1 / 22

Evropska unija danas

DOSADA ŠNJI RAZVOJ I POLITIKA PRO ŠIRENJA EVROPSKE UNIJE Evropski programi za lokalne zajednice - EPOS Vlasinsko jezero, 15 . APRIL 2005. Evropski pokret u Srbiji. Evropska unija danas. 25 država, 460 miliona stanovnika Poseban oblik političkog uređenja

Télécharger la présentation

Evropska unija danas

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DOSADAŠNJI RAZVOJ IPOLITIKA PROŠIRENJA EVROPSKE UNIJE Evropski programi za lokalne zajednice - EPOSVlasinsko jezero, 15. APRIL 2005.Evropski pokret u Srbiji

  2. Evropska unija danas • 25 država, 460 miliona stanovnika • Poseban oblik političkog uređenja • Vodeća svetska ekonomija (najveći svetski izvoznik roba i usluga)

  3. ISTORIJA EVROPSKIH INTEGRACIJA • Opšte posleratne prilike u Evropi i teorije integracije • Stvaranje tri evropske zajednice EZUČ 1951, a zatim Evropska ekonomska zajednica (EEZ) iEvropska zajednica za atomsku energiju (EURATOM)- Rimski ugovori 1957.g. – EEZ je uspostavljena 1968.g. • Ugovor s spajanju institucija tri zajednice, Brisel 1965.g. • Zapadnoevropska unija (ZEU) je osnovana 1954.g, kao odbrambeni savez zapadnoevropskih država • Razvoj Evropske zajednice do 1986.g. • Prvo proširenje EZ i dilema “produbljenje – proširenje”

  4. ISTORIJA EVROPSKIH INTEGRACIJA • Decenija 70. – naftne krize, ali i produbljivanje integracije (samiti, monetarni sistemi, politička saradnja, policijska saradnja, naučno-tehnološki razvoj) • Decenija 80. – ekonomski uspon (jedinstveno tržište, Jedinstveni akt) • Decenija 90. – institucionalni razvoj (ugovori), monetarna unija, ZSBP i pravosudje i unutrašnji poslovi (II i III stub saradnje), Evropa u više brzina • 21. Vek – EU postaje panevropska integracija sa trenutno 25 članica

  5. FUNKCIONISANJE EU I NJENE INSTITUCIJE • Glavni organi EU: Evropski Savet, Savet ministara, Evropska komisija, Evropski Parlament, Sud Pravde EZ • Ostali organi: Evropska centralna banka, Ekonomski i socijalni komitet, Komitet regiona, Finansijski sud i Evropska investiciona banka • Međuzavisnost, koordinacija i umreženost organa EU

  6. Nadležnosti ES: glavni politički organ sastavljen od šefova država ili vlada zemalja članica + predsednik KEU, daje političike smernice za rad ostalih organa,ZSBP, policijska saradnja, EMU, odlučivanje konsenzusom • Nadležnosti KEU: izvršno-administrativni organ, pravo inicijative i kontrola sprovođenja propisa, sprovodi odluke Saveta, predstavlja EU u insotranstvu, vodi pregovore, prati ekonomsko stanje i predlaže mere

  7. Nadležnosti Suda pravde EZ: brine se o poštovanju prava, tumači ugovore i propise, 15 sudija + 8 opštih pravobranilaca, tužbe mogu pokrenuti države članice (i sudovi), organi EU, pravna i fizička lica, 2 vrste tužbi • Zakonodavna procedura: saodlučivanja, saradnje, pozitivnog mišljenja • U proceduri učestvuju Savet EU, KEU i EP

  8. PROCES PROŠIRENJA EU • Pet krugova proširenjaEU – 1973, 1981, 1986, 1995, 2004 • 1973.- Danska, Irska, Velika Britanija • 1981.- Grčka • 1986.- Španija, Portugal • 1995.- Austrija, Švedska, Finska • 2004. Poljska, Mađarska, Češka Republika, Slovačka, Estonija, Latvija, Litvanija, Slovenija, Kipar i Malta

  9. PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA • KEU je 1999. Predložila formiranje PSP za zemlje ZB(Albanija, Makedonija, Hrvatska, SRJ/SCG, BiH) kako bi se unapredila politika regionalnog pristupa • Elementi: uslovljenost (političko-ekonomska), trgovinskemere (carinski preferencijali), finansijski instrumenti (CARDS, krediti, makroekonomska pomoć), regionalna saradnja (FTA), ostala saradnja (politički dijalog, unutrašnji poslovi, NT saradnja, enegetika), zaključivanje SSP (novi tip ugovornih odnosa)i potencijlano članstvo u EU

  10. PROCES STABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA • SSP namenjen zemlje ZB i jednako se primenjuje na sve, razlike postoje u konkretnim uslovima • Potpisivanjem SSP datoj državi se priznaje status potencijalnog člana EU • Ciljevi SSP: liberalizacija trgovine, politička stabilizacija, razvijanje regionalne saradnje i harmonizacija/usklađivanje pravnog i institucionalnog sistema

  11. KORACI KA ČLANSTVU • Osnivanje konsultativne radne grupe EU-SCG • Studija izvodljivosti • Pregovori o pridruživanju • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju • Ratifikacija • Zahtev za statusom zemlje-kandidata • Avis • Pregovori o pristupanju • Ugovor o pristupanju • Ratifikacija

  12. KRITERIJI IZ KOPENHAGENA ZA ČLANSTVO U EU • Politički: stabilne institucije koje garantuju vladavinu prava, demokratiju, ljudska prava i zaštitu manjina • Ekonomski: funkcionalna tržišna privreda i sposobnost da se suoči sa konkurencijom na jedinstvenom tržištu EU • Pravno-institucionalni: prihvatanje ciljeva (politička, ekonomska i monetarna unija) iobaveza proisteklih iz članstva, usvajanje pravnih i institucionalnih tekovina EU, odgovarajuće administrativne i sudske strukture

  13. PROCESSTABILIZACIJE I PRIDRUŽIVANJA • Aktuelno stanje SCG u PSP: nužna izgradnja efektivne demokratske države, nedovoljna vladavina prava, neodgovarajući administrativni kapacitet, nepouzdani standardi političkog ponašanja, nedovoljna sloboda medija, slaba zastupljenost civilnog društva, problemi siromaštva, nezaposlenosti i privrednog rasta, dalji razvoj regionalne saradnje • Evropsko partnerstvo – Akcioni plan za sprovođenje • Pozitivna studija izvodljivosti za otvaranje pregovora • Saradnja u regionu/regionalna politika EU: Susedski programi (INTERREG), Projekti prekogranične saradnje

  14. Faze u napredovanju zemalja Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji

  15. REGIONALNI OKVIR INTEGRACIJE SCG U EU • EU – ZB Samit, Solun, jun 2003.godine, nova faza ubrzanog institucionalnog i horizontalnog povezivanja. • Zemlje Zapadnog Balkana usvojile Akcioni plan za naučnu i tehnološku saradnju sa EU, koji treba da stvori mogućnosti i kapacitete u zemljama regiona da se integrišu u razvojne i istraživačke programe Unije i u potpunosti uključe u Evropski istraživački prostor. • Obavezale da primenjuju Evropsku povelju o malim i srednjim preduzećima. • Tokom 2003. i 2004. godine odvijao se proces postepenog uključivanja zapadnog Balkana u evropsku energetsku mrežu i evropsko energetsko tržište. • Usvojen Master plan za razvoj saobraćajne infrastrukture u regionu, kao deo priprema za njihovo uključivanje u transevropsku transportnu infrastrukturnu mrežu – sekretarijat u Beogradu. • U septembru 2004. ispunjeno obećanje iz Soluna - region ZB prelazi u nadležnost Generalnog direktorata za proširenje EU.

  16. U septembru je doneta odluka o uspostavljanju jedinstvenog instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA), koji stupa na snagu 2007. godine i omogućava ne samo zemljama koje su kandidati za članstvo u EU već i potencijalnim kandidatima da koriste predpristupne programe i fondove, zavisno od nivoa institucionalnih odnosa sa EU. • U novembru, na marginama Forume EU-ZB , potpisani su dokumenti koji omogućavaju zemljama regiona da se uključe u 25 internih programa EU. • Evropska unija je preko više linija otvorila programe prekogranične saradnje sa SCG, kako sa članicama koje su naši susedi, tako i sa kandidatima. Prvi program koji je aktiviran je bio INTERREG program sa Italijom, za čitavu SCG, a zatim su aktivirani i programi sa Madjarskom, pa sa Rumunijom i Bugarskom, koji počinju sa primenom u 2005.g. Očekuje se uskoro i otvaranje programa sa BiH i Hrvatskom. Moguće je, u okviru CADSES ući i u zajedničke projekte sa podunavskim zemljama.

  17. Najzad, 13. decembra 2004, Savet EU donosi Direktivu 114 kojom se olakšava vizni režim i uslovi boravka za za studente, đake, praktikante i volontere iz trećih zemalja, uključujući i zemlje zapadnog Balkana, a vezano za potrebe studiranja, stručne obuke i razmene mladih. • Glavna svrha seminara za lokalne zajednice je da im se olakša učešće u raznovrsnim evropskim programima i da se većim aktiviranjem lokalnog nivoa naša zemlja što bolje pripremi za pridruživanje i pristupanje EU, posebno imajući u vidu nove mogućnosti za povećanu podršku integracionim procesima od 2007.g. • Zajednički poduhvat civilnog društva i administracije u Srbiji, uz podršku partnera iz zemalja EU I OEBS-a.

  18. AKTUELNI STAVOVI EU O ZAPADNOM BALKANU • Potreba za boljom koordinacijom medjunarodnih aktivnosti u regionu, neophodni su bolje definisanje i podela nadležnosti • Bolje definisati EU strategiju za Balkan u narednih nekoliko godina • Ojačati ulogu SAP i SAA i dati jasnu agendu integracije sa redosledom koraka • Potrebno da se obuhvati čitavo društvo, a posebno oni koji odredjuju javno mnjenje u procesu integracije u EU: hitno ojačati saradnju u kontroli granica kao deo šire strategije za region u oblasti pravosudja i unutrašnjih poslova (do kraja 2005. izradiće se studija o mogućnostima progresivnog olakšavanja viznog režima za zemlje regiona sa naglaskom na studente, predstavnike NVO i političkih institucija) • Od zemalja regiona se očekuje ispunjavanje sledećih uslova kako bi se ubrzala integracija u EU: - saradnja sa Haškim sudom; - primena delotvorne politike za povratak izbeglica i raseljenih lica; - poštovanje ljudskih i manjinskih prava; - primena aktivne politike protiv korupcije, organizovanog kriminala, trgovine ljudima, oružjem i drogom.

  19. Jedan od ključnih ciljeva EU sve veće prenošenje odgovornosti za primenu i upravljanje s pomoći EU na lokalne i nacionalne vlasti uz rastuće angažovanje civilnog društva i demokratskih snaga. • Pozivaju se zemlje regiona da koordiniraju razvoj regionalne infrastrukture, kao pretpostavke ekonomske integracije regiona. • Zabrinjavajući odliv mozgova i mladih iz regiona, koji je vezan za siromaštvo i nezaposlenost. • Podrška civilnom društvu i njegov razvoj bitni za jačanje demokratskih institucija i put ka pomirenju u regionu. • Komisija će izaći sa projektom stvaranja zona povećane slobode kretanja medju susedskim regionima kako bi se podstakao razvoj prekogranične i regionalne saradnje. • Komisija će podstaći i podržati pokretanje twinning programa na opštinskom nivou i sve dugeaktivnosti koje olakšavaju umrežavanje medju različitim akterima iz EU i zemalja Zapadnog Balkana.

More Related