1 / 58

Izvozne subvencije

Izvozne subvencije. po cenama iznad 3$ (tačka E), Zemlja 2 postaje izvoznik, a ne uvoznik proizvoda. Proizvodi 40, troši 10 – izvozi 30. Proizvodi 35, troši 20 – izvozi 15. Domaći potrošači gube a ’ +b ’. Proizvođači dobijaju a ’ +b ’ +c ’. Gubitak blagostanja b ’ +d ’.

violet
Télécharger la présentation

Izvozne subvencije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Izvozne subvencije po cenama iznad 3$ (tačka E),Zemlja 2 postaje izvoznik, a ne uvoznik proizvoda Proizvodi 40, troši 10 – izvozi 30 Proizvodi 35, troši 20 – izvozi 15 Domaći potrošači gube a’+b’ Proizvođači dobijaju a’+b’+c’ Gubitak blagostanja b’+d’

  2. Politička ekonomija protekcionizma • borbainteresnihgrupa • da bi se zaštitile plate u zemlji • da bi se sačuvao profit

  3. Pogrešni argumenti • Zaštita domaćihradnika odjeftinogstranograda. • Ovo je HOS: ima statički deo- veća produktivnost štiti supi rad • Dinamički – svi gube ako se zabrani razmena • Naučna carina

  4. Sporni argumenti zaštitaneophodna (1) radismanjivanjadomaćenezaposlenosti i (2) radiozdravljenjaplatnogbilansazemlje Međutim, ovosuargumenti u prilogzaštitetipa prosjak je tvojkomšija– siromašenja sopstvenih suseda – beggarthyneighbourjerona se zasnivanaštetidrugihzemalja.

  5. Uslovno dobri arugmenti Argument mlade industrije • Argument je korektan, alizahtevanekolikovažnihogradakojemu, uzetezajedno, oduzimajuvećideosmisla. • možebititeškoda se identifikujeindustrija • Kada prestaje zaštita • Subvencijazaproizvodnjutakođeje direktnijioblikpomoćiilakšeju je otklonitinegouvoznucarinu. • Jednapraktičnateškoća je u tome dasubvencijaporazumeva državne rashode a carine – ne.

  6. Kostičezaštitu? • Zaštitom dobijaju prozivođači i gube potrošači, ali... • pošto je proizvođača malo postoji jak podsticaj za lobiranjem • svakipotrošač gubiveomamalousledzaštite, te nijeverovatnodaćese oniefikasnoorganizovati

  7. Kostičezaštitu? • radnointenzivne • visokoorganizovane (kaošto je automobilskaindustrija) • industrije koje proizvodeartiklezapotrošače • višezaštiteimajugeografskidecentralizovanenegoregionalne industrije • zajednuindustriju je verovatnijedaćebitizaštićenaukolikoje i u prošlosti bila zaštićena. • Lakše one industrijekojimakonkurišuproizvodiizzemalja u razvoju • Industrija koja danas uživa najveću zaštitu uSjedinjenimDržavamajesteindustrijatekstilaiodećee.

  8. Teorija igara, strateška trgovina i industrijske politike • Strateškatrgovinskapolitika • sličnoargumentima u prilogmladihindustrija • Prave je industrijskezemljekako bi steklekomparativnuprednostključnimindustrijamavisoketehnologije.

  9. Primeri strateške trgovine i industrijske politike • Japan • industrija čelikatokom 1950-tih, • poluprovodnika tokom 1970-tih i 1980-tih • Concorde (supersonični putnički avion) tokom 1970-tih • Airbus od 1970-tih uEvropi. • Poluprovodnici u Japanu obično se daju kao udžbenički primer uspešne trgovinske • i industrijske politike.

  10. U Evropi, Concorde je bio tehnološki podvig, ali je predstavljaoekonomsku katastrofu, • a industrija Airbus ne bi preživela bez stalnih, veoma značajnihsubvencija države.

  11. Ako Boeing, prvi stupi na tržište, ostvariće profit od100 miliona dolara. Airbus je sada trajno isključen sa tržišta jer ne bi mogao da ostvariprofit.

  12. akoevropskavladapružasubvencijuAirbusuod 15 milionadolaragodišnje. Onda on ima profit od 5 miliona!!! A boeing ide u minus od 10 miliona, pa odlazi u stečaj, te se selimo u treci kvadrant vlada SAD je mnogo manje raspoložena od evropskih vlada da garantuje subvencije firmama. +5

  13. Opšti sporazum o carinama i trgovini (GATT) • međunarodna organizacijaosnovana 1947. sa sedištem u Ženevi • Tri principa: • 1. Nediskriminacija -bezuslovno prihvatanje MFN - principa najpovlašćenije nacije • Izuzecisucarinskeunijei trgovina između zemlje i njenih bivših kolonija • 2. Uklanjanjenecarinskihbarijera (kvote), osim zapoljoprivredneproizvode i u slučaju problema sa platnim bilansom zemlje. • 3. Konsultacije

  14. Koji su to nerešeni problemi međunarodne trgovinesakojima se svetdanassuočava? • Doha • Nicholas Stern procenio da evropska krava dobija dnevne subvencije od 2.50$, dok 75% of ljudi u Africi živi sa manje od 2$ dnevno.

  15. Spaghetti bowl

  16. S ovim je povezanoipitanjedaliregionalnisporazumi unapređuju ili unazađuju slobodnu međunarodnu trgovinu.

  17. Poglavlje 10 Ekonomskaintegracija: carinskeunijei zone slobodnetrgovine

  18. Teorija ekonomske integracije • To sudiskriminatornaograničenja ili ukidanje trgovinskih barijera • izmeđuzemaljakojesupotpisalesporazum

  19. Preferencijalni trgovinski aranžmani- • Ovo je najlabavijioblik • Komonvelt • Zonaslobodnetrgovine • EFTA, NAFTA ,Mercosur • Carinska unija • EU • ne dozvoljava postojanje carinskih ili drugih barijera vrši (harmonizaciju) trgovinskihpolitika

  20. Zajedničkotržište • EU, dozvoljavaslobodnokretanjerada i kapitala • Ekonomska unija • ujednačava FISKALNUimonetarnu politiku • Primer potpuneekonomskeunijepredstavljajuSjedinjeneDržave. • Nepotpuna - Beneluks

  21. bescarinske zone ilislobodneekonomskezone • osnovanesaciljemprivlačenjastranih investicija • takoštodozvoljavajuupotrebusirovinskihmaterijalaiintermedijarnihproizvodabezcarinskihdažbina.

  22. Prednosti i šteta • Dolaze investitori • Povećava se zaposlenost u tim sektorima • Ne plaćaju se porezi • Ne razvija se obrazovanje Da Srbija postane bescarinska zona Crna Gora, takodje

  23. Statičkiefektiformiranjacarinskeunije • mere se preko • stvaranjatrgovine • preusmeravanja trgovine.

  24. Stvaranjetrgovine • kada sedomaćaproizvodnjazamenjujeuvozom iz zemlje-članice. • to dovodi do porastablagostanjaSVIHzemaljačlanica

  25. Troškovi i koristi od carine Gubitak potrošačevog viška – ABHG =60 RENTA - AGJC = 15 Gubitak blagostanja od carine - CJM = 5 +BHN = 10 postaje NETO DOBITAK OD CARINSKE UNIJE Transfer od proizvodjaca – potrosacima Carina – nestaje

  26. preusmeravanjetrgovine • dolazikada je uvozjeftinije robe • izvancarinskeunije • zamenjenskupljim uvozom • iz zemlječlanicecarinskeunije

  27. Transferisano potrošačima u vidu niže cene NETO DOBITAK SUMA TROUGLOVA – POVRSINA PRAVOUGAONIKA

  28. preusmeravanje trgovine smanjuje blagostanje jer pomera proizvodnju od efikasnijih proizvođača koji se nalaze izvan carinske unije ka manje efikasnim proizvođačima unutar unije.

  29. Ako su linije položenijetj. • Tako je verovatnija situacija da čak • icarinskaunijakojapreusmeravatrgovinudovodi do dobitakanablagostanjuzemalja • kojeunijuformiraju!!!

  30. štosuravnije (elastičnije) DX iSXištosubližeS3iS1, to je većasumaosenčenihpovršinatrouglova • I manja je površina osenčenog pravougaonika

  31. POSTO I STVARA I PREUSMERAVA TRGOVINU, ovaj proces može povećati ili smanjiti blagostanje zemalja članica i dovodi do smanjenja blagostanja ostatka sveta

  32. Merenje pokazalo • statički uticajina blagostanje • usled formiranja Evropske Unije • dali su iznenađujuće male neto statičkedobitke blagostanja • (u rasponu od 1 do 2 procenta BDP).

  33. Teorijadrugognajboljegrešenja • opštiprincip- poznatkaoteorijadrugognajboljegrešenja • Ima specijalni slučaj - teorijucarinskihunija • pre Vinerovog rada iz 1950 vladalo uverenje daćesvakipomakka slobodnijoj trgovini takođe povećati i blagostanje.

  34. Onda bi carinska unijapovećavala • blagostanječlanicaunije • izemaljakojenisunjenečlanice • Ali carinskaunijaće povećatiilismanjiti blagostanječlanicaiostatkasveta - zavisnoodokolnosti

  35. Kada dovodi do boljitka? 1. Što su bile veće barijere unutar unije 2. Štosunižebarijeresaostalimzemljama 3. Što je većibrojzemaljaišto je njihovaveličinaveća. 4. Štosuprivredezemaljačlanicavišekonkurentne, 5. Štosučlanicecarinskeunijegeografskibliže. 6. Što je veća razmena pre stvaranja carinske unije između potencijalnih članica unije. • EU imala je višeuspehanegoEFTA-razlozi 3,4,5,6 • GB,Austrija,Danska, Norveška, Portugalija, ŠvedskaiŠvajcarska

  36. Dinamičkekoristiodcarinskihunija • Povećana konkurencija • ekonomijaobima • podsticajizainvesticije • Boljekorišćenje resursa • dinamičkidobici pet do šestputaveći • odstatičkihdobitaka.

  37. To bi bilo drugo najbolje rešenje. A prvo? • dajednostranoeliminišesvebarijeretrgovini. • To je uradila Estonija

  38. Dakle, • pristupanje carinskoj uniji zbog statičkih i dinamičkihkoristi koje ona pruža samo je drugo najbolje rešenje • Možda bi za jednu zemlju najboljapolitikabiladajednostranoeliminišesvebarijeretrgovini. • Zašto - možda?

  39. Velika zemlja ima problem • Sigurna koristodpovećanjaefikasnosti • Morabitiodmerenanasuprotgubitaka blagostanja • Od pogoršavanjanjihovihodnosarazmene. • Plus • politički teško zbog interesnih grupa

  40. S ovim je povezanoipitanjedaliregionalnisporazumi unapređuju ili unazađuju slobodnu međunarodnu trgovinu.

  41. Koristi Meksika od NAFTA – očekivanja i ishodi

  42. Ekonomska integracija u Centralnoj i Istočnoj Evropi i bivšim sovjetskimrepublikama • SEV • Bugarska, • Čehoslovačka, • Istočna Nemačka, • Mađarska, • Poljska, • Rumunija • Plus • Mongolija,Kuba, Severna KorejaiVijetnampriključile se kasnije.

  43. zadaci • *u autarkijise roba X proizvodi • Zemlja A 10$, • Zemlja B 8$ • Zemlja C 6$. • Ukoliko Zemlja A uvede nediskriminatornuad valoremcarinu od 100 procenata na svoj uvoz proizvoda X iz Zemlje B iZemlje C, kako se menja razmena?

  44. UkolikoZemlja A zatimformiracarinskuunijusaZemljom B • dalićeZemlja A • Samaproizvoditiproizvod X • ilićegauvoziti iz ZemljeB (8$) • iliZemlje C (6$)? • Ako proizvodi sama – 10$ • Ako uvozi iz B – 8$ • Ako uvozi iz C – 12$

  45. Dali je carinskaunijazemalja A i B • unija koja stvara trgovinu • unijakojapreusmeravatrgovinu • ilineštotreće? • Ovo je unija koja stvara trgovinu jer zamenjuje domaću proizvodnju sa uvozom iz B

  46. Ukoliko Zemlja A u početkuuvodi carinuod 50 % (umesto 100%) • da li će Zemlja A sama proizvoditi robu X ilićeje uvoziti iz Zemlje B iliZemljeC? • Uvoziće iz C, jer će cena biti 9$ • Zemlja A 10$, • Zemlja B 8$+4$ carina=12$ • Zemlja C 6$+3$ carina=9$.

  47. Akozemlja A zatimformiracarinskuunijusaZemljom B • daliZemlja A samaproizvodiproizvod X • ilićegauvoziti iz Zemlje B • Ili iz Zemlje C? • “uvoziće” iz B, jer je košta 8$, a uvoz iz C je 9$

More Related