1 / 39

GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE

GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE. Jedno od velikih geografskih područja ( realms ) svijeta. Politička podjela. šest političkih entiteta (donedavno 8). Obilježja položaja Istočne Azije. položaj između prostranog i slabo naseljenog azijskog dijela Rusije gusto naseljenih Južne i Jugoistočne Azije

winola
Télécharger la présentation

GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE

  2. Jedno od velikih geografskih područja (realms) svijeta

  3. Politička podjela • šest političkih entiteta (donedavno 8)

  4. Obilježja položaja Istočne Azije • položaj između • prostranog i slabo naseljenog azijskog dijela Rusije • gusto naseljenih Južne i Jugoistočne Azije • rijetko naseljenih stepskih, pustinjskih i planinskih područja Srednje Azije • gusto naseljenih japanskih otoka i Tajvana

  5. Osnovni statistički pokazatelji • Površina: 11 773 699 km2 (28% površine Azije) • Stanovništvo: 1 492 277 000 (2000.); 1 586 848 000 (2010.; 37% st. Azije, 22,5% st. svijeta) • Gustoća naseljenosti: 134,8 st/km2 (3 puta više od svj. prosjeka)

  6. Osnovni podaci o državama (izvor: Fischer Weltalmanach 2014)

  7. Prirodno-geografska raznolikost Istočne Azije -najveće pustinje, -najviše planine, -najprostranije zavale, -najprostranije visoravni, -najplodnije i najgušće naseljene riječne doline..

  8. Prirodno-geografska raznolikost Istočne Azije • rubni istočni dijelovi pripadaju Cirkumpacifičkom vatrenom prstenu

  9. Regionalne razlike i kontrasti • veliki kontrasti i regionalne razlike i dalje se povećavaju • najnaseljenije geografsko područje svijeta s najmnogoljudnijom zemljom svijeta, ali i s nekima od najrjeđe naseljenih dijelova svijeta

  10. Regionalne razlike i kontrasti • stanovništvo je koncentrirano u istočnom dijelu, unutrašnjost je vrlo rijetko naseljena

  11. Regionalne razlike i kontrasti • najurbaniziraniji dio Azije, ali velike međusobne razlike: Japan 91%, J. Koreja 83 %, Tajvan 78 %, Mongolija 69 %, Sj. Koreja 60 %, Kina 51% (prema UN World Urbanization Prospects, 2009)

  12. Regionalne razlike i kontrasti • različit stupanj urbanizacije:visok uistočnim dijelovima, mnogo niži u unutrašnjosti • asimetrična mreža gradova: najveća gustoća na obalama (najviše milijunskih gradova) • metropolitanska područja: Tokyo 37,7 milijuna – 1. na svijetu Seoul 22,7 milijuna Shanghai 18,6 milijuna Osaka-Kyoto-Kobe 17,4 milijuna Beijing 12,5 milijuna

  13. Regionalne razlike i kontrasti • dva diva (Kina, Japan) • pacifički rub – visoko razvijen prostor od Japana do Tajvana i od Južne Koreje do Hong Konga

  14. Značenje Kine • ključno značenje u prošlosti, ali i u budućnosti • ishodište naseljenosti, filozofije, religije, kulture, urbanizacije... - širenje preko Koreje do Japana • danas širenje istih utjecaja prema unutrašnjosti • slabi vanjski utjecaji na Kinu (od kraja 19. st.) • duga povijest  krizna razdoblja  ugroženost od vanjskih sila (Mongoli, Europa, carska Rusija, Japan)

  15. Značenje Japana • predvodnik gospodarskog razvoja (od 1960-ih) • investicijama pridonio snažnom razvoju i nekih drugih dijelova Istočne Azije (Južna Koreja, Tajvan, dijelovi Kine /provincija Guangdong, Hong Kong, Macau, Shanghai i dr./)  smanjeni kontrasti poboljšane veze sa susjedima

  16. Politička geografija Istočne Azije • političko-geografski nestabilno područje (podijeljena Koreja, Tajvan, Tibet, Kurilsko otočje...) • mali otoci u Istočnokineskom i Južnokineskom moru velikog značenja (Diaoyu/Senkaku, Spratly/Nansha...)

  17. politički i ekonomski razvoj  promjena tradicionalnih kulturnih pejzaža (od zapadnih islamskih graničnih krajeva do visokourbaniziranih Japana i Tajvana na istoku)

  18. Fizičko-geografska obilježja • kompleksni fizičkogeografski uvjeti - reljefni oblici stvoreni tektonikom s malo niskih zaravnjenih područja • na JZ visoke planine i visoravni (nabiranje na dodiru dviju tektonskih ploča počelo prije 50 milijuna godina)

  19. Fizičko-geografska obilježja • visokoplaninsko područje širi se od Z (Karakorum) prema I (Tibetska visoravan obrubljena Himalajom na J) • ist. od Tibeta planinski lanci se povijaju prema J • na JI relativno visok, brdsko-planinski reljef, koji je ograničio kontakte između Kine i Jugoistočne Azije • Na J Yunnanski ravnjak

  20. Fizičko-geografska obilježja • zap. planinski dijelovi su izvorišno područje najvažnijih kineskih rijeka (Chang Jiang, 6300 km; Huang He, 5464 km; Xi Jiang, 1957 km...) • Tibet je izvorište i drugih velikih azijskih rijeka (Mekong, Brahmaputra/Zangbo, Salween...) + brojna slatkovodna i slana jezera • na S je najveći Amur

  21. Fizičko-geografska obilježja • tri glavna riječna sustava - ključna uloga (Huang He, Chang Jiang, Xi Jiang) • talože sedimente u nizinama  plodno tlo  važno za život milijardu stanovnika

  22. Fizičko-geografska obilježja • visoke planine - klimatski modifikator - zaustavljaju i prihvaćaju vlagu iz zračnih masa koje se kreću prema sjeveru; blokiraju njihov put u unutrašnjost Azije • stoga sjeverno od njih pustinje i polupustinje

  23. Fizičko-geografska obilježja • reljefna obilježja uvjetuju razmještaj stanovništva, ali čak i poljoprivredno produktivnija područja povoljnija za naseljavanje imaju određena ograničenja • različita klima

  24. Klimatska obilježja • veliki klimatski kontrasti • klimatski tipovi: B (suhe klime – stepska i pustinjska); C (umjereno tople kišne); D (snježno-šumske); H (planinska); A (tropske kišne/monsunska) • najprostranije područje planinske klime na svijetu • u unutrašnjosti pustinjski uvjeti • na SI kontinentalnost s dugim i hladnim zimama • utjecaj monsuna

  25. Klimatska obilježja • obala, poluotoci i otoci imaju mnogo povoljniju klimu nego unutrašnjost • utjecaj oceana! • Ipak, razlike između S i J

  26. Historijska geografija • duga naseljenost (riječne zavale i doline, pobrđa, otoci) • prvi prelasci s kopna na Japan prije 10.000-12.000 godina - narod Jomon (moderni potomci su Ainu, danas samo 20.000 na sjevernom Hokkaidu) • prije 2300 g. narod Yayoi (ratari) iz Koreje prešao na Kyushu – potisnuli Ainue (lovci, ribolovci) prema S; kasnije na otoke prelaze i druge grupe

  27. Historijska geografija • u Kini do tada već snažne dinastijske države; širenje kineske kulture prema I • prva naselja u Kini prije 7000-8000 godina u plodnim riječnim dolinama (uzgoj riže i prosa)  proizvodnja poljoprivrednih viškova  rast stanovništva  jača politička organizacija

  28. Historijska geografija • nastanak prvih gradova (jedna od jezgara civilizacije) • prva kineska dinastija, Xia (2200-1770. g. p.n.e.) s gl. centrom Erlitou, u dolini rijeka Yi i Luo, pritoka Huanga u zap. dijelu današnje provincije Henan

  29. Historijska geografija • prvi gradovi nastaju oko 1800. g. p.n.e. u dolini rijeke Wei, pritoke Huanga • dinastija Shang (oko 1766. - oko 1080. p.n.e.) • obuhvaća Shandong i Henan – gl. središte je Anyang  jedinstveno veliko područje u dolini Huang Hea

  30. Historijska geografija • jezgra povijesnog razvoja Istočne Azije je u Sjevernokineskoj nizini • tzv. Središnje Carstvo (Zhong Guo) • širenje ideja i inovacija (od poljoprivrede do arhitekture, od poezije do izrade porculana): • prema J u Jugoist. Aziju, • prema Z u unutrašnju Aziju i • prema I u Koreju i Japan • razdoblje dinastija trajalo je više od 4 milenija (do 1911. - dinastija Qing)

  31. Historijska geografija • sjeverno od Kine je zatvorena mongolska država, ostatak velikog Mongolskog Carstva, koje je svojedobno vladalo velikim dijelom Europe, Indije, ali i Kine (dinastija Yuan, 1279-1368) • nakon Mongola, Japan je prvi nadmašio Kinu kao vojnu silu, osvojivši sjeveroist. dio Kine (Mandžukuo) i prodrijevši duboko u srce Kine; kasnije ju je nadmašio i kao ekonomska sila

  32. Regije Istočne Azije • Istočna Azija - tipičan primjer promjenjivosti karaktera regionalne geografije • regije se formiraju na osnovi tekuće stvarnosti i dinamične su (mijenjaju se tijekom povijesti); na osnovi njih predviđaju se i buduće promjene

  33. Regije Istočne Azije • UNUTRAŠNJA KINA • TIBET (Xizang) • SINKIANG (Xinjiang-Uyghur) • MONGOLIJA • Trokut JAKOTA

  34. Regije Istočne Azije 1. Unutrašnja Kina (Prava Kina) • veliki gradovi, gusto naseljena poljoprivredna područja; bogato povijesno naslijeđe • nekoliko subregija specifičnih obilježja, npr. Sjeverna (Velika) kineska nizina, zavala Sichuan itd. • u novije vrijeme se izdvaja subregija Pacifičkog ruba, koja je još uvijek u nastajanju

  35. Regije Istočne Azije 2. Tibet (Xizang) • snažan kontrast Unutrašnjoj Kini • jedno od najslabije naseljenih područja na svijetu

  36. Regije Istočne Azije 3. Xinjiang (Sinkiang) • prostrane pustinjske zavale i planine koje ih okružuju • područje dodira i miješanja kulturnih krugova – dodir prave Kine i islamske Srednje Azije

  37. Regije Istočne Azije 4. Mongolija • prostran i rijetko naseljen kontinentalni, zatvoreni prostor

  38. Regije Istočne Azije 5. Jakota trokut (Japan, Južna Koreja, Tajvan) • regija definirana na osnovi suvremenog gospodarskog razvoja od druge polovice 20. stoljeća (primjer promjenjivosti regija!) • visoko razvijeni prostor Pacifičkog ruba • promjene: smanjuju se razlike u odnosu prema kineskom pacifičkom rubu + potencijalno ujedinjenje Koreje

  39. Hvala na pažnji!

More Related