1 / 84

REGENERATIVNA SPOSOBNOST ŠUMSKOG DRVEĆA OBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA

REGENERATIVNA SPOSOBNOST ŠUMSKOG DRVEĆA OBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA. Razmnožavanje šumskog drveća. Generativnim putem - iz semena drveća prethodne generacije Vegetativnim putem - zasniva se na regeneracij i ( sposobnost biljka da nadoknadi svoje izgubljene delove)

vanig
Télécharger la présentation

REGENERATIVNA SPOSOBNOST ŠUMSKOG DRVEĆA OBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. REGENERATIVNA SPOSOBNOST ŠUMSKOG DRVEĆAOBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA

  2. Razmnožavanje šumskog drveća • Generativnim putem -iz semena drveća prethodne generacije • Vegetativnim putem -zasniva se na regeneraciji (sposobnost biljka da nadoknadi svoje izgubljene delove) -nova biljkase formira iz postojećih ili novoformiranih inicijalnih tačaka – pupoljaka, (na stablu, korenu, žilama ili poleglim granama) -značajno pri melioraciji degradiranih šuma - zasniva se na vegetativnoj obnovi zakržljalih stabala ili živih ostataka šumskog drveća (panjevi i žile)

  3. Postoje dve vrste pupoljaka: proventivni – uspavani Adventivni – naknadni (dopunski) • iz panja, • korenovog vrata • i žila

  4. Mlade biljke - izdanci i izbojci Izdanci - nastaju iz uspavanih pupoljaka u predelu panja - iz adventivnih pupoljaka na deblu posle seče ili lomljenja stabla Izbojci - mlade biljke nastale iz naknadnih pupoljaka na žilama, korenu ili poleglim granama - iz uspavanih pupoljaka duž debla (vodeni izbojci) - iz terminalnih ili bočnih pupoljaka na granama

  5. Sposobnost vegetativnog razmnožavanja - složen pojam - • izdanačka sposobnost (izbojnost) - izražena je brojem formiranih izdanaka i izbojaka • izdanačka energija (energija izbojnosti) - izražena dužinom izdanka ili izbojka u toku jednog vegetacionog perioda • izdanački fond (fond izbojnosti) - sposobnost da se više puta (u više turnusa) reprodukuje • izdanačka baza (baza izbojnosti) - izražena brojem i dimenzijama (prečnik i visina) panjeva

  6. Za izbor meliorativnih mera - važno je poznavanje • Mesta pojave izdanaka i izbojaka - na panju, korenu i žilama • Načina pojave (razmeštaja) izdanaka i izbojaka

  7. Mesto pojavljivanja Izdanci iz panja Izbojci iz korena (korenovog vrata) • na čelu panja • sa strane Izbojci iz žila pored matičnog panja

  8. Način pojave izdanaka i izbojaka • Pojedinačno • Bokorasto - ako se javljaju više od jednog zajedno u bokoru • U vencu - ako se pojavljuju tri ili više jedan pored drugog iz kalusa na čelu panja - venac može biti:potpun, poluvenac, isprekidan

  9. Zavisnost izdanačke sposobnosti od vrste drveća Neke vrste drveća formiraju samo izdanke samo izbojke i jedne i druge

  10. Brojnost izdanaka i dugovečnost izdanačke sposobnosti - 4 grupe biljaka: 1. Dugo zadržavanje izdanačke sposobnostii formiranje velikog broja izdanaka - hrast, jasen, brestovi, klen, kesten 2. Formiranje velikog broja izdanaka u kraćem periodu - breza, lipa, jova 3. Dugo zadržavanje izdanačke sposobnosti a formiranje malog broja izdanaka - bukva, jasika 4. Nemaju izdanačku sposobnost - četinarske vrste drveća

  11. Uvelikom broju javljaju se kod:-jasike, jove, kiselog drveta, bagrema, topole, lipe i dr. Pojava izbojaka • Izbojci se retko javljaju kod - bresta, hrasta, bukve, graba, jasena, javora, klena i dr. • Mogu da se javljaju nekoliko godina posle seče

  12. Pojava izbojakaVeliki broj izbojaka iz žila javlja se posle:-čiste seče -požara -oštećivanja korena pri obradi zemljišta Javljaju se i pod sklopom stare sastojine

  13. Pojava izbojaka>Najveći broj izbojaka iz žila javlja se:- u toku prve godine posle seče šume - javljaju se i nekoliko godina kasnije >Dužina korena je veoma velika: -kod nekih vrsta (jasike) može biti dug i do 35 m od stabla -dovoljno nekoliko stabala po hektaru, da se izbojci pojave na čitavoj površini

  14. Zavisnost izdanačke sposobnosti od stanišnih uslova

  15. Temperatura utiče: • Pozitivno - svaka vrsta u toplijem delu svog areala ima izraženiju izdanačku sposobnost • Negativno - uništavanje izdanaka i izbojaka

  16. Uticaj svetlosti: • Povećani razvoj adventivnih i proventivnih pupoljaka • Za praktičnu primenu važno je utvrditi: - kako (pri kom intenzitetu svetlosti) u zavisnosti od sklopa sastojine, zavisi izdanačka sposobnost - breza pri sklopu sastojine od 0.5 - cer pri nepotpunom sklopu • Panjevi i stabla iz podstojnog dela sastojine (rasla pri manjem intenzitetu svetlosti) - imaju izraženiju izdanačku sposobnost od nadstojnih stabala

  17. Uticaj vlažnosti zemljišta na izdanačku sposobnost - postoje različita tumačenja: 1) U povoljnijim uslovima vlažnosti se ranije gubi - u nepovoljnim uslovima vlage (suvim ili prevlaženim zemljištima) duže se zadržava 2) u suvim predelima izdanačka sposobnost ranije prestaje (kod hrasta na suvom zemljištu oko 60 god. na vlažnom glinovitom do 100 godina)

  18. Plodnost zemljišta utiče dvojako • na broj izdanaka - na plodnijem zemljištu broj izdanaka je veći • na dužinu trajanja izdanačke sposobnosti - na plodnijem zemljištu izdanačka sposobnost duže traje U nepovoljnijim uslovima za svoj razvoj, drveće ima izraženiju izdanačku sposobnost

  19. Izdanačka sposobnost različitih vrsta drveća, izražena preko izdanačke baze je sledeća: • Kod hrastova u zajednicama koje grade: hrast lužnjak 64-98% ukupnog broja panjeva, hrast kitnjak 42-91%, sladun 45-93%, cer 40-90%, medunac 17-53% • Bukva na svom staništu 64-94%, na staništu kitnjaka 35-70% • Grab u šumama lužnjaka do 79%, u šumama kitnjaka 71-94%, u šumama sladuna i cera 30-67%, u šumama bukve 15-50% • U šumama lužnjaka i jasena - poljski jasen 58-93%, klen 21-86%, žešlja do 62% • Lipa u šumama bukve 15-47%, kitnjaka 30-60%, lužnjaka do 42%, sladuna i cera 23-36%, na staništu sladuna i cera u zasadima, posle čiste seče 98% • Gorski javor u šumama bukve 14-27%, u zasadima na staništu sladuna i cera posle čiste seče 88%

  20. Zavisnost izdanačke sposobnosti od starosti stabala i sastojine • nije jednaka tokom života stabla • smanjuje se sa starošću • traje toliko dok je korenov sistem fiziološki jak i sposoban za reprodukciju nadzemnog dela biljke • u ranoj mladosti je manja • tokom života izdanačka snaga se povećava do “vremena maksimalne izdanačke snage”, (traje desetak godina) • zatim se postepeno smanjuje i vremenom prestaje

  21. Promena izdanačke sposobnosti u zavisnosti od starosti i vrste drveća

  22. Vreme gubitka izdanačke sposobnosti zavisi od : • od brzine rasta - ranije prestaje kod brzorastućih vrsta i obrnuto • uslova u kojima se stabla nalaze - u lošijim uslovima sredine maksimum izdanačke sposobnosti drveća nastupa ranije - ova stabla duže zadržavaju sposobnost vegetativnog razmnožavanja

  23. Maksimalna izdanačka snaga • Zavisi od porekla stabla • Javlja se u različitoj starosti kod stabala izdanačkog i semenog porekla - ranije kod stabala izdanačkog porekla - kasnije kod stabala semenog porekla - kodstabala semenog porekla izdanačka snaga je veća i duže traje

  24. Vreme (starost) javljanja maksimalne izdanačke snage (god)

  25. Zavisnost izdanačke sposobnosti od starosti panja posle seče • značajno utiče na izdanačku sposobnost • najjača je neposredno posle seče - broj i visina izdanaka i izbojaka su najveći • sa povećanjem starosti panja oba ova elementa se smanjuju

  26. Zavisnost izdanačke sposobnosti od starosti panja posle seče • izdanačka sposobnost traje 4-5 godina posle seče stabla • posle toga prestaje mogućnost vegetativnog razmnožavanja • panjevi bukve vrlo brzo prozuknu i počnu da trule (obično 4 – 7 godina posle seče) • kod vrsta drveća koje sadrže taninske materije (pitomi kesten, hrastovi i dr.), panjevi sporije gube izdanačku sposobnost • iz panjeva hrastova sladuna i cera 15-20 godina posle seče javljali su se vitalni izdanci

  27. Zavisnost izdanačke sposobnosti od starosti panja posle seče • i kada panjevi istrule, često dolazi do pojave izbojaka iz žila • kod nekih vrsta može trajati veoma dugo • korenov sistem pojedinih vrsta duže vremena vegetira u zemljištu, iako je panj matičnog stabla istrulio - dovoljan je jedan izbojak da održava korenov sistem aktivnim i čuva sposobnost stvaranja izbojaka - kod jasike na požarištu može da se javlja veliki broj izbojaka iz žila, koje su možda 20-40 godina vegetirale u zemljištu

  28. Zavisnost izdanačke sposobnosti od vremena seče • izdanci i izbojci se javljaju neko vreme posle seče, najčešće posle mesec dana • u zavisnosti od vremena seče taj period može biti i nekoliko meseci

  29. Zavisnost izdanačke sposobnosti od vremena seče • posle zimske seče - izdanci i izbojci su najbrojniji i javljaju se u proleće • pri prolećnoj seči - izdanci se javljaju u toku leta • kod letnje seče - izdanci se javljaju u jesen ili sledeće godine • rana jesenja seča - ako je topla jesen, izdanci, se pojavei izmrznu od ranih jesenjih mrazeva

  30. Najpovoljnije vreme za izvođenje meliorativnih zahvata • neposredno pred početak vegetacionog perioda - omogućava se bolji kvalitet i porast izdanaka • u prvoj polovini vegetacionog perioda - kvalitet i porast izdanaka je nešto slabiji • polovinom leta pokazalo se kao nepovoljno - to su najsušniji meseci, kada se javlja manjak vlage u zemljištu - izdanci su fiziološki slabi i kod izdanaka hrastova dolazi do obilnije pojave pepelnice • u jesen - akoje jesen duga i topla, izdanci se jave iste godine, ali ne uspevaju da odrvene do kraja vegetacionog perioda - zbog toga stradaju od ranih jesenjih mrazeva

  31. Zavisnost izdanačke sposobnosti od prečnika i visine panja • prečnik i visina panja (izdanačka baza) je značajan faktor izdanačke sposobnosti • na tome se zasnivaju pojedini meliorativni zahvati – resurekcione seče ili klasični uzgojni zahvati pri nezi šuma • resurekciona seča se vrši «na panj», što bliže zemlji, radi što bolje fiziološke veze izdanka sa korenom

  32. Sa povećanjem prečnika i visine panja povećava se broj izdanaka • veća je izdanačka baza • veća i mogućnost njihovog formiranja i pojavljivanja

  33. Između prečnika i visine panja i broja izdanaka postoji korelaciona veza • veći prečnik i visina panja, broj izdanaka je veći • zavisnost se može izraziti modelima i može biti: • linearna - sa povećanjem izdanačke baze proporcionalno se povećava broj izdanaka • eksponencijalna - sa povećanjem izdanačke baze stepen povećanja broja izdanaka je sve manje izražen • parabolična – sa povećanjem izdanačke baze broj izdanaka se povećava do određene granice, dostiže maksimum i počinje da se smanjuje

  34. Izdanačka sposobnost višestruki linerani model zavisnosti Y = a + b * X1 + c * X2

  35. Konstatovane zavisnosti i izrađeni modeli mogu da posluže • za predviđanje broja izdanaka iz panja u zavisnosti od izdanačke baze (prečnika i visine panja) • važe za identične uslove sredine • trebalo bi ih proveriti na većem broju primera i u drugačijim uslovima sredine

  36. Spoljašnje karakteristike • javljaju se izdanci iz panja,ređe izbojci iz žila • gnezdast raspored (više stabala iz jednog panja, kao da imaju zajedničku krunu) • zadebljanje u pridanku stabla • rakljava, kriva ili deformisana stabla • trulež u pridanku stabla usled truljenja panja • raniji početak plodonošenja za 10-20 godina u odnosu na stabla semenog porekla

  37. Unutrašnje karakteristike • veća širina godova u centralnom delu stabla • ekscentričnost debla • pojava dvostrukog srca i deformisani poprečni presek u vidu osmice • kora je ponekad urasla u drvo • u centralnom delu česta je greška u boji drveta (početna pojava truleži) • u istim stanišnim i sastojinskim uslovima veće prečnike i visine u mladosti

  38. OBLICI DEGRADIRANIH ŠUMA

  39. Tri osnovna uzgojna oblika (gazdinske forme) sastojine: • visoka šuma (šuma generativnog) - semenog porekla – semenjača • niska šuma (vegetativnog porekla) - izdanačka šuma – panjača • srednja šuma (stabla i generativnog i vegetativnog porekla na istoj površini)

  40. Prema stepenu očuvanosti šume navedenih uzgojnih oblika mogu biti: • OČUVANE ŠUME • DEGRADIRANE ŠUME

  41. Očuvane šume su : • šume za redovno (normalno) gazdovanje: • pravilne strukture, obraslosti, sastava • glavni sastavni elementi su razne vrste drveća • pod normalnim životnim uslovima, formiraju stabla sa jasno izraženim deblom i slabije ili jače razvijenom krošnjom

  42. Degradirane ili devastirane šume : • naizgled jednolične šumske "tvorevine", koje po svojoj fizionomiji na prvi pogled imaju dosta sličnosti sa mladim niskim šumama • vrlo su raznolike i imaju niz prelaznih oblika od pravilnih niskih šuma, do tipičnog oblika nisko, pri zemlji, prilegle vegetacije • uglavnom su sekundarne tvorevine, vegetativnog porekla,nastale posle seče nekadašnjih visokih šuma, u kojima izdanci i izbojci nisu pravilno formirani i razvijeni • mogu postojati i kao primarne tvorevine, u kojima je normalan razvoj šumskog drveća posledica nepovoljnih ekoloških uslova, npr. na kršu, na strmim padinama sa vrlo plitkim slojem zemljišta, na gornjoj granici šumske vegetacije i sl.

  43. Određeni degradacioni oblici • jače progaljene šumenastale iz normalno razvijenih prirodnih šuma • izdanačke šume (panjače) • šikare • šibljaci • makije • garizi • vrištine • papratišta • goleti • kamenjari

  44. Stanju i stepenu • degradacije II. Poreklu Podela degradiranih šuma prema: III. Privrednom značaju IV. Biljno-sociološkom statusu, sastavu i smeši V. Uzroku degradacije

  45. Prema stanju i stepenu degradacije • Degradirane šume • Devastirane šume

  46. Prema poreklu : • Degradirane visoke šume - narušen obrast, sklop, sastav, zdravstveno stanje,normalna drvna zaliha - njima se ne može gazdovati na regularan način 2. Degradirane šume izdanačkog ili mešovitog porekla - krajnje degenerisani oblici ovih šume, sa stablima niskog rasta - šikare 3.Jako degradirane šume različitog porekla - najčešće razne formacije žbunja i šiblja - šibljaci

More Related