1 / 21

Sead KRESO

Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji?. Sead KRESO . Sadržaj. Uvod – ciljevi istraživanja Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata

altessa
Télécharger la présentation

Sead KRESO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji? SeadKRESO

  2. Sadržaj • Uvod – ciljevi istraživanja • Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata • Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu • Zaključna razmatranja

  3. Uvod – ciljevi istraživanja • Razvojfinansijskihtržišta u zemljama u tranziciji(ZUT) jeizraznužne, “ekspresne” transformacije pod pritiskom globalizacije – provođenja (neo)liberalističkogobrazcafunkcioniranjasvjetskeprivrede • Rezultat - PodvođenjefinansijskogsistemaZUT pod dominacijumalogbroja, snažnihinostranihbanaka • Permanentniviškovirezervikojeimajukomercijalnebanke se ročnotransformirajutekposredstvommeđunarodnogfinansijskogtržišta, što

  4. Procesfinansiranja, (razvoja) privrede, stanovništvaidržavečiniskupljim • Dali to moraitrebaostatitako? • Moželidoći do bitnihunapređenjaistrateškivažnihpomakau efektivnijemupravljanjuraspoloživimvlastitimfinansijskimsredstvima u samojBosniiHercegovini? • Možeakodržava/vlade: • Primijeniodgovarajući model fiskalnepolitike • Proširisvojeaktivnostinafinansijskotržištei • Izvedejošnekeinstitucionalneidrugepromjene u načinunakojisadafunkcionira

  5. Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata • Proizvodtranzicijefinansijskogsistema (malih) zemaljakaošto je BiH, je bankocentričanfinansijskisistem pod dominacijomgrupeinostranihbanaka • Spontana privatizacija bez odgovarajuće uloge države, nije nam donijela, dovoljno vidljivog napretka • Tržište novca (kao početna sastavnica FT) u našim prilikama praktično ne funkcionira • Istorijski gledano, njega pokreće traganje privrednih subjekata za kratkoročnim finansijskim sredstvima (mjenični promet)

  6. Nefunkcioniranje tržišta novca (i kapitala) se u velikoj mjeri može objasniti: • Prvo, nevoljnim odnosom države kod uspostavljanja i provođenja pravnog sistema i obezbjeđivanja opšteg stanja i osjećaja sigurnosti u vezi sa određenim pravima (što nije slučajno u vremenu tranzicije) • Drugo, gotovo potpunim izostankom države da se kao učesnik pojavi na tržištu novca (i kapitala)

  7. Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Obavezne rezerve su jedan od instrumenata monetarne politike • Banke su obavezne da na svom računu kod centralne banke drže propisani dio prikupljenih depozita • Višak rezervi su sredstva banaka na računima kod CB preko propisanog iznosa obaveznih rezervi • Iz specifičnih razloga, komercijalne banke u BiH permanentno imaju višak rezervi

  8. Višak rezervi likvidnosti u bankama u BiH (prosječno stanje u godini/mjesecu ako je naznačeno; u mil. KM) Napomena: Najniži nivo viška rezervi u posmatranom razdoblju i početak masovnog odliva depozita u vrijeme Svjetske finasisjke krize Izvor: Bilten CBBiH, broj 3, 2009. i 4, 2012.g. i vlastiti proračuni autora

  9. Višak rezervi, strana (pretežno kratkoročna) aktiva i strana (pretežno dugoročna) pasiva kao postotak u bilansu komercijalnih banaka u BiH (na kraju perioda) Izvor: Bilten CBBiH Tabela 11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka i vlastiti proračun autora

  10. Procesročnetransformacijefinansijskihsredstava u BosniiHercegovini „Izvoz“ M2 Kratkoročnihsredstava • m2 Inostrano finansijsko tržište MB M1 • m1 Dugoročnih sredstava „Uvoz“ Kreso S., Begović S. (2013)

  11. Kratkoročna inostrana aktiva komercijalnih banaka i CBBiH i dugoročna inostrana pasiva komercijalnih banaka u BiH (kraj perioda, u mil. KM) Izvor: Bilten CBBiH, Tabela 09: Monetarni pregled i vlastiti proračuni autora

  12. Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu • U BiH na ovom području možemoidentificiratidvaosnovnaproblema: • Prvi, nedovoljnoefikasnoprogramiranje javnepotrošnje, njenvisokobim u odnosuna GDP irasipničkoponašanje u upotrebisredstava • Drugi, nedovoljnaaktivnostdržave/vlada u podsticanjuefikasnijegfunkcioniranjafinansijskogtržišta • Obazajedno (a u zemljiihimajošmnogo, ali o njimaovdje ne govorimo) sinergetskidjelujunasnažnoumanjivanjemogućihrazvojnihimpulsa

  13. U posljeratnojobnoviirekonstrukcijiBiH, problem savisokimtrošenjima/rashodima u javnomsektorunisupretjeranoopterećivaliprivreduidruštvoradivelikogobimadonatorskepomoći • Upravoradi toga sukasnijeizbili u prvi plan • Do 2000.godine smoimalirelativnovisokestoperealnograsta GDP, kojesu,baremperspektivno,umanjivalebrigeokovisokogučešćajavnepotrošnje • Kako se međunarodna pomoć smanjivala, a administracija umnožavala i komplicirala, došlo je do specifičnog stanja „izgladnjivanja“ove strukture u odnosu na potrebu za sve većim sredstvima

  14. Konačno, pristup finansijskim sredstvima/uvećanim javnim prihodima je praktično omogućen reformom sistema indirektnog oporezivanja • Pa su (spontano) prekomjerno uvećani rashodi, koji su po svojoj prirodi veoma rigidni, skloni uglavnom rastu i veoma teško se reduciraju, a pretežno generiraju ličnu potrošnju • Ovo je posljedica spontanog funkcioniranja • Asimetričniog decentraliziranog fiskalnog mehanizam u BiH (jedinstvenog u svijetu), a u osnovi • Bez adekvatne kontrole i definiranih parametara u obimu potrošnje i • Bez adekvatnih pravila u dizajniranju obima rashoda

  15. Ovi rashodi su: • Više nego „progutali“ uvećane javne prihode generirane reformama, • Stvorio se deficit i • Kompromitirala osnova za brži privredni i ukupni društveni rast i razvoj • Dakle, nužno je uvesti odgovarajuća pravila u funkcioniranju fiskalnog mehanizma, koja podvodimo pod jedinstveni naziv: Strategija fiskalne discipline i održivosti (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy – FDSS) Kreso S., Lazović-Pita L. (2013)

  16. Osnovni elementi FDSS: • Porastplatainaknadazaposlenimisocijalnihprinadležnostiipomoćijednak (odnosno ne možebitivišiod) stopirastanominalnog GDP • Finansijskasredstva,kojasuproizvoduštedaprilikom provođenjaovakouspostavljenjefiskalnepolitike,usmjeravajuse u investicije • Neposredni efekti (u periodu 2006.-2011.godine): • Kodjavnihrashodazaplaćese moglo “uštediti” 1.601 milion KM, a • Kodsocijalnihdavanja 2.831 milion KM

  17. Ukupno 4.432 miliona KM - dodatnasredstva u iznosu 1,8 putavećemodstvarnorealiziranihkapitalnih grantova • Ako zazapošljavanjejednogradnikatrebaangažrati 30,000 KM (cca 15,000 Eura), kaodirektniefekatdodatnoginvestiranja ovih sredstava se moglo zaposlitiili bi se sačuvalaradnamjestazaoko 148 hiljadaljudi • Napomena: u zvaničnojstatistici je nezaposlenost u 2011.godini iskazanabrojemod 311 hiljada

  18. Umjestozaključka • Postoje velikinedostacifunkcioniranja • Gotovojednodimenzionalnefinansijskeinfrastrukture - bankocentričnogfinansijskogsistema i • Načina na koji se implementira fiskalna politika u BiH • Radi toga sunužnetemeljite, dubinskepromjene u: • programiranjusistemajavnih (prihodai) rashodakojismonazvaliStrategija fiskalne discipline i održivosti (FDSS) • strateškomusmjeravanjuistriktnomkriterijalnomprovjeravanju (javnih) investicija • uvođenjusnažnijekonkurencijeivišegstepenaefikasnosti u upotrebidostupnihfinansijskihsredstava

  19. institucionalnojinfrastrukturi u funkcijipodrškerazvojufinansijskogtržišta • produbljivanjuipovećanjulikvidnostiikapacitetafunkcioniranjafinansijskogtržišta • Država je, posebno u ovomtrenutkunašeprivredneidruštvenestvarnosti, nezaobilazani, reklibismo, jedinirespektabilansubjekatiučesniknafinansijskomtržištukojimožesnažnopokrenutinaznačenepromjene

  20. Iz ovoga slijedi: • Hitno i prije svega, uspostavljanje funkcioniranja fiskalne politike kao disciplinirane, transparentne i održive – (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy –FDSS),safokusomnarazvoj (Razvojna strategija bazirana na domaći resursima) • Država/vlade bi morale snažno podržati male banke sa ciljem pojačavanja konkurencije na finansijskom tržištu (vladini računi, šalteri PTT) • Ustanovljavanje jedinstvene, profesionalno vođene razvojne banke sa respektabilnim finansijskim potencijalom, koja bi mogla da “privlači” razvojna finansijska sredstva, a i da bude sposobna da implementira mjere vladine razvojne, pa i selektivne kreditne politike

  21. Hvala na pažnji Sead KRESO E-mail: sead.kreso@efsa.unsa.ba

More Related