1 / 18

SOCIOLOGIJA MAXA WEBERA

SOCIOLOGIJA MAXA WEBERA. Siniša Zrinščak Predavanje 5 i 6 Listopad 2013. Max Weber (1864.-1920.). Uz Durkheima, pravi utemeljitelj sociologije, jer je: sustavno izložio konceptualni okvir sociološke analize

xarles
Télécharger la présentation

SOCIOLOGIJA MAXA WEBERA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SOCIOLOGIJA MAXA WEBERA Siniša Zrinščak Predavanje 5 i 6 Listopad 2013.

  2. Max Weber (1864.-1920.) Uz Durkheima, pravi utemeljitelj sociologije, jer je: sustavno izložio konceptualni okvir sociološke analize razvio koherentnu filozofiju društvene znanosti u okviru koje je upozorio na ključne probleme objašnjavanja društvenog djelovanja na različitim važnim područjima ovladao je temeljnim obilježjima moderne, industrijske civilizacije kroz empirijska istraživanja modernog društva identificirao niz ključnih pitanja koja su postala žarišne točke važnih socioloških rasprava vlastitim životom na više načina pružio upečatljiv primjer sociologije kao poziva (Abercombie, Hill, Turner (2008.) Rječnik sociologije. Zagreb: Naklada Jesenki i Turk)

  3. Skica ličnosti i djela Porijeklo, doktorat iz prava, profesor Od liberalnih shvaćanja do kritike marksizma i boljševizma 1909. – jedan od osnivača Njemačkog sociološkog društva; Upitna politička karijera Protestantska etika i duh kapitalizma (1905.) Gospodarstvo i društvo (radi na njemu od 1908., objavljeno posthumno 1922.) Zanost kao poziv (1918.) Politika kao poziv (1920.) Sociologija religije (1920.) – novo izdanje Protestantske etike + studije o sektama u Americi, religiji u Indiji i Kini te o starom židovstvu

  4. Metodologija društvenih istraživanja Pozitivizam, historicizam… različiti pogledi: Klasifikacija se temelji na razlici u predmetu Stvarnost je jedna, ali različite metode prirodnih i društvenih znanosti Weber: svaka se znanost bavi jednom ili drugom metodom Razumijevanje i objašnjenje

  5. „Sociologija (u onom smislu u kome se ova riječ, inače upotrebljavana u mnogo značenja, ovdje podrazumijeva) treba značiti: znanost koje hoće razumjeti i tumačiti društveno djelovanje i time objasniti ono što je uzročno u njegovom tijeku i njegovim posljedicama. Pri tome 'djelovanje' treba značiti ljudsko ponašanje (bilo vanjsko, ili unutarnje činjenje, uzdržavanje od radnje ili trpljenje), ako onaj ili oni koji djeluju povezuju s njim neko subjektivno značenje. A 'društvenim' djelovanjem treba se nazivati takvo djelovanje koje se po namjeravanom značenju onoga ili onih koji djeluju dovodi u vezu s ponašanjem drugih i u svom tijeku je orijentirano prema ovome“ (Weber, Privreda i društvo, 1973.:3-4)

  6. Razumjeti – smisao, značenje… Djelovanje je samo ono ponašanje koje ima neko značenje za onoga koji obavlja radnju Dva uvjeta: 1. Nosilac radnje mora pridavati neko značenje svom djelovanju; 2. Nosilac radnje mora uzimati u obzir ponašanje drugih osoba Ali i objašnjenje, tumačenje uzroka, utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza

  7. Vrijednosti Vrijednosti su dio smisla… što s njima? Vrijednosti – temeljne kulturne orijentacije, koncepcije poželjnoga (onoga što smatramo dobrim, vrijednim...) koje nisu direktno opažljive, ali su evidentne u našim moralnim sudovima i relevantne su za formulaciju naših stavova Subjektivnost – vrijednosni sud Znanstvenik i vrijednosti→ vrijednosti aktera + njegove / njezine vrijednosti Imperativ o vrijednosnoj neutralnosti znanosti – samodisciplina - svjesnost o vlastitim polazištima + suzdržavanje od vrijednosnih sudova

  8. Idealni tipovi + tipovi djelovanja Sredstvo za analizu, opis stvarnosti, ali ne stvarnost sama Misaona konstrukcija, ne moralna kategorija Četiri tipa društvenog djelovanja: Ciljno racionalno – određeni cilj + proračunavanje napora Vrijednosno racionalno – bezuvjetna vrijednost nekog stava / ponašnja Afektivno – subjektivno stanje, emocije Tradicionalno – tradicija, ustaljenost, običaji...

  9. Moć, vlast, legitimitet Klasa – skup osoba u sličnoj situaciji # Marx Klasa # status Moć – mogućnost da se nametne vlastita volja Vlast: u organiziranim društvenim oblicima institucionalizirani odnos gospodarenja i podčinjenosti raspodjela prava i dužnosti obostrana u određenim granicama održava je i štiti društvena organizacija

  10. Tipovi vlasti / političara 1. Tradicionalna – svetost postojećih normi i ustanova, vlast povezana s osobom Podtipovi: patrimonijalna (staleška i sultanska), gerontokracija, patrijarhalna 2. Karizmatska – karizma (iznimno obilježje pojedinca, posebne sposobnosti) Gubitak karizme, rutinizacija karizme 3. Racionalna (racionalno-zakonodavna) – vjerovanje u poredak; zakoni; osobina moderne države

  11. Politika – korištenje instrumenta državne sile Dva tipa političara – za i od politike Obilježja dobrog političara: - strast, - osjećaj odgovornosti (etika uvjerenja i etika odgovornosti) - sposobnost dobre procjene

  12. Birokracija Najracionalniji oblik organizacije i upravljanja državnim poslovima Skup organizacijskih principa Visoki stupanj podjele rada, službeno # privatno, propisana plaća i uvjeti napredovanja, pisani dokumenti i formalistički odnosi Birokratizacija i racionalizacija Pretvaranje društva u “željezni kavez” Pesimizam

  13. „Zamislite posljedice onog procesa sveopće birokratizacije i racionalizacije koji nam se već približava. U privatnim poduzećima velike industrije, kao i u svim drugim gospodarskim poduzećima koja su organizirana na moderan način, na svakom koraku susrećemo racionalnu računicu. Pomoću nje se svaki radnik pretvara u jedan točkić ove mašine i sve više intimno priprema na to da se tako i osjeća i da se samo pita može li od tog malog točkića postati malo veći. ....Mi rado priznajemo da se na čelu našeg upravnog aparata nalaze časni i daroviti ljudi i da usprkos svim izuzecima ti ljudi imaju izgleda da se uzdignu u činovničkoj hijerarhiji, baš kao što i sveučilišta (usprskos svim izuzecima) pružaju mogućnost za selekciju darovitih.

  14. Ali ma koliko bila strašna pomisao da bi svijet jednom mogao biti naseljen samo profesorima – morali bismo pobjeći na pusti otok kad bi se takvo što dogodilo – još strašnija je pomisao da svijet treba biti naseljen samo onim malim točkićima, malim ljudima koji se grčevito drže svog malog društvenog položaja i teže da se domognu nešto većeg. .... Da u svijetu sve više prevladava takav tip ljudi – to je pravac u kome se već krećemo. Ali glavno pitanje nije u tome kako možemo pomoći i ubrzati taj razvitak, već što možemo suprotstaviti ovoj mašini da bismo spasili ostatak čovječanstva od ovog komadanja ljudske duše, od ove apsolutne prevlasti birokratskih životnih ideala“ (Đurić, M. (2007.) Sociologija Maxa Webera. Zagreb: Naprijed, str. 192-193.)

  15. Nastanak kapitalizma Kapitalizam – najviši oblik racionalizacije Niz čimbenika: razvoj srednjovjekovnog grada i klase zanatlija i trgovca, širenje privatnog vlasništva…. Ali, zašto baš na Zapadu? Duh kapitalizma – pozitivan stav prema gospodarskoj djelatnosti – legitimna, “dobra”, pozitivna težnja za stjecanjem Protestantizam, Luther – sola fides, sola Scriptura, sola gratia Ideja poziva (Beruf) – ispunjavanje dužnosti dio je učenja da je spasenje vezano za ispunjenje čovjekovih dužnosti prema Bogu; rad nije kazna već sredstvo spasenja!

  16. Švicarski reformatori – Zwingli, Calvin Predestinacija – samo Bog može dati vječno spasenje, vjernik nema moć nad tim Svi su dužni raditi, uporno, predano… Nitko ne može biti siguran da će biti spašen, ali eventualno može to naslutiti po nekim vanjskim znacima “Jer kao što bolesno stablo ne donosi plodove, tako bi i neizabranici morali u životu ostati bez uspjeha“

  17. Utjecaj protestantizma / kalvinizma u početnoj fazi razvoja kapitalizma Kasnije - negativan utjecaj kumuliranog bogatstva na izvorne religijske pobude Komparativna analiza religija Konfucijanizam, hinduizam, taoizam, budizam – razlike, ali - ili pozitivan stav prema postojećem poretku (konfucijanizam), ili odbacivanje svjetovnosti (ostale religije) Prigovori Weberu – ali, u spletu više čimbenika istaknuo važnost kulture, ideja, religije

  18. Weber – Marx Uobičajeno se smatra da su njihova učenja bitno suprotstavljena: Weber naglašava kulturu, osobito religiju; Važnost subjektivnog usmjerenja pojedinca; Status i tržište # klase; Kritizirao marksističko viđenje sloma kapitalizma i smatrao da će planski socijalizam dovesti samo do jačanja racionalizacije… Ali, i drukčija gledišta: Weber je smatrao Marxa, uz Nietzschea, jednim od najznačajnijih mislilaca 19. st.; Kritike su bile upućivane tadašnjem marksizmu, a ne Marxu; Weberov opis kapitalizma kao željeznog kaveza bliska je Marxovim analizama, a sličnost se vidi u pojmovima otuđenja i racionalizacije…

More Related