1 / 52

Sjeverna Dalmacija

Sjeverna Dalmacija. oto ci + Ravni kotar i + submediteransk a Zagor a otoci su građeni od krednih vapnenaca s manjim zonama dolomita zagora se sastoji od vapnenačkog sredogorja , pustih vapnenačkih zaravni i manjih polja u nepropusnim naslagama.

anne-woodward
Télécharger la présentation

Sjeverna Dalmacija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SjevernaDalmacija • otoci +Ravnikotari +submediteranskaZagora • otocisugrađeniodkrednihvapnenaca s manjimzonamadolomita • zagorase sastojiodvapnenačkogsredogorja, pustihvapnenačkihzaravniimanjihpolja u nepropusnimnaslagama

  2. najpogodnijizanaseljavanjesuRavnikotari - izmjenaflišnihzonai vapnenačkihbila, u sjevernomdijelulesno područje • ravnoiplodnozemljište, vodaiblagamediteranskaklima najplodnijidiosjeverneDalmacije; obradivepovršineprošireneisušivanjemmočvarnihdijelova(Nadinskoblato, Trolokve; Vranskojezero) • agrarnaproizvodnjaistočarstvo, u Benkovcuindustrija- premaBenkovcugravitirasredišnjidioKotara; rubnapodručjapremaZadruiŠibeniku

  3. dobronaseljeniveć u prethistorijskoirimskodoba • najvažnijepodručjesrednjovjekovnehrvatskedržave (Nin iBiograd) • tursko-venecijanskiratovi iseljavanjestanovništvana otoke; na njihovo mjestonovo stočarskostanovništvoizzaleđa, beztradicijerazvojazemljoradnje svedo najnovijegdoba nekorištenizaintenzivnupoljoprivredu

  4. submediteranskaZagora –stočarstvo  degradiranikrškikraj;vrednijepovršineigušćanaseljenostsamo u poljimauzgornjuKrkuiČikolu • otocisuvapnenački(flišne zone supotopljene) -naseljenipoljoprivrednimstanovništvom s kopna u dobaturskeopasnosti- nepovoljni uvjetizajačupoljoprivrednuproizvodnju(mediteranskekulture - maslinaivinovaloza)  većavažnostribarstvaipomorstva

  5. najvažnijanaseljanaobali - najvećeinajstarije je Zadar(71.471 st. /1991: 76.343 st./) – osnovanu predrimskodoba, zadržaovažnufunkciju u dobaRimljana, a kasnijepostaopolitičkoiupravnosredištecijeleDalmacije • dobrozaštićenaluka, nakrižištuvažnihpomorskihputovakrozkanale • razvojemparobrodarstvaijačanjemsjevernojadranskihlukagubiranijuprometnuvažnost, a dodatno nakon priključenjaItalijiizmeđudvasvjetska rata

  6. jezgragradaje nasjevernomdijeluniskog, 4 km dugogpoluotoka; u 18. stoljećujače se razvijaijužnidiopoluotoka, a u 19. stoljećuruše se dijelovizidina pa se grad širiiizvanpoluotoka

  7. različitafizionomijapojedinihdijelova • staragradskajezgra- pravilnisustavulica s visokimkućamaibrojnimkulturno-povijesnimspomenicima; JI dio poluotoka (naseljeArbanasiiz 18. st.) -krivudaveiuskeulice s niskimkućama (poljopr. st.)

  8. glavnaturističkazonaje SZ odgrada(poluotokPuntamika) • staralukanapoluotoku, nova lukaGaženica

  9. poslije 2. svjetskog rata priključaknaželjezničkuprugu Split-Zagreb, a kodZemunikameđunarodniaerodrom • razvojindustrijeiribarstva • premajugu se nastavljajuBibinje (4000 st.) iSukošan (velika marina, 2800 st.) • Nin (1100 st.), Posedarje (1400 st.)…

  10. Šibenik (34.302 st. /1991: 41 012 st.) - uzpotopljenoušćeKrke, naobalirazvedenogidobrozaštićenogzaljeva - najmlađiodvećihgradovaprimorja(prvispomen 1066.) • zaklonjenostpremaobaliiprirodnaluka važnovojnouporište • obližnjapolja u kršuilaporovitaudolinaDonjegpoljabilisubitnizagospodarstvograda

  11. starijisrednjovjekovnizbijenidiogradanaZinoviječetvrtinaS i I • do sredine 19. st.nije se znatniješirioizvanzidina • pretežnotežački grad s upravnom, trgovišnomiprosvjetnomfunkcijom • potkraj 19. st.prvaindustrija (1900. Tvornicakalcijevogkarbida) • lučkeiindustrijskefunkcije+turizam

  12. u okolicivinogradarstvo • nekadašnjaribarskaselaPirovac (1700 st.), Vodice (6800 st.), Primošten (1600 st.) iRogoznica (1100 st.) - turističkirazvojnakon 1964. (Jadranskamagistrala) • nova turističkanaselja (Solaris) • izmeđuŠibenikaiZadra - Biograd(5600 st.), Sv. FilipiJakov (1700 st.), Pakoštane (2200 st.) i dr. • u Ravnimkotarima: Vrana (790 st.) • Skradin(600 st.)

  13. najvećenaseljeu Zagori je Knin(10.600 st.) - najvažnijeprometnokrižištesjev.Dalmacije–premaZadru, ŠibenikuiSplitu • središteagrarnogprostoraokogornjeKrke (Kninskoi Kosovo polje) iistočnogdijelaBukovice • čvorišnipoložajnakontaktustočarskihkrajevaisjevernodalmatinskezaravni sajmišnaitrgovačkafunkcija • jezgragrada je srednjovjekovnatvrđavaispodkoje se zamletačkevlastirazvilonaselje • bržirasts izgradnjomželjeznicei, kasnije, industrije • zahvaljujućipovoljnijempoložajunadmašioje ranijevećiDrniš (3100st.), koji je bio važnovojnouporište u dobaTuraka, a kasnijerudarsko središte (smeđiugljeniboksitu okolici) • Drniš- Petrovopolje(gornjaČikola)

  14. Bukovica- ekstenzivnostočarstvo • krškikamenjar, maloobradivezemljevelikaagrarnagustoća • prometnaizoliranost • nemaznačajnijegsredišta: gravitiraObrovcu (1000 st.), KninuiBenkovcu (2900 st.) • juž. dio: Kistanje (1900 st.)

  15. sjevernodalmatinskiotoci - odSilbe, OlibaiPremudena SZ do rtaPločena JI, u nekolikonizovaodvojenihkanalima • nekoliko većihotoka (Pag, Ugljan, Pašman, DugiotokiKornat) • Pag- problem pripadnosti: KvarneriliDalmacija? • najvećidiootokaje kamenjar(90% površine) – ovčarstvo; u udolinamaimanjimpoljimavinovaloza, voćeipovrće • solane; paški sir ičipka • turizamizmeđudvasvjetska rata, a jače nakonizgradnjemostaPag-kopno • Pag(2800 st.), Novalja(2400 st.)

  16. pravisjevernodalmatinskiotoci–najveći je Dugiotok (114 km2), a najnaseljenijiUgljan (6100 st.) • turističkirazvijenMurter (5900 st.) - mostompovezan s kopnom - nautičkiturizam - najgušćenaseljenasjevernaobala(kvartarnoMurtersko-betinskopoljeiflišnazonakrajTisnogiJezera); najuguneštovišazona (125 m) donjokrednihdolomitaivapnenacapružazaštituodotvorenogmora • Vir– problem divljeizgradnje! (8500 kućabezdozvole); 3000 st.

  17. otočkanaseljasusmještenauglavnomnastranipremaobali • Kali (1600 st.), Preko (1300 st.) iUgljan (1300 st.) naUgljanu • Murter(2000 st.) iTisno (1300 st.) naMurteru • Sali (740 st.) naDugomotoku • otokPašman – ukupno2100 st., Dugiotok – 1700 st. • Kornatskiotoci (2011: 19st.) – nac.park od 1980. g. - 125 otoka, otočićaigrebena (najvećiKornat s 33 km2) - pretežnoobrasliniskomtravom; masline, smokveivinovaloza;nemaizvoranivodenihtokova, kaonistalnihnaselja(samo stočarskistanovikojekoristestanovnicinajvišeMurteraiDugogotoka) - ribolovinautičkiturizam

  18. SrednjaDalmacija • obuhvaćaskupinuvelikih (Brač, Hvar, Vis, Šolta) imanjihotoka, obalnu flišnuzonuiZagoru • zapoljoprivrednoiskorištavanjenajpogodnijaobalnaflišnazona naselja navišempoložaju, nakontaktuflišaivapnenačkihpadinaprimorskihplanina – zbogvećesigurnostiodgusarailakšegkorištenjapoljoprivredne (fliš) istočarskepovršine (krš) • flišnazonanajšira u područjusplitskogpoluotoka; tu je inajvećainajpovoljnijaprirodnaluka, Solinskizaljev, a pristup u zaleđeolakšavaniskiprijevojKlis (355 m) nastanaknajvećeggradskogsredištačitavogprimorja

  19. Salona (maks. oko 60.000 st.) - naobaliSolinskogzaljeva, namjestustarogilirskognaseljaiz 4. stoljeća p. n. e.; njezinnasljednik Split razvio se uzobalumanjeg, južnogzaljeva, okoDioklecijanovepalače • SalonuporušiliAvari, a stanovništvo se 615. g. sklonilo u Split inasusjedneotoke; od 7. do 13. stoljećaokolicuSplitanaseljavajuHrvati(gl. uporište Klis) • od1102. do 1420. g. Split je autonomnagradskakomuna, a od 1420.-1797. pod Venecijom; nakon toga s prekidima pod Austrijom, a od 1918. Jugoslavija

  20. Splitje smještennapoluotokuizmeđuKaštelanskogzaljevateSplitskogiBračkogkanala - poluotok je u ist.dijeluširiiniži(lapor), a naZje užiiviši(vapnenac; Marjan, 175 m) • odzaleđaodvojenKozjakom(780 m) iMosorom(1340 m) izmeđukojihsuKliškavrata- u podnožjuješirokaflišnazona s niskimbrežuljkastimterenom

  21. razvio se namjestustarijegilirsko-grčkognaseljaAspalathosinedalekoodrimskeSalone • u sr.inovomvijekutežačkečetvrtiVeliVarošnaZiLučacnaI • u 17. stoljećugradi se vanjskiobrambenipojasbastiona; istodobno se pučkapredgrađaslobodnošire u prostoru • s prestankomturskeopasnosti, poč. 19. stoljeća se djelomičnorušeutvrđenja pa se spajapovijesnajezgrasastarimpučkimpredgrađima

  22. Split zaostaje u gosp.smislu (početakparobrodarstva - težištegosp.života u sjev.Jadranu-Trst, Rijeka) - posredničkaulogau trgoviniizmeđuTrstaiDalmacije • izgradnjaželj.pruga(1925., 1948.), cementnetvornice(prva 1904. g.), brodogradnja (1930. g.), lučke funkcije,upravnaikulturnafunkcija brzidemografskiiteritorijalnirastSplita - širenjena JI i SI stranamaMarjanateuzuvaleBačviceiFirule

  23. nakon 1945. nova naseljanaS i I - imigracijaizokolice - nova stambenanaselja (početkom1970-ih Split III) - pretežnostambeni, aliiposlovni, kulturno-prosvjetniidrugisadržaji • bogataturističkaponuda, aliprevladavatranzitniturizam • lukapoprometu robe 3. u Hrvatskoj (izaRijekeiPloča), a poputničkomprometunaprvommjestu (Gradskaluka - prometputnika, Sjevernaluka - teretnipromet)

  24. kretanjebrojastanovnika: 1857.-1991. porast 18 puta (s 10.358 na189.388) - svekraćiciklusiudvostručenja: zaprvo je trebalo 50 godina, a zazadnje 18 godina (1962.-80.) • najvećiporastod 1961.-71. - procespolarizacije • do 1981. većeprosječnestoperasta u gradunego u okolici (većina se doseljenikanaseljavala u gradskojjezgri, posebno u novoizgrađenimčetvrtimaSplita III) • nakon 1981. decentralizacija • ukupnou splitskojaglomeracijioko300.000 stanovnika

  25. Solin (20.200 st.) je industrijskopredgrađe • Kaštela(7 naselja s ukupno38.700 st.; najveći K. Stari, 7100 st., K. Sućurac, 6800 st., najmanji K. Štafilić, 3000 st.) • nekadapoznatovinogradarskopodručje, a danasuzgojvoćaipovrća (plastenici) • staranaseljaflišnogpojasanapuštenau koristnovihobalskihsredišta (Kaštela) iliopadajuzbogjačegrazvojanovihnaseljaprimoru • Kaštelasu se razvilaokotvrđava, a kasnijimširenjemsraslasu u povezanucjelinudugu 10-ak km uzobalu, izmeđuTrogiraiSolina

  26. Trogir(10.900 st.) -najvećimdijelomnaotočićuizmeđuČiovaikopna- osnovaligagrčkikolonisti s Visa u 3. stoljeću p. n. e., kaotrgovište • u rimskodobavažnalukanapomorskomputuizSalone u Jaderu + pomorstvo, trgovinaiplodnoTrogirskoiDonjesegetskopolje • u vrijemesklanjanjastanovništvanaotokpredopasnošćuodTurakanastalotežačkonaseljeČiovo • danas brodogradnja, industrija, turizam (nautičkiturizam), prometnefunkcije (u bliziniaerodrom)

  27. Omiš(6500 st.) - podnoMosora, nedalekoprobojniceCetineinanjezinuušću u more • tranzitnomjesto, industrija u okolici; uzvodnonaCetiniHE "Zakučac" (1961. g.) • flišna zona Poljica

  28. Makarskoprimorje - odzaleđaodvojenoBiokovom (1762 m) • obalagrađenaodotpornijihvapnenacatemekšihlaporaipješčenjaka brojneuvaleiprostranažala • Makarska (13.400 st.) - najvećeiturističkinajrazvijenijenaselje • starajezgra(nekadatrgovišteiuporišteneretvanskihgusara)inovijidijelovi s hotelima - grad se amfiteatralnoširiokozaljevailuke

  29. turizamodpoč. 20. st., a intenzivnijeod 1960-ih godina (jadranskamagistrala) • manjaturističkasredišta (1500-2000 st.): Brela, BaškaVoda, Tučepi, Podgora… • staranapuštenanaseljanapadinamaBiokova

  30. niskonaplavnopodručjedelteNeretve - jednoodnajplodnijihpodručjanacijelomprimorju- uzgojvoća, povrća, cvijeća; ribolov • sr.vijek - močvara; od2. pol. 18. st.počeci kultiviranja delte - stanovništvoizvišeg, krškogokvirasilazi u močvare, kopajarkeiodvodisuvišnuvodu, a s iskopanimmaterijalompovisujeparcele("jendečkipejzaž“) - najpriježitarice, kasnijepovrćeiagrumi - kultiviranprostoruzglavnitokNeretve -parcijalnatradicionalnamelioracija

  31. integralnamelioracijaprovedenaodsr. 20. st. - velikilateralnikanali + crpkekojeizbacujuvodu - "kazetnipejzaž“ • Opuzen (2700 st.) središte gl. poljoprivr. područja

  32. pitka voda za Pelješac i južnodalm. otoke

  33. Metković(15.300 st.) - glavnosredištedelte - starotrgovačkonaseljeilukanadonjemtokuNeretve, 20 km odmora • razvojtrgovineigradnjalukepočelisunakonizgradnjeuskotračneželjezničkepruge (1885. g.) iregulacijedonjegtokaNeretve • položajluke u Metkoviću, zbog male dubinerijekeiudaljenostiodmora bio nepovoljan pa je izgrađennovi grad ilukaPloče (6000 st- lukabosansko-herc.zaleđa, povezanaželjezničkomprugomsaSarajevom

  34. submediteranskaZagora - pretežnobrdovitisiromašankrškikraj s tradicionalnimsitnimstočarstvom • izrazitorazgraničenapremaprimorju - Mosor, Kozjak, Biokovo, Rilić • Sinjska(Cetinska) iImotskakrajina • Zagora je bilaishodištejakeekon.emigracije, posebnokr.60-ih i u 70-im godinama (izsinjske je općine 1981. g. naprivremenomradu u inozemstvubilo 4524 radnikaičlanovanjihovihobitelji, a izimotskeopćine6107)

  35. glavneratarskepovršine u dobroobrađeniminaseljenimpoljima - vinogradarstvo, uzgojkukuruza,povrćaiduhana • najvećainajplodnijapoljasuuzCetinu, a veličinomiplodnošću se ističeImotskopolje - relativnonajplodnijaoazadinarskogkrša, štouvjetujeidostablagaklima

  36. Sinj(11.500 st.) - u zap.dijelu gusto naseljenogSinjskogpolja;glavno je gosp., trg.iprom.središteCetinskekrajine - nacestikojavodiizSplita u Bosnu • Trilj(2100 st.), Vrlika(830 st.) • Imotski(4800 st.) - naSI rubuImotskogapolja, nacesti Split-Mostar • Vrgorac(2000 st.) • narijeciCetini, 10-ak km sjevernoodSinja-20 km dugoakumulacijskoPeručkojezeročije se vodekoristeza HE "Peruča" (naCetini je 5 HE)

  37. srednjodalmatinskiotocigušćesunaseljeniodkvarnerskihiakosu dalinajvećibrojiseljenika u prekomorskezemlje • ugospodarstvuotokaprevladavavinogradarstvo, u manjojmjerimaslinarstvo, proizvodnjaaromatičnogiljekovitogbiljateagruma; sitnostočarstvo, vađenjegrađevinskogkamena, ribarstvoiturizam

  38. Brač-najvećidalmatinskiotokinajvišiotoknaJadranu (Vidovagora, 780 m) • sjev.obala je razvedenijaipristupačnija pa je inaseljenija • oko 14.000 stanovnika (maksimum 1900. : 24.500 - tolikonijedannašdrugiotoknijenikadimao) • do 15. stoljećasvanaselja u unutrašnjostiotoka (glavno – Nerežišća), sigurnijaodgusarskihnapada - danastežištenaobali (najvećiSupetar - 3200 st.; Bol, 1600 st.) • iseljavanjepočelo u 2. polovici 19. stoljeća, a pojačalo se poč. 20. st.- razlozi: niskecijenevinu, relativnaprenaseljenost+filoksera • odsr. 1990-ih (izgradnjazračneluke) turist. najrazvijenijiotok

  39. Hvar-poveličiniinaseljenosti (11.100 st.) drugidalmatinskiičetvrtijadranskiotok - vrloizdužen u smjeruzapad-istok (67 km), a najvećimdijelomširoksamo 5 km • zap.diodobrorazveden, tu je otoknajširiinajvećasunaselja: Hvar (3800 st.), Stari Grad (1900 st.) iJelsa (1800 st.) • do razvojaturizmaglavnadjelatnostzemljoradnja (vinogradi, masline, voće, uzgojružmarinailavande), dok je ribarstvobilodopunskadjelatnost • najdužainsolacija u godini (2718 sati) • naseljenjoš u prethistoriji, prvestalnenaseobineosnovaliGrci (Pharos)

  40. Vis(3400 st.) -prometnonajizoliranijiotok - svedonedavnovelikovojno-strateškoznačenje, a slabijirazvojturizma (samodomaćigosti) • 91% stanovnikaživi u dvanaselja: Vis (1700 st.) iKomiža (1400 st.) • naseljenostodantike(Issa- najistaknutijagrčkanaseobinanaist.Jadranu) • Šolta-slabonaseljena(1700 st.) - svanaselja, osimdvanajmanja, su u unutrašnjostiotoka - samoMaslinica (ribarskonaselje) iStomorska (luka) naobali - nematurizma; Grohote, 450 st. • Čiovo(5900 st., bezdijelaTrogira)

  41. Južna Dalmacija • obuhvaćaDubrovačkoprimorjeodStona do Cavtata, poluotokPelješac, Konavle, otokeKorčulu, MljetiLastovo, Elafitskeotokeipalagruškuotočnuskupinu • nemazagore • osimKorčule, to je bio teritorijDubrovačkeRepublike

  42. Dubrovnik (28.434st. /1991: 49.728 st., uklj. ŽupuiRijekuDubrovačku/; isti teritorij 2011: 47.396 st. ) - razvio se u sr.vijekunaneplodnojstrmojvapnenačkojobalinakonavarsko-slavenskeprovaleirazaranjaantičkogEpidaurusa (Cavtata) • najjačirazvoj u 15. iprvojpolovici 16. stoljeća, alinakon toga prirodnekatastrofe (potres, požar, epidemijakuge) razarale grad • 1806. g. Napoleon pokorio grad - krajDubrovačkeRepublike • 1815.-1918. pripojenaustrijskojDalmaciji • položaj: u početkuzaklonjenogkanalskogplovnogputa, s malim, alidobrozaklonjenimpristaništem - pogodovaorazvojulučkihaktivnosti

  43. trg.vezesastočarskimzaleđemomogućilerazvojposredničko-trgovačkeulogeizmeđuunutrašnjosti JI Europe iMediterana - tijekomsr.ipoč.novogvijekanajvećatrg.lukaist.obaleJadrana • organiziranamrežatrg.kolonija u svimvećimgradovimaBosne, Srbije, MakedonijeiBugarskeomogućilaDubrovnikudazadržimonopol u uvozno-izvoznojtrgovini JI Europe sve do 18. stoljeća • propašćuDubrovačkeRepublikeiizgradnjomželj.prugapremasjev.Jadranu Dubrovnik svevišezaostaje u razvojuzanovimtrgovačko-lučkimgradovimanaS, a izgradnjomluke u Pločamaizgubioznačenjelukebosanskogzaleđa s kojim je bio povezanuskotračnomželjezničkomprugom • danasnajvećeturističkoznačenje • širenjegradaizvanzidina, noviturističkikompleksi

  44. Konavle (8600 st.) - reljefnastrukturasličnakao u Vinodolu: primorskobilo, flišnaudolina, visokiplaninskiokvirSniježnice; međutim, nemaunutarnjihuzvišenja, nego je flišnazonajedinstvena -ranijeekstenzivnostočarstvo, zemljoradnja, ribarstvo, pomorstvo, danasturizam

  45. -nekadredovitoplavljen, močvarniprostor, danasreguliranizgradnjomodvodnihkanalapremamoru

  46. Cavtat (2200 st.) idrugamanjaturističkanaselja • velikoznačenjeKonavalakaoopskrbljivačapoljoprivrednimproizvodimaturističkihnaseljanaobali • Čilipi (930 st.), Gruda (740 st.)

  47. Pelješac (7700 st., 41 naselje) - odStonskeprevlake do rtaLovištadug 62 km, a širok 3-8 km • južnaobalazaklonjenaodbure, toplija, alizbogizloženostijužnimvjetrovimaznatnovlažnijaodsjeverne • najvećanaseljanakrajnjimist.izap.obalamai u plodnojunutrašnjosti (vinogradarstvo); jedinovećenaseljenasjev.obali - Trpanj(600 st) – trajektnaluka (Ploče-Trpanj); u unutrašnjostiJanjina (200 st.)

  48. u ist.dijeluSton (550 st.), osn. 1333. g. nakonštosuDubrovčanidošli u posjedpoluotoka (opasan 980 m dugimzidinama) - dugo je bio glavnosredištePelješca, aliod 19. st.stagnira • razvija se Orebić (2000 st.) kaopomorskosredište, a kasnijeturizam - najrazvijenijeturističkosredištePelješca • proizvodnjamorske soli (Ston), uzgojškoljaka (Malostonskikanal), staropomorstvo (Orebić) inovijiturizam (Orebić, Trpanj)

More Related