doc.dr Džafer Alibegović Neum septembar 2014.godine

1. doc.dr Džafer Alibegović Neum septembar 2014.godine XVII Međunarodni simpozijU susret promjenamaTržište kapitala u BiH i regiji- postkrizne perspektive razvoja -

2. Globalna ekonomska/finansijska kriza iliGlobalna ekonomska i finansijska kriza • Uz ostale globalne pošasti, najčešće pominjane leksičke konstrukcije (www.google.com) • “Global economic crisis” – • 2014: 70,8 mil. stranica – 2009: 1,17 mil. • “Globalna ekonomska kriza” • 2014: 85 hiljada stranica – 2009: 53 hiljade • “Global financial crisis” • 2014: 82 mil. stranica – 2009: 2,25 mil. • “Globalna finans(c)ijska kriza” • 2014: 92 hiljade stranica – 2009: 117 hiljada • Šta je šta (sinonimi ili ne) • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija)

3. Obrisi krizeOd istine do laži u tri koraka • Hokus-Pokus: • bankari su najprije slagali one koji ne mogu vraćati kredite da ih mogu vraćati, • pa su onda slagali sebe da je to zaista tako, • i na kraju još na osnovu toga izdali vrijednosne papire, pa slagali ostatak svijeta... • Triput izgovorena laž postaje istina • Obrisi finansijske krize • Nastala u SAD • Sekundarni finansijski instrumenti • Neto isporučioci kapitala • U isto vrijeme evropske ekonomije bilježe rast (Zapadna Evropa 3%, tranzicijske zemlje 5%) • Dakle, kriza nije “namjeravala” biti globalna • Rasprostrla se finansijskim tržištima, nošena valom poslovnog pesimizma, opreza i straha • Region Balkana je manje osjetljiv jer finansijska tržišta nisu razvijena, banke nisu isporučioci kapitala, proizvođači komercijalnih roba nisu dominantni u odnosu na vladin sektor i komunalne (javne) kompanije koje nisu podložne konjukturnim ciklusima • Ipak...

4. ...”globalna se kriza prelila na naše berze”

5. Ili slikom

6. Indeksi • SASX-10 • Sa 6.040 na ispod 1.000 – sada na oko 700 poena • BIRS • Sa 5.218 na ispod 1.000 – sada na oko 700 poena • CROBEX • Sa 5.393 na 1.200 – sada oko 1.800 • BELEX-15 • Sa 3.335 na 347 – sada oko 630 • Sličnu situaciju su imale i razvijene berze • DJIA: 14.000 -> 6.500; FTSE: 6.700 -> 3.500; DAX: 8.100 -> 3.700 • Međutim, svi ovi indeksi su se oporavili i za oko 20% nadmašili pretkrizne vrijednosti

7. Neophodni sastojci za krizu • Ekonomska kriza - stanje ekonomskog sistema obilježeno padom proizvodnje, porastom nezaposlenosti, niskim nivoom cijena i niskom trgovinskom aktivnošću(pad BDP-a, recesija) • Dakle, neophodni sastojci • mjerljiv i realan pad proizvodnje • porast nezaposlenosti • nizak nivo cijena (usporavanje inflacije ili pad cijena) • niska trgovinska aktivnost • pad BDP-a (negativni rast...) • Finansijska kriza - situacija na finansijskom tržištu u kojoj je tražnja za novcem veća od ponude novca(pad likvidnost, poskupljenje kapitala, gubitak vrijednosti finansijskih kompanija) • Neophodni sastojci • Uređeno i funkcionalno (efikasno?) finansijsko tržište • Koncentracija ponude i tražnje za novcem • Tražnja veća od ponude

8. Šta je bilo prije – koka ili jaje... • Dva dominantna stava • “Tržište je nerazvijeno jer na njemu nema dovoljno finansijskih instrumenata...” • “Finansijski instrumenti se ne emituju radi niskog stepena razvoja tržišta...” • Ako tražimo odgovor, onda se treba skoncentrisati na suštinsku funkciju finansijskog tržišta – mobilizaciju kapitala • U temelju te funkcije stoji POTREBA za postojanjem, najprije finansijskih instrumenata, a potom i finansijskog tržišta • Radi efikasne i efektivne mobilizacije kapitala • u svrhu ostvarivanja preduzetničke ideje koja inače ne bi bila ostvariva – primarno • Realokacije kapitala i investicijskih ciljeva – sekundarno • Finansijski instrument kojim se materijalizira čin mobilizacije kapitala (dionica, obveznica...), tek je - „instrument“, koji sam po sebi nema svrhu niti smisao • Za koncipiranje razvojnih strategijskih pravaca bitno je naći odgovor na pitanje postoji li, i da li je moguće artikulisati potrebu za mobilizacijom kapitala, odnosno potrebu za njegovom kasnijom realokacijom

9. A naše tržište/a • Bilo je sve i radilo svašta: • Uspostavljeno, deklarativno i suštinski, kao dio procesa tranzicije • Koncipirano kao mjesto na kojem će se trgovati dionicama proizašlim iz privatizacije državnog kapitala • Najprije sekundarno tržište, a primarno, ako je i formirano, nastalo je posljedično i usput • Podij za poslovanje neregistrovanih posrednika na sivom tržištu • Mehanizam koncentracije vlasništva i moći – mjesto redistribucije i trgovine korporativnim uticajem i kontrolom • Kroz“pakete” glasova koji onda imaju samostalan život, uz autonomno formiranu cijenu i vrijednost • Istovremeno, primarno tržiše sa funkcijom mobilizacije kapitala, potpuno je zapostavljeno • Naposlijetku, tržište je destruirano manipulativnim i “sitnošićarskim” djelovanjem najvažnijih učesnika na tržištu – profesionalnih posrednika

10. Treba li nama tržište • U osnovi razvoja finansijskog tržišta stoji POTREBA za mobilizacijom kapitala • Odgovor: Treba, naravno • Depoziti stanovništva 9 milijardi maraka • od čega se približno polovica dugoročni • Kreditni plasmani banaka prema privatnim kompanijama približno 17 milijardi maraka • od čega se oko 4,5 milijardi kratkoročni • Kamatni raspon oko 4 p.p. • Potreba očito postoji, a ni potencijala ne nedostaje • Ipak, jedini finansijski posrednik koji povezuje kapitalom suficitno stanovništvo i kapitalom deficitne kompanije i preduzetnike su i dalje banke

11. A šta sa krizom... • Prvi korak: suočavanje sa istinom • „Privatizacija je, kao integralni dio procesa tranzicije, u zemljama u tranziciji otvorila prostor za koncentraciju ekonomske moći uporedo sa koncentracijom političke moći“ (Čaušević, 2014) • Razvoj demokratije nije moguć bez razvoja tržišta • Naše tržište nije zapalo u krizu radi globalne krize, nego zato što se potrošila njegova funkcija mehanizma postprivatizacijske koncentracije „ekonomske i političke moći“. • Zato izlaz iz krize ne treba “čekati” iz razvijenog svijeta • “Tržište kapitala u BiH ponovo je na početku” (Božić,2012)

12. Perspektive poslije krize(uz rizik ponavljanja i pretvaranja u dosadu) • Temelj - identificirana i artikulirana potreba za mobilizacijom kapitala, povezivanjem kapitalom suficitnih i kapitalom deficitnih poslovnih entiteta • Izmjeriti, vrednovati, procijeniti, pa potom ponudu i tražnju dovesti u okvir tržišne infrastrukture • Primarno tržište nije mjesto gdje se traže „strateški investitori“, nego mjesto gdje etablirane kompanije pronalaze stabilne i povoljne izvore finansiranja za ekspanziju, a preduzetničke ideje poticaj za realizaciju • Sekundarno tržište nije mehanizam za koncentraciju „ekonomske i političke moći“, nego je njegov zadatak da omogući investitorsku diversifikaciju, kako u pogledu investicijskih ciljeva i strategija, tako i posljedično u pogledu uravnoteženja rizika i prinosa • Profesionalni posrednici, na funkcionalnom finansijskom tržištu, moraju imati dalekosežan poslovni horizont - Interes klijenata mora biti i njihov interes

13. Perspektive poslije krize • Razvoj demokratije nemoguć je bez razvoja finansijskog tržišta • Što je opet naizvedivo bez decentralizacije političkog djelovanja, distribucije odgovornosti i disperzije političke i ekonomske moći, kao jedinih brana od pritisaka centralizma, diktature i demagogije • Stoga, razvoj finansijskog tržišta ne može biti slučajan i stihijski proces, a tržište prepušteno samo sebi • Naprotiv, razvoj cjelovitog i jedinstvenog finansijskog tržišta (tržišta novca, kapitala i deviznog tržišta, primarnog i sekundarnog tržišta) treba biti dio pažljivo osmišljene makrofinansijske i makroekonomske strategije • Pri tome, razvojni ciljevi trebaju biti jasno postavljeni, sa precizno određenim i mjerljivim kontrolnim tačkama i mehanizmima, unaprijed obznanjeni i zaštićeni od bilo kakvi centara „ekonomske i političke moći“, koji svojim djelovanjem destruiraju funkcije tržišta, a od njega prave surogat • U konačnici, finansijska tržišta u regiji trebaju tendirati regionalnom tržištu, kao vjerovatno jedinoj šansi za opstanak i dalji razvoj

14. Džafer Alibegović • Ekonomski fakultet u Sarajevu • Trg oslobođenja-Alija Izetbegović 1 – Sarajevo • Telefon • +387 33 253 761 • Web • www.efsa.unsa.ba • E-mail • dzafer.alibegovic@efsa.unsa.ba