AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika (sociologija, politika/gospodarstvo) PREDIKCIJA POSLOVNIH PRILIKA – poslovne informacije i gospodarska diplomacija u funkciji razvoja gospodarstva: empirijska analiza primjene u gospodarstvu u Republici Hrvatskoj dr. sc. Mirko Bilandžić, izv.prof., SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Filozofski fakultet Zagreb, rujan 2013.

2. FAZE PROCESA ODLUČIVANJA Identifikacija - dijagnosticiranje problema Definiranje zadatka -što trebamo učiniti i što želimo postići Analiza stanja -što imamo na raspolaganju za rješavanje problema Generiranje inačica problema Evaluacija inačica problema Donošenje odluke Provedba odluke Kontrola provedbe odluke

3. PODATAK • formalizirani prikaz činjenica i saznanja pogodan za interpretiranje i obradu; • sirova činjenica koja se može procesirati u točnu i relevantnu informaciju; • događaj i činjenice nisu isto; činjenice su produkt prosudbe; činjenice su onošto izjave prikazuju, a ne ono o čemu se u izjavama prikazuje; • činjenica je istinita spoznaja nastala kao rezultat sustavnog istraživanja(događaja) i prosudbi tj. dokaza (dokaz-obrazloženje kojemu je cilj utvrditiistinu u vezi s nekom činjenicom); • činjenica za koju se zna da postoji ili da se dogodila.

4. INFORMACIJA • interpretirani podatak tj. podatak sa značenjem; • informacija je povezana sa znanjem: znanje je struktura pojmova povezanih njihovim relacijama, a informacija je dio takve strukture • informacije se odnose na prošlost ili sadašnjost; = Izvještaj o činjenici, o podatku = = Rezultat obrade podataka = Informacijaje svako obavještenje, saopćenje, izvještaj i podatak o nekomu ili nečemu Informacijaje svako evidentirano znanje i saznanje koje može koristiti donošenju odluke za bilo koji postupak pojedinca ili bilo kojega društvenog subjekta.

5. VRIJEDNOST INFORMACIJA Pri utvrđivanju vrijednosti informacija (posebno poslovnih) potrebno je imati u vidu da postoji određena razina subjektiviteta kod onih koji stvaraju informacije, ali i onih koji ih primaju radi korištenja u određene svrhe. Zato je potrebno utvrditi vrijednost informacija. Postoje tri modela (teoretska) za utvrđivanje vrijednosti informacija: 1.Kvantitativni pristup(ClaudeShannon: The Mathematical Theory of Information, The MIT Press, Boston, 1948): povezuje količinu s vrijednošću informacija; 2.Vremenski pristup(Hamming Richard: Coding and Information Theory, New York, 1963): postoji koncept životnog ciklusa informacija (Information Life Cycle); svaka informacija nastaje u određenom trenutku, traje neko vrijeme i nestaje; vrijednost određena funkcijom vremena; 3.Poslovno pragmatični pristup (Liautaudov): Liautaud Bernard; Hammond Mark: (Liautaud: e-Business Intelligence: Turninig Information into Knowledge into Profit, McGraw Hill, New York, 2001): ovaj američki poslovni čovjek tvrdi da se vrijednost informacija proteže u kontinuumu. Uporaba informacija se širi u korporaciji i izvan nje (klijenti, partneri). Vrijednost informacija se definira kao funkcija broja korisnika koji mogu pristupiti tim informacijama i analizirati ih i broja poslovnih područja kojima koriste te informacije. Drugim riječima, vrijednost informacija raste razmjerno broju korisnika i broju poslovnih područja u kojima se koristi.

6. INTELLIGENCE • organizacija informacija s ciljem zadovoljenja potreba decision-makera; • bitno je ne koliko se zna općenito već koliko se zna o onome što je potrebno da se ostvari cilj; • ima akcijski element - nema intelligencea bez akcijskog elementa, to je informacija oblikovana za akciju; • intelligence je ključan za odlučivanje i presudan zadjelovanje, za akciju; • intelligence je vezan uz namjere (drugih), a informacije su značenja koja se pridružuju uz čine, djela i iskaze; • intelligence je okrenut ka budućnosti;

7. INFORMACIJE SU PODLOGA ZA • Bolje odlučivanje • Predviđanje • Procjenjivanje • Ocjenjivanje • Upravljanje • Takmičenje • Pregovaranje • Sučeljavanje • Bolji rezultat • Veću sigurnost

8. Utjecaj multinacionalnih korporacija: tržišna vrijednost 10 najvećih • Exon: 316 mlrd $ • Microsoft: 257 • Apple: 213 • Walmart: 212 • Berkshire Hathaway: 201 • General Electric: 194 • Procter and Gamble: 184 • Google: 180 • Johnson and Johnson: 179 • Bank of America 179

9. Utjecaj multinacionalnih korporacija: tržišna vrijednost brandova • Google: 114,2 mlrd$ • IBM: 86 • Apple: 83,1 • Microsoft: 76,3 • CocaCola: 67,9 • McDonald’s: 66 • Marlboro: 57 • China Mobile: 52,6 • General Electric: 45 • Vodafone: 44,4

10. Što je business intelligence?

11. Businessintelligence • = • management poslovnim informacijama

12. "Business intelligence" je poslovni radar koji omogućuje poslovnom subjektu da vezano za poslovnu okolinu i promjene u njoj vidi dalje, bolje, dublje i prije od drugih. To je sustav koji, kako tvrdi ugledni Michael Porter sa Harvard Business School, osigurava da tvrtka ima bolje shvaćanje budućnosti nego njezini konkurenti. To znači da je taj sustav jedna od najvrijednijih i najefikasnijih konkurentskih sposobnosti koji top-menagerima stoji na raspolaganju.

13. Businessintelligence: • način poslovnog razmišljanja • sastavni dio suvremene poslovne kulture • sastavni dio suvremenih poslovnih strategija • sastavni dio suvremene poslovne politike • strateški managerski resurs

14. (Poslovna) informacija u suvremenim uvjetima • Microsoft: 418 mlrd $ trž. vrijednost, 22 mlrd $ knjig. vrijednost; • General Motors: 64 mlrd : 257 mlrd $; • Moć • Kapital • Znanje • Ključni resurs upravljanja • Strateška konkurentska prednost – jedini neimitatibilni faktor • Jedno od najmoćnijih oružja suvremenog čovjeka

15. Businessintelligence • u svjetskim gospodarstvima i Republici Hrvatskoj

17. Rezultati istraživanja 2011.

18. “Business Intelligence" ima tri značajke: • 1.  to je proces prikupljanja informacija koje nakon odgovarajuće analize postaju "znanje"; • 2. "business intelligence" je fokusiran na one informacije temeljem kojih se mogu antipicipirati budući procesi, događaji, akcije ili kretanja; • 3. "business intelligence" je instrument koji ima potpornu ulogu u procesu donošenja odluka.

19. Prikupljanje podataka Zone prikupljanja podataka - "bijela zona" koja podrazumijeva uporabu zakonitih i etičkih sredstava pri prikupljanju podataka (BI); - "siva zona" unutar koje se koriste neetička, ali zakonita sredstva (BI) te - "crna zona" koja podrazumijeva uporabu nezakonitih i neetičkih sredstava(poslovna špijunaža).

21. Prikupljanje podataka • Što poslovni subjekt treba znati da biuspješno poslovao odnosno ostvario svoje ciljeve? • Podaci o okruženju u kojem djeluje poslovni subjekt • Podaci koji se odnose na tržište • Podaci koji se odnose na konkurenciju

22. Business intelligenceje sustav koji pruža odgovor na nekoliko temeljnih pitanja poslovanja: • što se događa u poslovnoj okolini?; • zašto se to događa?; • što će se dogoditi?; • što treba učiniti ?; • kako to učiniti?

23. SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats analysis): U okviru analitičke faze poslovno-obavještajnog ciklusa mogu se izrađivati i posebne analize. Jedna od tih je tzv. SWOT analiza koja se može promatrati kao kvalitativna analitička metoda. SWOT analiza je ustvari analiza proizašla iz podataka prikupljenih u odnosu na vanjsko i unutarnje okruženje djelovanja poslovnog subjekta. Faktori iz unutarnjeg okruženja su kvalitete (strengths-S) i slabosti (weaknesses-W), dok se oni iz vanjskog okruženja dijele na prigode (opportunities-O) i prijetnje (threats-T).

24. Potencijalne kvalitete su: kompetentnost, adekvatna financijska sredstva, dobar bonitet, iskusan i obrazovan menadžment, dobar tehnološki osnov, inovativne sposobnosti itd.; • Potencijalne slabosti su: nejasna strategija razvoja i ciljevi poslovanja, zastarjela postrojenja, nedostatak vještina i stručnosti, uzak proizvodni asortiman, loš poslovni ugled itd.; • Potencijalne prigode su: uspavanost konkurenata, visoka stopa rasta tržišta, nova tržišta ili segmenti potražnje, dodatne grupe potrošača itd.; • Potencijalne prijetnje su: porast prodaje supstituta, zahtjevna institucionalna regulacija i standardi, demografske promjene, sporija stopa rasta tržišta, ulazak nadmoćne konkurencije na tržište itd.

26. Strategijski sustav ranog upozorenja (strategicearly warning/opportunity system-SEWS) Ovaj sustav za cilj ima što je ranije moguće identificirati dinamičke ili sadržajne značajke pojava i situacija koje mogu utjecati na interese poslovnog subjekta. To je mehanizam posredstvom kojeg poslovni subjekti anticipiraju, detektiraju i gdje je moguće sprječavaju strategijsko iznenađenje. Drugim riječima, sustav ranog upozorenja je sustav za upravljanje rizicima kako bi se proaktivnim pristupom i kontinuiranim djelovanjem izbjegla iznenađenja i identificirale poslovne prilike. Također, taj sustav omogućuje da se top-menadžeri prije nego se dogode određene krize osposobe za djelovanje u tim krizama odnosno za djelovanje u konfliktinim situacijama s konkurentima.

28. Strategijski sustav ranog upozorenja kada je u pitanju konkurentska borba ima nekoliko sukcesivnih ciljeva: izbjeći kriznu situaciju ako je moguće; ukoliko nije moguće izbjegavanje krize stvoriti pretpostavke za efikasno upravljanje krizom; ukoliko nije moguće ni efikasno upravljanje krizom omogućiti definiranje prethodnih akcija i protumjera za izbjegavanje produžavanje krize, a ukoliko ni to nije moguće završiti kriznu situaciju u skladu s interesima poslovnog subjekta.

29. PEST analiza • Ova analiza u središtu interesa ima okruženje poslovnog subjekta. Razumijevanje poslovnog okruženja omogućuje uočavanje poslovnih prilika odnosno minimiziranje učinaka prijetnji. PEST analiza omogućuje poslovnim subjektima da izgrade vlastitu viziju budućeg djelovanja što je važno iz najmanje tri razloga. Prvo, PEST analiza omogućuje poslovnim subjektima pružanje primjerenog odgovora u odnosu na faktore koji dovode do ubrzanih promjena u današnjem globaliziranom svijetu. Ukoliko se promijenjeni uvjeti pretvore u prednost za poslovni subjekt jasno je da su mu šanse za ostvarenje poslovnog uspjeha veće. Drugo, uporaba PEST analize omogućuje poslovnom subjektu da, zbog djelovanja faktora koji su izvan njegove kontrole, izbjegne poduzimanje pogrešnih odnosno loših poslovnih akcija. Treće, PEST analiza je posebno korisna prije donošenja odluke o nastupu u drugim državama ili na novim tržištima.

30. Rezultati PEST analize važni su za definiranje poslovnih strategija, a posebno dolaze do izražaja prije poduzimanja marketinških strategija. Kada su u pitanju marketinške strategije neophodno je analizirati nekoliko elemenata koji čine ukupno poslovno okruženje: • 1.unutarnje okruženje (osoblje, unutarnji klijenti, financije, tehnologije, primanja itd.); • 2. vanjsko mikro okruženje (vanjski klijenti, kanali distribucije proizvoda i usluga te posrednici za distribuciju proizvoda i usluga, dobavljači, konkurenti itd.); • 3. vanjsko makro okruženje koje uključuje političke faktore, ekonomske faktore, sociokulturne faktore i tehnološke faktore. Ova faktori nazivaju se PEST faktorima i oni su središnji elementi PEST analize. (Political-P; Economic-E; Sociocultural-S; Technological-T = PEST).

31. Politički faktor -   koliko je stabilno političko okruženje? • koliko je stabilno sigurnosno okruženje? • kakva je i hoće li se mijenjati pravna regulacija vezana uz djelovanje poslovnog subjekta? • kakvi su radno-pravni donosi? • kakva je ekonomska politika vlade? • kakva su kulturološka obilježja vezana uz etiku poslovanja? • je li država članica međunarodnih ekonomskih organizacija i integracija?

32. U okviru ekonomskih faktora, uz ukupnu ekonomsku politiku pojedine države, potrebno je istražiti ekonomski rast, monetarnu politiku, poreznu politiku, kamate i kamatne stope, postotak inflacije, stopu nezaposlenosti, društveni bruto proizvod i njegove kratkoročne i dugoročne karakteristike.

33. Sociokulturni faktori ·    kakva je demografska struktura pojedine države? ·     kakva je religijska struktura u pojedinoj državi? ·     kakva je obrazovna struktura stanovništva u pojedinoj državi? ·     kakvi su stavovi prema inozemnim proizvodima i uslugama? ·     da li jezik utječe na širenje proizvoda na tržištu? ·  koliko vremena ljudi u pojedinoj državi odvajaju za slobodno vrijeme, razonodu i rekreaciju? ·    kakav je odnos muškaraca i žena u pojedinoj državi i društvu te njihova međusobna raspodjela uloga u državi i društvu? • kolika je prosječna dužina života ljudi u pojedinoj državi te koliki je stupanj životnog standarda starijih osoba? • kakav je stupanj ekološke prosvijećenosti stanovništva?

34. Istraživanje tehnoloških faktora bi trebalo pružiti odgovor na pitanje da li tehnologija omogućava da proizvodi i usluge budu jeftiniji i bolje kvalitete; omogućuje li tehnologija inovacije u poslovanju (npr. internet bankarstvo); utječe li tehnologija na distribuciju proizvoda i usluga; omogućuje li tehnologija nove oblike i sadržaje komunikacije s klijentima?

35. Koliko vrijedi informacija

36. Primjer: Identificiran pad prodaje proizvoda u odnosu na planirano. To je utvrđeno upravo prikupljanjem i analizom poslovnih informacija iz okvira funkcije monitoringa ostvarenja plana. • Zadatak: a) zaustavljanje trenda pada prodaje proizvoda; • b) postupni rast proizvoda. • Ostvarenje zadatka podrazumijeva analizu postojećeg stanja (prikupljanje i analiza poslovnih informacija) i to: • a) analiza raspoloživih kapaciteta prodaje; • b) analiza prodajne mreže • c) analiza kadrovskog potencijala • d) analiza prodaje po pojedinim segmentima tržišta.

37. Alternative za rješavanje zadatka: • a) kreditiranje kupaca; • b) prodaja uz popust; • c) pojačana propagandna aktivnost; • d) osvajanje novih tržišta; • e) poboljšanje kvalitete proizvoda; • f) poboljšanje usluge i odnosa prema kupcima; • g) kombinacija.

38. Evaluacija alternativa (prikupljanje i analiza poslovnih informacija): • a) koliko kreditiranje kupaca financijski stoji poduzeće; • b) kolika su raspoloživa sredstva za kreditiranje; • c) što financijski znači prodaja uz popust; • d) koja je vjerojatnost porasta prodaje uz prodaju uz popust; • e) koliko koštaju ulaganja u osvajanja novih tržišta; • f) kolika je vjerojatnost porasta prodaje na novim tržištima; • g) koliki su troškovi ulaganja u povećanje kvalitete proizvoda; • h) koja je vjerojatnost porasta prodaje poboljšanih proizvoda i u kojem su odnosu prihodi od porasta prodaje i ulaganja u poboljšanja;

39. "BUSINESS INTELLIGENCE" I MARKETING (PRODAJA) • Razvitak, održavanje i upravljanje odnosima s krajnjim potrošačima (kupcima) od presudne važnosti za ostvarivanje poslovnog uspjeha. Za razliku od ranijeg razdoblja kada je primjenjivan tzv. masovni marketing čije je polazište bilo da će konačni prihodi biti veći ukoliko je veći broj klijenata zbog čega su marketinške kampanje usmjeravane svim postojećim i potencijalnim kupcima istodobno, u suvremenim uvjetima na sceni je tzv. mikromarketing. Njegove obilježja su da je usmjeren na pojedince i njihove potrebe, želje, običaje, navike, uvjerenja i ponašanja. Suvremene marketinške kampanje nastoje pronaći ciljane skupine potrošača kojima će uputiti ciljane poruke s ciljem prodaje svojih proizvoda i usluga.

40. Marketinške, prodajne i postprodajne aktivnosti suvremeni poslovni sustavi obavljaju u okviru programa "upravljanja odnosa s potrošačima/klijentima" (customer relationship management-CRM). • Osnovni cilj tog programa je zadržati postojeće profitabilne klijente, povećati njihovu lojalnost, otkriti i otkloniti uzroke koji bi ih mogli odvesti konkurentskim tvrtkama te pridobiti nove profitabilne klijente. Drugim riječima, CRM program i njegova efikasna primjena zahtjeva "znanje" o potrošačima, a to "znanje" može pružiti upravo "business intelligence".

41. Jedna od metoda stjecanja "znanja" o potrošačima je tzv. segmentacija potrošača, što podrazumijeva dijeljenje potrošača na različite segmente temeljem određenih kriterija, kao što su npr. slične potrebe, navike, preferencije. • Kriteriji segmentacije potrošača su različiti, no najčešće se primjenjuju dvije kategorije kriterija. Prva je vezana uz ponašanje odnosno potrebe potrošača. Analiza podataka koji se odnose na ponašanje i potrebe potrošača omogućuje poslovnim subjektima donošenje zaključka o profitabilnosti klijenata pri čemu su najprofitabilniji oni klijenti koji donose visoki profit, a rizik poslovanja s njima je vrlo nizak. Druga kategorija kriterija su demografski kriteriji koji uključuju informacije o dobnoj, spolnoj, obrazovnoj, socijalnoj i kulturološkoj strukturi klijenata, njihovim zanimanjima i profesijama, bračnim statusima, broju članova obitelji itd.

42. Ukupno promatrano "business intelligence" u marketinško-prodajnim (postprodajnim) aktivnostima ima bar tri važne zadaće: • 1.    profiliranje klijenata, • 2.aktivnosti u pogledu udovoljavanja njihovim potrebama te • 3. praćenje reakcija klijenata nakon kupnje/prodaje proizvoda i usluga.

43. "BUSINESS INTELLIGENCE" I UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA • Upravljanje ljudskim resursima jedno je od najznačajnijih područja upravljanja poslovnim sustavima. U suvremenim uvjetima niz faktora je doveo do bitnih promjena u pogledu upravljanja kadrovima. Ubrzani trendovi globalizacije, nestabilna gospodarska situacija u svjetskim razmjerima, tehnološki napredak, visoki stupanj mobilnosti ljudi, sve veća konkurencija među kadrovskim potencijalima i njihove sposobnosti i znanja su faktori koji i te kako utječu na kadrovsku politiku poslovnih sustava. Upravo zato upravljanje ljudskim resursima u suvremenim uvjetima postupno poprima obilježja strateškog značaja kada je u pitanju ukupno poslovanje. Poslovanje ostvaruju ljudi i zato je odabir pravih i kvalitetnih kadrova od presudne važnosti za poslovne uspjehe. To pred poslovne subjekte postavlja zahtjeve vođenja proaktivne kadrovske politike što podrazumijeva poduzimanje niza aktivnosti za pronalaženje kvalitetnih kadrova te njihovo angažiranje i zadržavanje u konkretnim poslovnim sustavima. No, za vođenje takve kadrovske politike potrebno je imati relevantne informacije u odnosu na kadrove kako bi strategijske odluke u svezi s zapošljavanjem bile što kvalitetnije.

44. Harvardski model upravljanja ljudskim resursima: HRM je poseban koncept (uveden na sveučilišta) • Harvardski model promatra ljudski potencijal tvrtke kao meku varijablu, kao dragocjenost, jedan od najvažnijih organizacijskih resursa (u tzv. tvrdom pristupu izjednačen sa drugim organizacijskim resursima). • Harvardski model baziran je na tzv. McKinsey modelu 7S: • meke varijable: osoblje, stil, vještine i (socio)kultura • tvrde varijable: strategija, struktura i sustav.

45. “Business intelligence" u odnosu na upravljanje ljudskim resursima može pružiti odgovore na sljedeća pitanja: • a) mogu li zacrtani programi poslovanja tvrtke privući i zadržati stručnjake i managere? • b)može li postojeća kadrovska struktura odgovoriti poslovnim izazovima i ostvariti poslovni uspjeh? • c)  kakve će biti potrebe za zapošljavanjem u narednom razdoblju? • d)  koji su najproduktivniji i najsposobniji djelatnici tvrtke? • e)  koji djelatnici mogu napredovati i postoje li mogućnosti za alokaciju kadrovskih resursa? • f) kakva su demografska obilježja kadrovske strukture (dobna, socijalna, spolna, kvalifikacijska itd.)? • g)raspolaže li postojeća kadrovska struktura potrebnim znanjima za ostvarivanje poslovnih ciljeva? • h) koji su problemi u svezi s upravljanjem ljudskim resursima?

46. Ekonomska diplomacija • Povijest - Postoji od najranijih vremena (Egipat, Asirija, Put svile (Kina, 260, pr. Kr.,) - Dubrovačka Republika: 1358-1808., očuvanje i stjecanje gospodarskih povlastica u nozemstvu • Prvo znanstveno djelo: Ekonomska diplomacija, Henri Hauser, 1931. Sorbona, Francuska • Pojam nastao 1950-ih-1970-ih; izveden iz pojma trade diplomacy

47. Ekonomska diplomacija • Globalizacija: proces potaknut gospodarstvom • Globalizacija pomiče moć države k privatnom sektoru • Ekonomska diplomacija ranije je bila most između diplomacije i ekonomije, danas je ona funkcija integriranja • Suvremeno doba: doba ekonomije znanja

48. Ekonomska diplomacija: funkcije Funkcije ekonomske diplomacije su: stvaranje klime za suradnju s inozemstvom; privlačenje inozemnog kapitala; lobiranje za tvrtke; analiza prilika na tržištu, pružanje ekonomskih informacija i potpore kompanijama; ekonomska suradnja s dijasporom

49. Ekonomska diplomacija: funkcije Ekonomska diplomacija uključuje: pregovaračke procese, poslovne informacije i lobiranje za promociju i zaštitu gospodarstva i poslovne prilike.

50. Portret ekonomskog diplomate • Ključne kompetencije • Socijalne kompetencije (67%) • Menadžerske kompetencije (13%) • Metodološke kompetencije (17%) • Stručne kompetencije (3%) • Moderan ekonomski diplomat treba imati: • polivalentne vještine, multidisciplinarna znanja i • mnoštvo osobnih kvaliteta.