SUSRET “JOŠ BLIŽE”

1. SUSRET „JOŠ BLIŽE”

2. SUSRET “JOŠ BLIŽE” 15.12.2011. Kino Europa

3. DJECA I MLADI S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

4. Teškoće se mogu očitovati u: • Spoznajnom razvoju • Socioemocionalnom razvoju • Motoričkom razvoju • Govoru • Percepciji • Pamćenju • Pažnji SUSRET „JOŠ BLIŽE”

5. Ali: • Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi • Mogu biti dobri prijatelji • Mogu usrećiti svoju okolinu • Mogu učiti • Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im pružimo potrebnu podršku • Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa svojim mogućnostima SUSRET „JOŠ BLIŽE”

6. Teškoće u svakodnevnom životu: • Institucionalizacija • Needuciranost okoline • Slaba podrška lokalne zajednice • Slab interes za potrebe i želje osobe • Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju braka i obitelji SUSRET „JOŠ BLIŽE”

7. Što možemo učiniti: • Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe • Osigurati podršku u lokalnoj zajednici • Težiti uključenju u redovne škole • Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i zapošljavanje • Težiti deinstitucionalizaciji • Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života SUSRET „JOŠ BLIŽE”

8. DJECA I MLADI S oštećenJEM sluha SUSRET „JOŠ BLIŽE”

9. Gluhe i nagluhe osobe U komunikaciji se služe : • slušnim aparatom • umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) • očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) • znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) • ručnom abecedom • pisanjem (papir, olovka) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

10. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana • ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana • nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno SUSRET „JOŠ BLIŽE”

11. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima • ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava • ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite • ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste SUSRET „JOŠ BLIŽE”

12. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.) • naučite još jedan jezik - znakovni jezik  SUSRET „JOŠ BLIŽE”

13. DJECA I MLADI S OŠTEĆENJEm VIDA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

14. Sljepoća • Slabovidnost SUSRET „JOŠ BLIŽE”

15. Teškoće u svakodnevnom životu: • U orijentaciji • U kretanju • Nemogućnosti praćenja crnog tiska • Nemogućnosti pristupa velikom broju informacija • U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje obroka) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

16. Što možemo učiniti: • Ukloniti arhitektonske barijere • Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan tisak) • Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja • Trening obavljanja svakodnevnih vještina • Uključivanje u redovan sustav obrazovanja • Osigurati veći raspon zanimanja SUSRET „JOŠ BLIŽE”

17. DJECA I MLADI S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

18. Teškoće se mogu očitovati u: • Spoznajnom razvoju • Socioemocionalnom razvoju • Motoričkom razvoju • Govoru • Percepciji • Pamćenju • Pažnji SUSRET „JOŠ BLIŽE”

19. Ali: • Imaju osjećaje i potrebe kao i svi drugi • Mogu biti dobri prijatelji • Mogu usrećiti svoju okolinu • Mogu učiti • Mogu se uključiti u svakodnevni život ako im pružimo potrebnu podršku • Mogu raditi i doprinositi društvu u skladu sa svojim mogućnostima SUSRET „JOŠ BLIŽE”

20. Teškoće u svakodnevnom životu: • Institucionalizacija • Needuciranost okoline • Slaba podrška lokalne zajednice • Slab interes za potrebe i želje osobe • Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju braka i obitelji SUSRET „JOŠ BLIŽE”

21. Što možemo učiniti: • Djecu i mlade je potrebno uključiti u adekvatne programe • Osigurati podršku u lokalnoj zajednici • Težiti uključenju u redovne škole • Odraslim osobama omogućiti radno osposobljavanje i zapošljavanje • Težiti deinstitucionalizaciji • Dopustiti mogućnosti izbora u svim aspektima života SUSRET „JOŠ BLIŽE”

22. DJECA I MLADI S oštećenJEM sluha SUSRET „JOŠ BLIŽE”

23. Gluhe i nagluhe osobe U komunikaciji se služe : • slušnim aparatom • umjetnom pužnicom (kohlearnim implantatom) • očitavanjem s lica i usana (pogađanje što je rečeno) • znakovnim jezikom (HZJ = hrvatski znakovni jezik) • ručnom abecedom • pisanjem (papir, olovka) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

24. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ne pričajte dok imate neki predmet u ustima (olovku, cigaretu, žvakaču...); to smeta čitanju s lica i usana • ruku držite dalje od usta; obrijte bradu i brkove; to omogućava bolje čitanje s lica i usana • nemojte stajati leđima okrenuti izvoru svjetla (prozor, svjetiljka...) jer to smeta čitanju s lica i usana; nastojte zauzeti položaj u kome je vaše lice najbolje osvijetljeno SUSRET „JOŠ BLIŽE”

25. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ne pričajte “pokraj” gluhe/nagluhe osobe, tj. u pravcu zida ili drugih ljudi; ostvarujte kontakt očima • ne upotrebljavajte znakovni jezik ukoliko niste sigurni da ga gluha osoba upotrebljava • ako vas gluha/nagluha osoba nije razumjela, preformulirajte rečenicu, pojednostavite, skratite • ako vi niste razumjeli, ne pravite se da jeste SUSRET „JOŠ BLIŽE”

26. Što možemo učiniti u komunikaciji s gluhim / nagluhim osobama • ako ste u društvu gluhe/nagluhe osobe tijekom nekog zvučnog upozorenja ili zvučnog podražaja, objasnite joj što se događa (zvoni mobitel, zvono na vratima i sl.) • naučite još jedan jezik - znakovni jezik  SUSRET „JOŠ BLIŽE”

27. DJECA I MLADI S OŠTEĆENJEm VIDA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

28. Sljepoća • Slabovidnost SUSRET „JOŠ BLIŽE”

29. Teškoće u svakodnevnom životu: • U orijentaciji • U kretanju • Nemogućnosti praćenja crnog tiska • Nemogućnosti pristupa velikom broju informacija • U obavljanju svakodnevnih vještina (spremanje obroka) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

30. Što možemo učiniti: • Ukloniti arhitektonske barijere • Prilagoditi literaturu (Brailleovo pismo i uvećan tisak) • Pružiti pravilan trening mobilizacije i kretanja • Trening obavljanja svakodnevnih vještina • Uključivanje u redovan sustav obrazovanja • Osigurati veći raspon zanimanja SUSRET „JOŠ BLIŽE”

31. DJECA I MLADI S POREMEĆAJIMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

32. kvalitativno oštećenje socijalnih interakcija, • kvalitativno oštećenje komunikacije i • ograničeni, ponavljajući stereotipni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti SUSRET „JOŠ BLIŽE”

33. Teškoće u svakodnevnom životu • Institucionalizacija • Iskrivljena slika javnosti (“Kišni čovjek”) • Nedostatak mogućnosti izbora aktivnosti • Nedostatak privatnosti • Nedovoljna podrška lokalne zajednice SUSRET „JOŠ BLIŽE”

34. Što možemo učiniti: • Osigurati primjereno obrazovanje (kad god je moguće u redovnim uvjetima, uz pomagača kad je potrebno) • Svrhovito zaposlenje i stručno osposobljavanje • Omogućiti stanovanje u životnim zajednicama • Uključivanje u aktivnosti i sudjelovanje u životu lokalne zajednice • Poticati radno osposobljavanje i zapošljavanje (zaštitne radionice) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

35. DJECA I MLADI S KRONIČNIM BOLESTIMA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

36. oštećenje lokomotornog sustava (kosti, zglobovi, mišići) • oštećenje središnjeg živčanog sustava • oštećenje perifernog živčanog sustava • kronične bolesti drugih sustava SUSRET „JOŠ BLIŽE”

37. Teškoće u svakodnevnom životu: • Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera • Česta hospitalizacija • Iskrivljena slika okoline • Nedostatak sredstava potrebnih za svakodnevni život (hrana, lijekovi, ortopedska pomagala) • Sužen izbor zanimanja SUSRET „JOŠ BLIŽE”

38. Što možemo učiniti • Osigurati potpunu integraciju u vrtićima i školama • Osigurati radna mjesta koja neće biti štetna za njihovo zdravlje • Uklanjanje arhitektonskih barijera • Osiguranje financijske pomoći • Osigurati mogućnosti prekvalifikacija SUSRET „JOŠ BLIŽE”

39. DJECA I MLADI S MOTORIČKIM POREMEĆAJIMA SUSRET „JOŠ BLIŽE”

40. Teškoće se moguočitovati u: • Različitim oblicima i težinama poremećaja pokreta i položaja tijela • Smanjenoj ili onemogućenoj funkciji pojedinih dijelova tijela (ruku, nogu, kralježnice) • Nepostojanju dijelova tijela (urođena nerazvijenost, bolest ili nezgoda) SUSRET „JOŠ BLIŽE”

41. Teškoće u svakodnevnom životu: • Nemogućnost pristupa zbog arhitektonskih barijera • Neadekvatno školovanje • Iskrivljena slika poslodavaca • Nerazumijevanje stručnjaka i okoline po pitanju braka i obitelji • Slab izbor aktivnosti slobodnog vremena SUSRET „JOŠ BLIŽE”

42. Što možemo učiniti: • Osigurati potrebna posebna pomagala • Ukloniti arhitektonske barijere • Osigurati osobnog asistenta • Povećati broj aktivnosti slobodnog vremena • Omogućiti radno osposobljavanje • Educirati poslodavce SUSRET „JOŠ BLIŽE”

43. DJECA I MLADI S TEŠKOĆAMA U UČENJUi ADHD-OM SUSRET „JOŠ BLIŽE”

44. Djeca s teškoćama učenja općeg tipa • Imaju teškoće u svladavanju školskog gradiva u većini predmeta i njihova su dostignuća znatno niža od dostignuća njihovih vršnjaka. • Obično se očituju ozbiljni problemi u čitanju, pisanju i računanju. • Često se udruži više faktora koji uzrokuju teškoće na području intelektualnih sposobnosti. SUSRET „JOŠ BLIŽE”

45. Uključivanje u redovne škole je izuzetno važno jer okolina koja ih ne potiče na aktivnost, izolacija od vršnjaka smještajem u posebne škole, nepristupačnost vrtića i sl. doprinosi nižoj razini razvoja socijalnih vještina • Pomoć stručnjaka za teškoće učenja je neophodna za odabir metoda i sredstava za učenje te osiguranje individualne pomoći u učenju (edukacijsko-rehabilitacijski stručnjak, volonter prema uputama stručnjaka i učitelja). SUSRET „JOŠ BLIŽE”

46. Specifične teškoće učenja • oštećenje jedne ili više osnovnih psiholoških funkcija važnih za razumijevanje ili upotrebu jezika ( u govoru ili pisanju). • Oko 80% djece s posebnim edukacijskim potrebama u osnovnoj školi su upravo ova djeca. • Najčešći su disleksija (veće teškoće u svladavanju vještine čitanja), disgrafija (veće teškoće u svladavanju pisanja) i diskalkulija (veće teškoće u matematici). SUSRET „JOŠ BLIŽE”

47. Teškoće se očituju u školskom učenju. • Velika je razlika između onog što se očekuje od takvog učenika koji suvereno diskutira i rezultata koje postiže,naročito na testovima. • Njihove teškoće ne proizlaze iz sniženih intelektualnih sposobnosti ili oštećena vida ili sluha. • Učenicima treba osigurati stručnu pomoć u područjima gdje su teškoće te didaktički materijal koji će olakšati učenje. Ponekad običan diktafon može znatno olakšati praćenje nastave(umjesto zapisivanja). SUSRET „JOŠ BLIŽE”

48. Diskalkulija ili razvojna diskalkulija • Poremećaj kod kojeg su djetetove sposobnosti računanja slabije od očekivanih za dob, inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a ne može se objasniti senzoričkim oštećenjem. SUSRET „JOŠ BLIŽE”

49. Disleksija • Složen poremećaj učenja koji se očituje kao sklop kroničnih teškoća u postizanju vještine čitanja odgovarajuće za dob unatoč dostupnosti odgovarajućih okolinskih i obrazovnih uvjeta. Za razliku od poremećaja čitanja koji mogu biti uzrokovani npr. kognitivnim deficitima, za disleksiju je svojstven prosječan ili nadprosječan razvoj kognitivnih sposobnosti, u odnosu na značajno slabije razvijenu sposobnost čitanja. SUSRET „JOŠ BLIŽE”

50. Disgrafija • Specifične teškoće u ovladavanju vještinama pisanja • Disgrafija se može manifestirati kroz teškoće u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu, te kroz teškoće u usvajanju motoričke formule slova, znamenki i drugih simbola. SUSRET „JOŠ BLIŽE”