1.06k likes | 2.34k Vues
Sadr?aj prezentacije. Osnovni pojmovi procesa evropske integracije ? pravo EU ? evropsko pravoNastanak i razvoj evropskog prava, tri Evropske zajednice, danas EURazdoblje preispitivanja ? novija era u razvoju odnosa u EULiteratura: Osnovi prava EU, prof. dr Budimir Kosutic. Osnovni pojmovi procesa evropske integracije.
E N D
1. Razvoj procesa evropske integracije - kratka istorija Evropske unije Mr Bojan Boovic
Mirko ukovic, Spec. Sci.
2. Sadraj prezentacije Osnovni pojmovi procesa evropske integracije pravo EU evropsko pravo
Nastanak i razvoj evropskog prava, tri Evropske zajednice, danas EU
Razdoblje preispitivanja novija era u razvoju odnosa u EU
Literatura: Osnovi prava EU,
prof. dr Budimir Kosutic
3. Osnovni pojmovi procesa evropske integracije za razliku od tipicne medunarodne organizacije (forumi za pregovaranje, organi sastavljeni od drava clanica, odluke neobavezujuce - preporuke) javlja se nadnacionalnost
Nadnacionalnost/supranacionalnost/naddravnost
Vlast koja je iznad vlasti nacionalne drave
Organizacija ovog tipa ima vie zakonodavnih ovlacenja prema dravama
Znacajna finansijska samostalnost, sprovodenje odluka
Njeno pravo je direktno primjenjivo
4. Pravni problemi koje stvara nadnacionalnost Problem razgranicenja ovlacenja
Nadnacionalna organizacija vs. suverena drava (horizontalno i vertikalno)
Obim ovlacenja
Kako definisati koja ovlacenja ima koji organ
Medusobni odnos organa
Problem balance of power
5.
ta je Evropsko pravo?
6. Osnove evropskog prava... Vieznacnost izraza evropsko pravo
(pravo Evropskih zajednica vs. Pravo ostalih organizacija)
Evropsko pravo kao pojmovni krov pravnih poredaka! ta je pravni poredak?
Medusobna saradnja institucija zajednica = preplitanje pravnih normi
Pravo EZ = Pravo EU = Pravo evropskih integracija
7. ta je pravo evropske integracije? Pravo u okviru EU
Pravo van institucija
Ekonomska
Integracija Pravna
Politicka
Ekonomska:
POZITIVNA
NEGATIVNA
8. Faze integracije:
Zona slobodne trgovine (Free Trade Area)
Carinska unija (Customs union)
Zajednicko/jedinstveno trite (Common Market)
Ekonomska i monetarna unija (Economic and Monetary Union)
Politicka unija (Political Union)
9. Dva pojma evropska integracija Za drave clanice
Proces kojim su one oblikovale dananju EU, zasnovanu na vrijednostima a djeluje kao integracija i saradnja medu njima
Za drave kandidate (potencijalne kandidate)
Proces pribliavanja vrijednostima, ukljucivanje u integraciju i saradnju sa clanicama ne moe odjednom
Politika uslovljavanja ispunjavanja kriterijuma
10. Jo par cinjenica o pravu EU... SUPRANACIONALNO iroko tumaceno ono pravo koje ima prednost u odnosu na nacionalna prava a sastoji se od prava nastalih iz ugovora, odluka, soft law, KEBS itd...
To je pravo medunarodnopravno priznatog subjekta (tek od Lisabonskog ugovora) ta je subjekt medunarodnog prava?
Pravo iz tzv. II i III stuba EU ne obavezuje neposredno gradane vec drave
11. TO NIJE HOMOGENO AUTONOMNO PRAVO VEC ... MEUDRAVNA SARADNJA kao proizvod interesa kroz odluke, zakljucke, preporuke daju PRAVO KOJEM SE PRILAGOAVA nacionalna regulativa
Ovo pravo je jednako obavezujuce za sve drave clanice i ratifikacija nije potrebna
UGOVORI da li je ratifikacija potrebna?
ta je ratifikacija?
12. Osnovne odlike supranacionalnosti? Institucije djeluju nezavisno od drava
Odluke obavezuju sve drave clanice i donose se vecinom glasova
Institucije donose odluke, stvaraju pravo i vre nadzor
Prava su ostvariva i u nacionalnim sudovima cak iako postoji odredba u nacionalnom pravu suprotna sa odredbom zajednice
Ugovori kao ustavni okvir
ESP opti pravni principi posebno u oblasti ljudskih prava
Materijalno pravo EZ naziva se i ekonomskim pravom odnosno privatnim pravom zajednice
13. Da li je Unija Evropska federacija? Ima, ali i nema obiljeja moderne federacije!
Nadredeno i direktno obavezujuce pravo
Ima nadnacionalni institucionalni okvir, ali je i u njemu odlucujuc glas drava clanica
Presudivanje nezavisnog suda
Nema pravna sredstva kontrola i sredstva prinude
Sopstvenu profesionalnu birokratiju
Nema odgovarajuce administrativne i tehnicke kapacitete (br. slubenika polovina gradskih slubenika Pariza)
Sopstveni legislativni i izvrni proces
Nema finansijska sredstva budet EU je 1.13% GDP njenih clanica i ne moe samostalno da odreduje poreze
14. Upravljanje (governance) EU je neto vie od prostog nadnacionalnog okvira, a jo uvijek nije drava
Tvorevina sui generis
Sistem upravljanja na vie nivoa (multi level governance)
Preplitanje tri vrste struktura:
Nadnacionalne
Nacionalne
Regionalne
15. EU ipak medunarodna organizacija? Pored nadnacionalnih obiljeja, ima i obiljeja tipicnih medunarodnih organizacija meduvladina saradnja
Tipicne medunarodne vladine organizacije
Medunarodni ugovor
Clanstvo
Stalni organi
Oblast djelovanja
Poseban pravni status
16. Najveca razlika: stalni organi Osnovno obiljeje nadnacionalnost:
Savjet donosi obavezujuce odluke kvalifikovanom vecinom nema potrebe ratifikacije
Komisija je nezavisna od clanica i ima iskljucivo pravo na iniciranje odluka
Parlament se bira na direktnim izborima i ucestvuje u legislativnom postupku
Sud pravde je nezavisan i njegove odluke su obavezujuce za clanice
17. Kako nastaje takva nova, specificna tvorevina? Ideja, nastanak i razvoj procesa evropske integracije
18. Prica o ujedinjenju... MIT O EVROPI - ? EU-ROPE dobro zalivena
Pretece:
Rimsko carstvo
Karolinko carstvo
Sveto rimsko carstvo
Napoleon
Hitler
19. Pojava ideje integracije u Evropi Planovi za svetski mir (XVI vek)
Henri IV
Henri VIII (panija, Francuska i Engleska) fidei defensor
Hugo Grocijus De iure belli ac pacis libri tres
Opat od Sen Pjera federalna zajednica suverenih drava
Kant Ka vjecnom miru republikanske drave ujedninjene sa ciljem mira
Sen Simon Evropska zajednica sa supranacionalnim parlamentom
Viktor Igo uspostavljanje SDE (USE)
20. Pojava ideje integracije u Evropi Ideja o evropskoj federaciji Panevropski pokret (izmedu dva rata) - Kudenov-Kaljari
ujediniti Evropu na demokratskim osnovama a ne osvajanjem
Drutvo naroda
Brijanov memorandum 1931. - prvo zvanicno pominjanje ideja integracije RAVNOTEA MOCI RADI MIRA
21. Neuspjeh ideje u meduratnom periodu razloga je vie:
ekonomska recesija
jacanje nacionalizma u Evropi
Adolf Hitler (bio je licnost godine by NY Times, 1938.)
rasprave medu dravama o ovom pitanju se ponovo javljaju nakon rata
22. Znacaj pokreta otpora Manifest iz Ventotena (1941) - Altiero Spineli - dekleracija filozofije pokreta otpora
prihvacen od strane svih pokreta (bez obzira na politicko opredeljenje)
buducu Evropu vidi bez nacionalnih granica
uticaj - ovi pokreti imaju znacajnu ulogu u vladama nakon II svetskog rata
23. Uticaj SAD na proces integrisanja stalni pozivi saveznicima da se integriu
pomoc slobodnim ljudima od potcinjavanja - Trumanova doktrina (1947)
Maralov plan (1947) - finansijska (i politicka) pomoc Evropi uz dva uslova:
da i same evropske drave ucestvuju u finansiranju
da se medusobno dogovore oko projekata
24. Evropske organizacije posle II svetskog rata ne integracija! OECD
za sprovodjenje i administriranje Maralove pomoci
Savjet Evrope
meduvladina saradnja umjesto prve integracije - zatita ljudskih prava
NATO i Varavski pakt
vojni blokovi, kao direktni odgovor na Hladni rat
25. Nastanak tri zajednice - ECSC Moneov plan 1947 jacanje Francuske i modernizacija tehnologije
umanova dekleracija (1950) - funkcionalna integracija (glavni akter je bio Adenauer)
ideja da se pod zajednicku, nadnacionalnu kontrolu stavi proizvodnja uglja i celika (Mone)
Pariski ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i celik (1951) cilj je stvaranje zajednickog trita uglja i celika kroz ukidanje svih restrikcija za trgovinu na 50 godina
Osnivaci Njemacka, Francuska, Italija, Beneluks
GB - ne eli clanstvo u nadnacionalnoj organizaciji
PROJEKAT EVROPE PROTIV TEA SSSRu
26. Organi Struktura cetiri organa sa podjelom nadlenosti:
Visoka vlast
Glavni organ, nezavisan od clanica
Nadnacionalne nadlenosti
Donosi odluke i preporuke obavezujuce i direktno primjenjive - kazne za krenje odluka
Savjet ministara
Nacionalni interes
Parlament
Predstavnici nacionalnih skuptina
Savjetodavna uloga i administrativna kontrola Visoke vlasti
Sud pravde
Garancija potovanja komunitarnog prava
27. II.2. Nastanak tri zajednice prvi neuspeh Ideja Evropske odbrambene zajednice i Evropske politicke zajednice (1950)
Na celu Evropski ministar odbrane uz direktnu kontrolu EP; finansiranje zajednickim sredstvima
Organi po uzoru na EZUC
Ugovor potpisan 1953. godine
Neuspjeh Francuska odbila ratifikaciju
NATO (1954)
Ovaj eksperiment pokazuje da je moguca samo ekonomska integracija
28. Nastanak tri zajednice EEC i Euroatom
Uspjeh ECSC preliva se na druge oblasti
SPAKOV IZVJETAJ
Predlae se stvaranje dvije nove zajednice: opte ekonomske i za atomsku energiju
Rimski sporazumi (1957):
osnivanje Evropske ekonomske zajednice
Cilj: zajednicko trite i izgradnja carinske unije kroz eliminaciju carina i kvantitativnih ogranicenja medu clanicama zajednicke carine prema trecim zemljama
Osnivanje Evropske zajednice za atomsku energiju (Euroatom, EAEC)
Cilj: doprinos razvoju evr. nuklearne industrije, smanjenje trokova istraivanja, podsticanje investicija i osiguranje snabdijevanja atomskim gorivom
29. TA TO ZNACI? JACANJE PRIVREDE
POLITIKA ZAJEDNITVA
CARINSKA UNIJA
Tumacenje ugovora Sud evropskih zajednica
Van Gend & Loos case
Costa & Enel case
30. Nastanak tri zajednice institucionalna struktura Parlament i Sud pravde od pocetka zajednicki organi za sve tri Zajednice
Integracija ostalih organa (1965)
Fueov plan
Komisija izvrni organ
Savjet ministara zakonodavni i centralni
Parlament savjetodavna uloga
Sud pravde zatita komunitarnog pravnog poretka
31. Neuspijeno proirenje tri Zajednice Zbog nadnacionalnih obeleja Velika Britanija nije clanica
kao odgovor - EFTA (zona slobodne trgovine medju clanicama) 1960
slabija obiljeja nadnacionalnosti u EEC ohrabruju je da trai clanstvo pocetkom 60ih + ekonomski i politicki razlozi
pregovori (1960-1963) neuspijeh zbog veta De Gola ...priroda, struktura i ekonomski kontekst VB znacajno se razlikuje od drugih drava Evrope...
32. Decenija de Gola - euroskepticizam polazni stav - ne postoji drugacija Evropa osim Evrope drava - sem u mitovima i legendama
ideja politicke unije drava - Fueov plan (1961)
struktura politicke saradnje van Rimskog ugovora sa jakim uticajem drava i pod kontrolom Pariza
druge posmatraju plan kao tetan za zajednicko trite i evropsko jedinstvo
pozitivan efekat - samiti na vrhu
1974. ustanovljen kao Evropski savjet
33. odbijanje Fueovog plana i blokiranje clanstva VB otvara krizu u EEC
razliciti stavovi o pitanjima odbrane i strategije - povlacenje Francuske iz vojne strukture NATO (1966)
vrhunac krize - 1965 - tri kljucna pitanja
finansiranje CAP - posebno zainteresovana F
jacanje ovlacenja EP
kontrola EK nad carinama
da bi Francuska dobila vece donacije iz CAP morala je da prihvati jacanje supranacionalnosti
34. sukob Francuske i Evropske komisije
rezultat - povlacenje Francuske iz Savjeta ministara - politika prazne stolice
blokira se rad EEC a Francuska trai da se preispitaju institucionalne odredbe Rimskog ugovora
Reenje Luksemburki kompromis (1966) Dogovorili smo se da postoji mogucnost da se ne sloimo
35. Odlazak de Gola i kraj decenije krajem 1967. de Gol ponovo odbija clanstvo VB
VB ce bez dvoumljenja jednog dana biti clanica EEC, ali mene tada nece biti ...
veliki pritisak Francuske javnosti - jedan od uzrocnika postizanja kompromisa
1969. de Gol gubi na izborima
36. Obiljeja djelovanja 70ih godina politika sitnih koraka Evropska politicka saradnja obnovljena ideja redovni godinji kontakti i osnivanje politickog komiteta
1973 VB, Irska, Danska i Norveka?
Neformalni karakter pocetak zasijedanja Evropskog savjeta (1974)
Uvodenje monetarnog sistema i nove politike zatita ivotne sredine
Decenija naftne krize koja traje do pocetka 80-ih
Neefikasnost odlucivanja u Savjetu zbog Luksemburkog kompromisa
Neprestano blokiranje zbog nacionalnog interesa
37. Evropska integracija 80ih godina Nova ekonomska situacija
Direktni izbori za Parlament (1979) vec 1984. usvaja Plan Spineli Nact Ugovora o EU Krokodil grupa
Bijela knjiga EK o kompletiranju unutranjeg trita EU do 1992. (1985) - 300 novih propisa
Novi predsednik EK ak Delor
38. Margaret Tacer i proces integracije postala premijer 1979. godine
preispitivanje uslova za clanstvo VB - vie davala za budet nego to je imala koristi - Tacer hoce svoj novac nazad BBQ pitanje
sve do 1984. ovo je bilo gotovo jedino pitanje na dnevnom redu Evropskog savjeta
Samit u Fonteblou - uvodenje tzv. rabata (rebate) korektivni mehanizam uloga
39. Tri proirenja EZ - EU Prvo proirenje 1973: Velika Britanija, Danska, Irska
Drugo proirenje 1981: Grcka
Pitanje SFRJ
Trece proirenje 1986: panija i Portugalija
40. Jedinstveni evropski akt Novi akti neophodni da se prilagode novoj situaciji u zajednici
Japan i SAD napreduju neuporedivo vie od EZ
ak Delor (predsednik EK) postavlja pitanje nacionalnim vladam ta je za njih prioritet u zajednici:
Monetarna politika
Spoljna politka i odbrana
Institucionalna reforma
Jedinstveno trite
Prva izmijena osnivackih ugovora - da bi se u njih unijele sve neformalne izmjene
Zakljucen pocetkom 1986, stupio na snagu 1987
41. Period evropske skleroticnosti je zavren sa JEA!!! Institucionalizacija promjena:
Evropski savjet (formalno organ EZ)
Nove politike (ivotna sredina, strukturne ...)
Evropska politicka saradnja zajednicka spoljna politika a da li je?
Evropski monetarni sistem
Jacanje uloge EP u zakonodavnom procesu:
Uvodi se kvalifikovana vecina
Procedura saradnje Saveta i Parlament
PROIRENA NADLENOST ZAJEDNICA
JEDINSTVENO TRITE
UTABAN PUT ZA NOVI UGOVOR
42. Od Zajednica do EU Dva procesa su od uticaja na dalji razvoj:
Unutranji procesi
Demokratski deficit i mjesto EP
Realizacija unutranjeg trita i uvodene novih mjera:
EMU
socijalna pitanja (Socijalna povelja)
Spoljni procesi
Raspad Istocnog bloka (1989. pad Berlinskog zida)
Ujedinjenje Nemacke (1990) kakve su posledice?
Pritisak SAD na EZ da preuzme odgovornost za Evropu
43. Pregovori o novoj reviziji osnivackih ugovora na dvije Meduvladine konferencije
Izvetaj Delor: tri faze
Evropski sistem centralnih banaka
Jedinstvena valuta
Evropska centralna banka
Politicka unija pitanja spoljne politike, odbrane, nadlenosti EP, glasanja u Savjetu, nadlenosti EK
Prvostepeni Sud
Sekretarijat za evropsku politicku saradnju
Rotirajuce predsednitvo sistem trojke
4 VELIKE SLOBODE...koje su to?
Spor hramovnika i botanicara
44. UGOVOR IZ MASTRIHTA 1992 - 1993
45. Ugovor iz Mastrihta Zakljucen 1992 stupio na snagu 1993
Novi koncept EU zasnovana na tri stuba
Ekonomska i monetarna unija produbljenje unutranjeg trita
Pravo gradanstva
Nove oblasti zajednickih politika
Zajednicka spoljna i bezbjednosna politika
Saradnja u oblasti pravosuda i unutranjih poslova
46. Pitanje proirenja Cetvrto proirenje - 1995 - Evropa petnaestorice: 3 nove zemlje?
Centralna i Istocna Evropa
Zakljucili Evropa sporazume
Podnose kandidaturu za clanstvo
Uslovi za stupanje u clanstvo (kriterijumi iz Kopenhagena i Madrida)
Zapadni Balkan
Jo uvek ratuje ne razmiljaju o ugovornim odnosima!
47. Ugovor iz Amsterdama 1997 Prenumeracije clanova
EP i proces odlucivanja
Zakonodavni postupak
Reorganizacija III stuba (policijska i sudska saradnja)
Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjedonosnu politiku Ko je bio i cesto dolazio u CG?
Oduzimanje prava glasa clanici koja dugo i teko kri osnovna nacela EU (Slobodu, demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava)
48. Vane novine koje donosi Amsterdam Drugi stub
Uvode se zajednicke strategije kao odluke
Jaca saradnja EU
Evropska politika bezbednosti i odbrane (ESDP) misije!
Treci stub
Policijska i pravosudna saradnja u krivicnim stvarima
Prostor slobode, bezbednosti i pravde
engen se unosi u I stub - integracija
49. Period preispitivanjaUgovor iz Nice 2001. Odgovor na dva pitanja: produbljavanje integracije (pitanja koja ne reava Amsterdam) i proirenje clanstva (CIE)
Komisija mijenja broj clanova po jedan predstavnik do 2005. a zatim izbor jaca uloga Predsjednika EK
Proirenje glasanja QMV (31 nova oblast)
Broj mesta u EP (732) i jaca uloga
Ne odgovara na potrebu efikasnosti u radu, komplikuje procedure (cak 38 mogucih kombinacija glasanja u Savjetu)
Stupio na snagu 2003. godine
50. Ugovor o ustavu EU Dekleracija o buducnosti EU uz Ugovor iz Nice nova IGC do 2004.
Neophodna i zbog petog proirenja clanstva iz 2004. godine 10 drava izazovi
2002. formirana Konvencija o buducnosti (predstavnici clanica, parlamenata i organa EU) predlog reformi Unije
predlog Ugovora o Ustavu EU usvojen decembra 2004
Problem sa stupanjem na snagu:
Referendum u Francuskoj i Holandiji odlaganje u VB
Posledice ne stupanja na snagu
51. A ta stvarno donosi Ugovor o Ustavu EU ... tehnicki - u jedan dokument (380 str.) skuplja sve odredbe svih dosadanjih revizija osnivackih ugovora sve tri Zajednice (brie prevazidene)
Osnovna pitanja na koja treba EU da odgovori:
Podjela nadlenosti izmedu EU i njenih clanica
Pojednostavljenje Ugovora
Status Povelje o osnovnim pravima
Uloga nacionalnih parlamenata istovremeno ih konsoliduje i pojednostavljuje
politicki: ne stvara se Ustav Evropske federacije, i zapravo ima malo novina koje govore o jacanju nadnacionalnosti i promijena u ravnotei medu organima
52. Kljucne novine koje donosi Ustav EU pravno lice
mogucnost povlacenja iz clanstva
predsednik Savjeta i MIP
institucionalna prilagodavanja na proirenje
precizna podjela nadlenosti izmedu Unije i drava clanica
fleksibilnost
53. Integracije u Evropi 2004 - 10 novih zemalja clanica
2007 2 nove clanice
Ukupan broj je?
Oktobar 2005 pocetak pregovora sa Hrvatskom i Turskom
Decembar 2005 BJR Makedonija status kandidata
Albanija, B&H, Crna Gora i Srbija potpisan SSP
Kosovo i ostali problemi zapadnog Balkana
54. Osnovni problemi ugovora o Ustavu Ponos nacija
Teko razmljiv nije bilo neposrednog kontakta sa gradanima i jo ga uvijek nema
Sama rijec USTAV
Stavlja van snage dotadanje ugovore
Nema 3 stuba zajednice
10 novih nije u stanju da prati razvoj, licni dohodak manji nego u uniji
55. Lisabonski (reformski) sporazum Posle neuspjeha ratifikacije Ugovora o ustavu EU
Unijete kljucne novine iz Ustava, ali se ne zove tako!
Potpisan od strane efova drava clanica decembra 2007 - zapoceo proces ratifikacije
Irsko NE
Sarkozi i Irska
Irsko DA
Stupio na snagu decembra 2009. godine
56. OSNOVNE RAZLIKE: Ne odreduje sebe kao Ustav
MIP Visoki predstavnik za spoljnu politiku Ko?
Zakon je opet uredba ili uputstvo
Diplomaticna recenica kojom se kae da je pravo Unije primarno pravo
Pominjanje simbola je OUT (Deklaracija o simbolima)
Svaka zemlja clanica ce imati komesara
Predsjednik EU a da li je? Stalni predsjedavajuci Evropskim savjetom
Clanica moe da istupi iz EU
Pravno obavezujuca osnovna prava osim za VB i Poljsku
57. OBRATI PANJU!!! Evropski savjet
Vijece ministara
Savjet Evrope
RAZLIKE!!!
58. IGNORATIO IURIS NOCET!
59. Glava II Evropska unija: sastav, ciljevi, zadaci, pravna priroda
Sastav EU prema Lisabonskom ugovoru
60. Lisabonski ugovor Rijec USTAV
Konsolidacija teksta ugovora
UNIJA nasleduje ZAJEDNICE (tri stuba...)
61. Consolidated text Article 1
By this Treaty, the HIGH CONTRACTING PARTIES establish among themselves a EUROPEAN UNION, hereinafter called the Union on which the Member States confer competences to attain objectives they have in common.
This Treaty marks a new stage in the process of creating an ever closer union among the people of Europe, in which decisions are taken as openly as possible and as closely as possible to the citizen.
The Union shall be founded on the present Treaty and on the Treaty on the Functioning of the European Union (hereinafter referred to as the Treaties). Those two Treaties shall have the same legal value. The Union shall replace and succeed the European Community.
62.
Ugovor o osnivanju EUROATOMA ostaje (ne u prvom stubu, vec je protokolom 2 prikljucen Lisabonskom ugovoru)
Definicija nadlenosti
Clan 3. ciljevi i zadaci
Clan 4. sve nadlenosti koje ovim ugovorom nisu dodeljene Uniji pripadaju dravama clanicama
Razgranicenje nadlenosti
63. Ciljevi Ako si se uputio prema cilju, i putem poceo da zastajkuje i kamenjem gada svakog psa koja na tebe laje, nikada nece stici na cilj. Dostojevski
Obstacles are those frightful things you see when you take your eyes off your goal. Henry Ford
Shoot for the moon. Even if you miss, you'll land among the stars. Les Brown
64. IDEJA vs CILJ
65. Institucionalni okvir Mastriht, Amsterdam i Nica
Jedinstveni institucionalni okvir:
Evropski parlament
Savjet ministara
Evropski savjet
Komisija
Sud pravde
Finansijski sud
66. Osnovna nacela EU SLOBODE
DEMOKRATIJE
LJUDSKIH PRAVA
VLADAVINE PRAVA
LEGITIMITET
Obaveza svih institucija da potuju ljudska prava i osnovne slobode pristupanje Evropskoj konvenciji (1950)
67. Blia (pojacana) saradnja Many of the life's circumstances are created by three basic choices: the disciplines you choose to keep, the people you choose to be with; and, the laws you choose to obey Charles Millhuff
Ugovor iz Beneluksa, EMU, engenski sporazum
Blia saradnja predstavlja mogucnost odredenih drava da donesu pravne akte i druge odluke radi realizacije ciljeva Unije za njih obavezne a neobavezne za ostale drave clanice.
Nacelo fleksibilnosti
Postupak
68. Pravna priroda EU Mastriht institucionalni sistem sui generis
Sistem organa:
medudravni (Savjet ministara)
Nedravni (Ekonomski i socijalni komitet)
Regionalni (Komitet regiona)
USA model za EU (wasp kultura) melting pot za multikulturalnost
Pravni subjektivitet ne znaci fed. Drava
Embryonic federation ili cooptive federalism
69. Diskusija Melting pot in EU
Politika uslovljavanja
Zajednicka spoljna i bezbedonosna politika
Suverenitet i drave
www.euromove.org.uk
www.euractiv.com
70. Pravna priroda EU Pravna priroda prije i posle Lisabonskog ugovora
Pravo gradanstva
Sutina EU elementi nadnacionalnosti Vs elementi dravnosti
Odnos EU i drava clanica:
Pristupanje
Postupak pristupanja
Okoncanje clanstva
71. Pravna priroda EU prije LU Sui generis institucionalni elementi
WASP kultura
Ugovor iz Mastrihta porast nadlenosti Evropskih zajednica
Da li postoji Evropska nacija?
Nacelo: pravo Zajednice niti nacionalna prava
72. Pravna priroda EU po LU Samo EU nema zajednica (sta donosi to u institucionalnom smislu?)
Clan 47. ugovora
Kako se ispoljava njen medunarodno pravni subjektivitet?
Od cega zavisi subjektivitet?
Procedura zakljucenja ugovora?
73. Odobrenje EP je potrebno: SSP
Pristupanje Unije EKLJ
Uspostavljanje posebnog institucionalnog okvira za sprovodenje postupka saradnje
Sporazumi koji uticu na budzet Unije
U vezi sa redovnim zakonodavnim postupkom
Vazna posledica subjektiviteta
Privatno pravna sposobnost
74. Pravo gradanstva Fontenblo
4 VELIKE SLOBODE
Imigracija
Clan 20 ko je gradanin EU
Neslaganja oko iroko uredenje odredbe kretanja
75. SUTINA EU FEDERALISTI i pristalice drave nacije
Koji su nadnacionalni elementi?
ira podrucja zadataka trgovina...
Osnovna nacela
Intezivna vlast stvaranja prava
Samostalnost organa
Finansijska samostalno Unije
Obimna pravna zatita
Nedovrenost i trajnost
76. Elementi koji pokazuju da EU nije drava ni predfederalna drava Nepostojanje vlastite teritorije
Nepostojanje vlastitog naroda
Ogranicenost vlasti Unije (ne raspolaze prinudnim sredstvima)
Nepostojanje suvereniteta (proces donoenja odluka)
77. I challenge you to make your life a masterpiece. I challenge you tojointhe ranks of those people who live what they teach, who walk their talk. A. Robbins Odnos EU i drava clanica
Drave clanice mogu mijenjati sadrinu ugovora
Drave gospodari ugovora
Pristupanje novih drava
Kopenhaki kriterijumi
Postupak pristupanja
Okoncanje clanstva
78. Institucije EU
Opta pravila rada institucija
Sfere vaenja prava
Evropski parlament
79. Institucije kao izraz osnovnih politickih principa unije Demokratska zajednica utemeljena na neposredno ili posredno izraenoj volji gradana
Slicnosti sa dravnim uredenjima (Savjet ministara = Kolegijum komesara Komisije)
Evropski savjet i Savjet ministara funkcionalno drugaciji u odnosu na ulogu koju bi imali u dravama
Nacionalni interesi; supranacionalne snage koje vuku institucije = konfederalna administracija
80. Institucije, organi i tijela (brojniji npr EIB...)
Glava LU Odredbe o institucijama
Article 13
the European Parliament,
the European Council,
the Council,
the European Commission (hereinafter
referred to as the "Commission"),
the Court of Justice of the European Union,
the European Central Bank,
the Court of Auditors
Ugovor o funkcionisanju EU
81. Sjedite Ne postoji glavni grad
Istorijski sjedite jeste Brisel, Luksemburg i Strazbur
Sjedite Savjeta i Komisije u Briselu
Sjednice Savjeta april, jun i oktobar - Lux
Parlament: Brisel, Strazbur i Luksemburg
Soc. I ekonomski komitet i komitet regiona Brisel
EK - Brisel (neke slube u Lux)
Europol Hag
Sud, opti sud, revizorski sud i EIB Lux
ECB Frankfurt na Majni
82. Jezik Autentican, slubeni i radni
27 drava 23 jezika
The number of member states exceeds the number of official languages, as several national languages are shared by two or more countries. Namely, Dutch is official in theNetherlands andBelgium, French inFrance,Belgium,Luxembourgand theGerman inGermany,Austria,Belgium,Luxembourgand Greek inGreece,Cyprusand. As such, Belgium, Austria, Cyprus and Luxembourg all do not have a unique official language. English and Swedish are also shared, the former by theUnited Kingdom,IrelandandMaltaand the latter bySwedenandFinland, but the fact that they are co-official in Ireland, Malta and Finland with languages unique to those countries, namely Irish, Maltese, and Finnish respectively, means that the overall ratio of member states to national languages is unaffected.
Svi jezici su ravnopravni
ALI npr u EK radni jezici su Engleski, Francuski i Njemacki
Za 20 slubenih jezika pri simultanom prevodenju ima 380 kombinacija
83. Sfere vaenja prava EU Nepostojanje vlastite teritorije niti je ovlacena da ostvaruje suverena prava na teritorijama svojih drava clanica
Postoji samo prostorna oblast vaenja Ugovora
Nema subjekta prava tj svoj poseban narod, adresati su dave clanice
Dravljanstvo EU ne postoji, a svako lice koje je dravljanin drave clanice jeste gradanin unije
U materijalnom kruju vaenja ugovori ureduju konkretnu oblast a ne daju nadlenost institucijama da ureduju drutvene odnose
85. Evropski parlament Osnivacka skuptina Savjetodavna i kontrolna ovlacenja
Evolucija - `70ih, JEA, Mastriht, Amsterdam, Nica i na kraju Lisabon (EP najmocniji zakonodavac na svijetu)
Geneza parlamenta
Evropska zajednica za ugalj i celik je formirala zajednicku skuptinu u septembru 1952. godine.
Clanovi su izabrani od strane nacionalnih parlamenata 6 zemalja osnivaca zajednice
U martu 1958. proirena je, uz pokrivanje takode jo dvije zajednice EUROATOM i Evropsku ekonomsku zajednicu. Tada je dobila naziv Evropska parlamentarna skuptina.
86. Ova institucija je promijenila svoje ime 1972. od kada se naziva Evropski parlament.
Vedelov izvjetaj i Pariska konferencija na vrhu znacajnija uloga u odnosu na Savjet i Komisiju
1976 Akt o uvodenju optih neposrednih izbora poslanika
1979. po prvi put su njegovi clanovi izabrani direktno na izborima
87. Evropski parlament predstavlja parlamentarno tijelo Evropske Unije, koga sacinjavaju direktno izabrani predstavnici gradana na 5 godina.
Sastaje se na dvije lokacije: Strasburu i Briselu.
Generalni sekretarijat se nalazi u Luksemburgu.
Od 13. juna 2004. EP broji 732 clana koji predstavljaju 450 miliona gradana koji ive u zemljama EU.
Za razliku od OSCE, CoE, ciji su clanovi skuptine predstavnici svojih vlada, u slucaju EP oni su neposredno izabrani od svojih gradana.
Ukupan broj poslanika je rezultat kompromisa drava pri cemu je potovano nacelo JEDNAKOSTI i PROPORCIONALNOSTI prema ukupnom broju stanovnika (proporcionalno se smanjuje broj poslanika vecih drava u korist manjih) - nacelo opadajuce proporcionalnosti
88. Izborni sistem Rjeenje iz Lisabona 750 plus predsjedavajuci
Izborni sistem u svim zemljama je proporcionalni.
U 20 zemalja na snazi je at-large sistem, sistem u kome je cijela drava jedna izborna jedinica.
5 clanica EU su podijeljene na nekoliko izbornih jedinica u kojima se bira odreden broj poslanika (Belgija, Francuska, Irska, Italija, Ujedinjeno kraljevstvo).
89. Politicke partije Parlamentarne grupe u EP.
Pojam evropskih partija ili politickih partija na evropskom nivou kao vrste politicke organizacije u EU koja ispunjava uslove da bude finansirana od strane EU.
Sami propisi EU ne tretiraju dalje pojam politickih partija, ali definisu uslove pod kojima politicke partije mogu biti finansirane od strane EU. Na taj nacin posredno dolazimo i do pojma politickih partija na evropskom nivou.
90. Politicke partije u EP Potrebno je da partija ispuni cetiri uslova da bi stekla ovaj status:
a) mora da ima pravni status u drzavi clanici u kojoj joj se nalazi sjediste.
b) mora biti predstavljena u najmanje 1/4 clanica
(c) mora da u svom programu i u svojim aktivnostima posebnu paznju obrati na principe na kojima pociva EU, prije svega principe demokratije, postovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i vladavinu prava
(d) Mora da je ucestvovala na izborima za EP ili je ispoljila namjeru da ce to uciniti.
Ukupna sredstva koja je EP izdvojio za evropske partije u 2005 iznose 8.4 miliona .
Ta sredstva su se dijelila u sljedecoj razmjeri:
15 % ukupne sume se dijeli na jednake djelove;
85 % ukupne sume se dijeli izmedju onih koji imaju izabrane predstavnike u EP, shodno broju osvojenih poslanika.
Unutar EP evropske politicke partije djeluju kao djelovi partijskih grupa, bliskih politickih opredjeljenja. Na taj nacin ponekad nastaju i same politicke partije.
91. Pregled sastava EP po partijskim grupama EPP-ED European Peoples Party / European Democrats (Centre-Reight) 268
PES Party of European Socialist (Socialists) 200
ALDE Alliance of Liberals and democrats for Europe (Liberals-Centrist) 88
EUL/NGL European United Left/Nord Green Left (Far Left) 41
Greens/EFA Greens/European Free Alliance (Greens and regionalists) 42
NA Poslanici koji ne pripadaju nijednoj od poslanickih grupa 29
UEN Union for Europe of the Nations / Right Wind Gaullists) 27
IND/DEM Indepence and Democracy (Eurosceptics) 37
92. Funkcije EP - zakonodavna Na neki nacin donosenje odluka zakonodavnog karaktera se odvija kroz simuliranje dvodomnog sistema funkcionisanja parlamenta.
EP, kao u nekim zemljama gornji dom nema pravo zakonodavne inicijative vec samo davanja saglasnosti na zakonodavne akte.
Pravo zakonodavne inicijative, kao izuzetak, postoji samo u slucaju donosenja propisa koji regulisu jedinstveni nacin odrzavanja izbora za EP.
Sami odnos EP i Savjeta unije se ogleda u tri nivoa donosenja odluka:
Postupak konsultacija (consultation)
Postupak davanja saglasnosti (assent)
Postupak saodlucivanje (codecision)
Ne postoji jedinsteni obrazac donosenja odluka, vec se zavisno od oblasti primjenjuje neka od navedenih procedura, koja akcentuje ili umanjuje znacaj uloge parlamenta u tom procesu.
Parlament takodje, vrsi uticaj na zakonodavne aktivnosti kroz ispitivanje Godisnjeg radnog programa Komisije, sugerisuci ukljucenje nekih zakonskih tekstova koji se nijesu nasli u njenom programu.
93. Funkcije EP Budetska funkcija Godisnji budzet Evropske unije zajedno donose EP i Savjet EU. Ove dvije institucije dijelu ovu nadleznost.
Savjet priprema prijedlog budzeta, ali on ne moze da stupi na snagu prije nego sto je usvojen i potpisan od strane predsjednika EP.
Ukoliko EP, kao sto je to posljednji put ucinio1998., uskrati odobrenje, onda se to smatra korakom sa teskim posljedicama, koji moze dovesti do ostavke cijele Komisije.
EP vrsi takodje i kontrolu sprovodjenja budzeta. Naime, nakon isteka budzetske godine, Komisija je duzna da podnese izvjestaj o raspolaganju budzetom. Parlamentarni odbor za budzetsku kontrolu (COCOBU) vrsi monitoring raspolaganja budzetom. Parlamentu takodje stoji na raspolaganju da ukoliko nije zadovoljan odbije, ili ukoliko jeste, odobri izvjestaj Komisije.
94. Funkcije EP kontrolna Kontrolna funkcija EP se ogleda u odnosu prema Komisiji koja se manifestuje kroz odobravanje njenog sastava. Iako su clanovi Komisije predlozeni od strane njihovih nacionalnih vlada, oni ne mogu biti imenovani bez podrske EP.
EP moze da izglasa nepovjerenje Komisiji. Za takvu odluku potrebno je da bude obezbijedjena dvotrecinska vecina.
EP stoji na raspolaganju mogucnost formiranja istraznih odbora ciji je cilj da ispitaju rad Komisije i Savjeta. EP cesto postavlja pitanja Savjetu, na koja je ovaj duzan da odgovori.
Predsjednik Savjeta prisustvuje sjednicama EP, i ucestvuje u najznacajnim raspravama.
EP stoji na raspolaganju mogucnost da utice na rad Savjeta, kroz iznosenje njegovih stavova od strane svojeg predsjednika na zasijedanju Evropskog savjeta, koji okuplja predsjednika Komisije i sefove drzava clanica.
95. Nadlenosti parlamenta Nacelno, savjetodavna i kontrolna ovlacenja
Izglasavanje nepovjerenja Komisiji
Pravo saglasnosti na izbor nove Komisije i imenovanje predsjednika Komisije
Samostalno pravo imenovanja za izbor ombudsmana gradana
Pravo na inicijativu kada je rijec o uoblicavanju jedinstvenog postupka za neposredne izbore za Parlament
Pravo na upucivanje zahtjeva Komisiji za izradu zakonskih predloga
Postupak saradnje u oblasti monetarne unije,
Postupak saodlucivanja u zakonodavstvu u oblasti unutranjeg trita, zatite ivotne sredine, tehnologije, obrazovanja i privrede
Pravo davanja saglasnosti kod sporazuma o pristupanju i pridruivanju
Pravo postavljanja pitanja i interpelacije Komisiji, Savjetu i njegovom predsjednitvu
96. Administrativna struktura i odbori Predsednitvo, Generalni sekretarijat i odbori
Odbor za spoljna pitanja, ljudska prava, zajednicku bezbednosnu i odbrambenu politiku,
Odbor za budet
Odbor za kontrolu budeta
Odbor za slobode i prava gradana, pravosude i unutranje poslove,
Odbor za privredna i monetarna pitanja
Odbor za pravo I unutranje trite,
Odbor za industriju, spoljnu trgovinu, istaivanje i energetiku
Odbor za zapoljavanje i socijalna pitanja,
Odbor za ekoloka pitanja, zdravstvo i potroacku politiku,
Odbor za poljoprivredu I seoski razvoj,
Odbor za ribarstvo
Odbor za regionalnu politiku, saobracaj i turizam,
Odbor za kulturu, omladinu, obrazovanje, medije I sport,
Odbor za razvoj I saradnju
Odbor za ustavna pitanja,
Odbor za prava ena i jednake anse za zapoljavanje
Odbor za albe,
97. Poloaj parlamenta u odnosu na organe u EU
98. Kako se donose odluke u EU
Proces donoenja odluka u EU ukljucuje
1. Evropsku komisiju
2. Evropski parlament
3. Savjet Evropske unije
Evropska komisija predlae nove zakonske propise, a donose ih Savjet EU i Parlament EU.
Svaki novi evropski zakon je baziran ima svoj pravni osnov u nekoj od odredbi Ugovora.
99. Procedure donoenja odluka Konsultacija (consultation)
Saglasnost (assent)
Saodlucivanje(codecision)
100. Postupak konsultacije Savjet EU konsultuje Parlament, isto kao i Evropski ekonomski i socijalni komitet i Komitet regiona
Parlament moe da:
Podri prijedlog
Odbaci prijedlog
Ili da trai da se usvoje amandmani
U trecem slucaju Komisija ce razmotriti sugestije Parlamenta. Ukoliko ih prihvati korigovani tekst ce dostaviti Savjetu. Ukoliko Savjet odluci da mijenja prijedlog Komisije mora to da radi sa njenom saglasnocu.
Postoje obavezne konsultacije i neobavezne. Ukoliko Parlament pokrene proceduru postupak je isti kao i kod obaveznih konsultacija.
Savjet je obavezan da trai miljenje u sljedecim slucajevima:
pravila funkcionisanja strukturnih fondova u cilju ekonomske i socijalne kohezije
okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj
zajednicka preduzeca za izvravanje istraivackog programa, tehnolokog razvoja i zajednickog nastupanja drava clanica;
Harmonizacija zakonodavstva u oblasti poreza na promet i ostalih posrednih poreza;
101. Postupak davanja saglasnosti Savjet da bi donio odluku mora da ima saglasnost Parlamenta
Procedura je ista kao i u slucaju konsultacija, osim to Parlament nema mogucnost amandmanskog djelovanja na prijedlog.
Parlament moe da prihvati ili odbije prijedlog.
Prihvatanje zahtijeva vecinu od ukupnog broja poslanika koji su ucestvovali u procesu glasanja.
102. Saodlucivanje U ovoj proceduri Parlament dijeli zakonodavnu funkciju na jednakoj osnovi zajedno sa Savjetom EU
Ukoliko se Parlament i Savjet ne mogu saglasiti oko prijedloga, onda se on stavlja pred Komitet za usaglaavanje, koji se sastoji od jednakog broja predstavnika Savjeta i Parlamenta, u kojem oni donose zajednicki parvni akt.
EP ne pripada pravo na formalnu zakonodavnu inicijativu. Izuzetak je Izrada jedinstvenog postupka evropskih izbora.
103. Primjeri saodlucivanja Slobodno kretanje radnika
Pravo nastanjivanja za samouposlena lica
Uskladivanje nacionalnih propisa drava clanica o specijalnom poloaju stranaca iz razloga javnog poretka, javne bezbijednosti i zdravlja
Upustva za uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija
Uslovi za pristup i pravo na obavljanje samostalnih djelatnosti
Sloboda pruanja usluga
Uspostavljanje i djelovanje jedinstvenog trita
Uzajamno priznavanje nacionalnih standarda
Mjere podsticanja saradnje drava clanica na polju obrazovanja
Mjere podsticanja saradnje drava clanica na polju kulture
Mjere podsticanja saradnje drava clanica u sferi zatite zdravlja
Zatita potroaca
Utvrivanje smjernica u domenu transevropskih infrstrukturnih mrea.
Opti programi aktivnosti Zajednice na podrucju zatite ivotne sredine
104. LU i jacanje uloge parlamenta Zakonodavna funkcija
Nacelo opadajuce proporcionalnosti obuhvata nacela:
Nacelo nacionalnog predstavljanja
Nacelo soldarnosti
Nacelo djelotvornosti
Nacelo relativne proporcionalnosti
Nacelo potene raspodjele
Nacelo potovanja vecine