške i ženske radne odjeće. Fino se laneno platno najviše koristilo za izradu svečane i tradicijske odjeće, narodnih nošnji i nekih igračaka za djecu. Osim za izradu odjeće konopljino se i laneno platno koristilo i za izradu plahti, stolnjaka i jastučnica

  4. Ručnici načinjeni od lanenog i konopljinog platna Stari preko 90 godina Slikano 29.10.2007.godine Slika 2. Slika 3.

  5. Obrada konoplje i lana do vlakna, na putu do izrade gotovog platna bio je dugotrajan posao. Lan i konoplja su uzgajale sve Međimurske obitelji, a posebno one koje su imale djevojke za udaju. Birao se slog ili dva obradive zemlje za sijanje lana i konoplje, što nije mogao i znao svatko. U međimurskome kraju običaj je bio da lan i konoplju siju žene obučene u čistu bijelu odjeću. Sijalo se iz bijelog stolnjaka da bi se od tog sjemena dobilo bijelo i lijepo platno. U Međimurskome kraju sijale su se dvije vrste lana. Jesenski lan sijao se u jesen koji je izrastao dosta visoko i davao platno slabije kvalitete te proljetni lan koji se sijao u proljeće. Proljetni lan bio je niži od jesenskog i davao manje platna, ali bolje kvalitete.Od tog je lana platno imalo bolji sjaj i finoću te su ga žene od milja nazivale lanen svilac. Danas u sferi modernog života, polako blijede sjećanja na te poslove, no ipak u sjećanjima još uvijek stanuju uspomene koje obavijaju srce toplinom pri spomenu kako je to nekad bilo u Međimurskome kraju.

More Related