1 / 41

RURALNI RAZVOJ

RURALNI RAZVOJ. I Seminar savetodavaca AP Vojvodine Divčibare 28.10-03.11. Ruralni razvoj u Vojvodini.

bien
Télécharger la présentation

RURALNI RAZVOJ

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. RURALNI RAZVOJ I Seminar savetodavaca AP Vojvodine Divčibare 28.10-03.11

  2. Ruralni razvoj u Vojvodini • Neosporno je da je za ruralni razvoj najviše zainteresovan sektor poljoprivrede. Ovo i stoga što, u osnovi definicije ruralnog jeste poljoprivreda - kao osnova ruralne ekonomije, osnovni korisnik i upravljač prirodnih resursa, snažni faktor koji uobličava životnu sredinu, zapošljava stanovništvo, kreira njegovu kulturu, psihologiju, život…

  3. Kao takav, ruralni razvoj poljoprivreda posmatra kao svoj osnov, stub razvoja, no veza između rurala i poljorpivrede mnogo je kompleksnija i zahtevnija. Brigu o ruralnom razvoju poljoprivreda ne bi smela da nosi sama, a naročito u marginalnim i zaostalim područjima u kojima su uslovi za razvoj poljoprivrede ograničeni, bilo zbog ograničenosti prirodnih, ili ljudskih resursa.

  4. Ruralni razvoj uvek počinje sa aspekta na kojim su ljudi sada, sa vizijama i snovima za njihovu budućnost. Ruralni razvoj zasniva se na dve stvari: -izgradnja solidarnosti (udruživanje) -izgradnja potencijala

  5. Ruralni razvoj pomera pristup u celovitom gledanju na razvoj sela. Poljoprivredni stručnjaci trebaju da se obuče u pogledu tehničkih karakteristika – pronalaženju ideja u preduzetništvu. Nosioci ruralnog razvoja moraju imati multidisciplinarni, a ne fragmentalni pristup.

  6. Ruralni razvoj se zasniva na ljudima koji su spremni da se udružuju putem kapitala, koji može da bude : - materijalan (novac,zgrade...) - nematrijalan (ljudi) ...i na taj način se pravi ,,most kapitala,,.

  7. Ruralni razvoj u AP Vojvodini Vizija : -Naša zajednička vizija je da izgradimo preduzetničku kulturu u Vojvodini koja će dovesti do većeg broja otvaranja novih poslova i njihovog širenja. MISIJA : -Razvoj sela u Vojvodini pruža obrazovne mogućnosti u cilju podsticanjagrananja privrede u seoskim sredinama.

  8. PRIORITETNI CILJEVI • Izgraditi kulturu preduzetništva. • Obučiti odrasle i roditelje da prepoznaju mogućnosti privrednog razvoja. • Postati aktivan u javnoj politici.

  9. Kada razmišljamo o ruralnom razvoju, počinjemo od : • Otkrivanja lokalnih prednosti • Mapiranje potencijala • Alternativna rešenja • Agro-eko turizam

  10. Otkrivanje lokalnih prednostii mapiranje potencijala: Temelj za izgradnju jačih zajednica

  11. Pregled prezentacije • Procena potreba: ključni element za identifikovanje lokalnih pitanja • Usmeriti pažnju na lokalne veštine i talente • Mobilisanje potencijala zajednice

  12. Ono što bi trebalo da bude Ono što jeste? B Potreba “Raskorak između A & B” Razumevanje potreba • Potreba se definiše kao raskorak ili diskrepanca između postojećeg stanja (kako jeste) i željenih rezultata (onoga što bi trebalo da bude) A

  13. Zašto je ocena potrebna? • Zvanično sredstvo koje uključuje identifikovanje raskoraka • Postavljanje navedenih raskoraka u neki redosled prioriteta • Donošenje odluka o tome koja od prioritetnih potreba opravdava pažnju i resurse zajednice

  14. Početi od potreba: Da li je to trčanje pred rudu? • Kada se započne sa ocenom lokalnih potreba , prenosimo poruku da zajednice i ljudi koji u njima žive imaju neki fundamentalni nedostatak • To ostavlja utisak da su loklani stanovnici nesposobni da upravljaju svojim životom i budućnočću svoje zajednice • Modeli koji se upravljaju prema nedostacima nisu fokusirani na razvoj planova kako da se mobiliše čitava zajednica

  15. Početi sa razvojem kapaciteta • Razvoj zajednice, da bi bio uspešan u dužem periodu, mora da usmeri pažnju unutar zajednice – na ljude i organizacije koje se tu nalaze • Prema tome, ključni prvi korak u razvoju zajednice je mapiranje kapaciteta, veština i prednosti loklanog stanovništva i organizacija • Kada otkrijemo loklane prednosti, imamo rezervoar resursa koji nam je neophodan za bavljenje pitanjima od lokalne važnosti • Ključna stvar je da se efikasno savladaju lokalne prednosti kako bi se zajednički i u saradnji mogla razmatrati pitanja od značaja za zajednicu

  16. Dilema . . . Ljudi i zajednice imaju nedostatke i potrebe Pojedinci i zajednice imaju veštine i talente

  17. Odlike mapiranja prednosti • Bazira se na prednostima: Otkirva talente/veštine koji postoje u zajednici • Interno fokusirano: Oslanja se na prednosti zajednice, a ne na one izvan nje • Bazira se na odnosima: Pravi veze između lokalnih stanovnika, institucija i organizacija

  18. Kako se može otkriti prednost zajednice? • Potražiti ključne elemente koji predstavljaju temelj vitalnosti zajednice

  19. Ljudi Nezvanične organizacije Tri ključne arene za otkrivanje prednosti zajednice Zvanične institucije

  20. Mapiranje prednosti počinje sa ljudima • Svi imaju neki talenat, veštine i dar koji ima veze sa aktivnostima zajednice • Svaki put kada osoba iskoristi svoj tačlenat, zajednica je jača i ta osoba sposobnija • Jake zajednice cene i koriste veštine koje lokalno stanovništvo poseduje • Takav pristup doprinosi razvoju zajednice

  21. Mapiranje prednosti pojedinaca: Četiri komponente “Inventara kapaciteta” • Podaci o veštinama • Veštine zajednice • Zainteresovanost i iskustva u preduzetništvu • Lični podaci

  22. LJUDI Podaci o veštinama: Zamolite ljude da ... • Navedu sve veštine koje su naučili kod kuće, u zajednici ili na radnom mestu • Odrede svoje najbolje veštine • Prihvatanje takvih veština predstavlja temelj izgradnje zajednice

  23. LJUDI Veštine zajednice • Identifikovati različite tipove aktivnosti zajednice u kojima su pojedinci učestvovali • Oceniti koju vrstu posla u zajednici bi pojedinac mogao da obavlja u budućnosti • Ova poslednja informacija služi kao sirovi materijal za izgradnju zajednice

  24. Zainteresovanost i iskustva u preduzetništvu LJUDI • U mnogim zajednicama od velike važnosti je stvaranje novih radnim mesta • Važno je ispitati zainteresovanost lokalnog stanovništva za preduzetništvo • Da li ste razmišljali o započinjanju sopstvenog biznisa? Prepreke? • Trenutno ste anagažovani u biznis aktivnostima bilo kakve vrste? Faktori koji mogu da ojačaju postojeći biznis?

  25. Lični podaci LJUDI • Sakupiti skromnu količinu informacija o svakoj osobi kako bi se omogućio nastavak • Ime • Adresa • Telefon • Starost • Pol

  26. INSTITUCIJE Mapiranje lokalnih zvaničnih institucija • Svaka zajednica ima institucije koje obavljaju važne funkcije zajednice • To su stalne, trajne aktivnosti koje ispunjavaju društvene potrebe lokalnog stanovništva • Vitalnost zajednice zavisi od obavljanja navedenih funkcija • Prema tome koje su to glavne institucije? Samo zapamtite reč KEOPRA!!!

  27. Obrazovanje Religija Asocijacije Političke institucije Institucije zajednice Srodstvo Ekonomija

  28. INSTITUCIJE Korišćenje lokalnih institucija za izgradnju zajednice • Svaka zajednica ima brojne javne, privatne i nepriftne zvanične institucije • Neke zajednice su “bogate institucijama“ – neke nisu • Često, loklane institucije nisu povezane sa naporima da se izgradi zajednica

  29. INSTITUCIJE Kako uhvatiti lokalne institucije • Prvo, treba prepoznati koje lokalne institucije predstavljaju važne prednosti zajednice • Drugo, uraditi inventar postojećih institucija u zajednici • Treće, identifikovati tipove aktivnosti u koje su uključene te institucije; mapirati njihove prednosti • Četvrto, istražiti tipove veza koje se mogu izgraditi između tih institucija, lokalnog stanovništva i zvaničnih organizacija • Peto, potražiti pomoć lokalnih institucija u traženju resursa izvan zajednice

  30. Oslobađanje potencijalno proizvodnog prostora Iniciranje strategija za lokalno investiranje (zadužbine, prikupljanje sredstava, mikro-kreditni programi) Mobilisanje eksternih resursa Primer ... kako institucije mogu da pomognu u izgradnji zajednice • Kupovati lokalno • Zapošljavati lokalno • Pomoć u stvaranju novih lokalnih preduzeća • Razvoj ljudskih resursa

  31. Nezvanične organizacije: Još jedan važan resurs • Svaka zajednica ima pojedince koji su se organizovali u grupe u svrhu postizanja nekog cilja • Ovakve organizacije su nezvanične (primer: nemaju zvaničnike ili statute) • Često imaju tri glavne uloge: • bave se pitanjem/problemom od zajedničkog interesa • razvijaju plan delovanja po tom pitanju • izvršavaju plan za rešavanje problema

  32. Nezvanične organizacije: Još jedan važan resurs • Mogu se bazirati u susedstvu, zajednici ili prostirati izvan granica zajednice • Ovakve grupe su kritične jer uključuju, osposobljavaju i utiču na lokalno stanovništvo • Izgradnja zajednice zahteva nameran napor kako bi se identifikovale takve organizacije

  33. Popis lokalnih nezvaničnih organizacija • Ispitati štampani materijal • novine • imenici/datoteke zajednice • Kontaktirati lokalne institucije • škole • crkve • parkovi i rekreacija • biblioteke • Kontaktirati pojedince koji znaju šta se dešava u njivim zajednicama ili susedstvu • Saznati više o aktivnostima nezvaničnih grupa

  34. Zajedno: Ključni koraci u poboljšanju zajednice • Mapiranje prednosti pojedinaca, institucija i nezvaničnih organizacija • Izgradnja odnosa među njima • Istražiti kako se prednosti mogu mobilisati u cilju poboljšanja lokalnih uslova/potreba (npr. Više radnim mesta, poboljšano obrazovanje, bolje zdravstvo) • Uključiti zajednicu u stvaranju vizije i planiranju • Otvoriti spoljašnje resurse koji mogu pomoći lokalnim naporima za poboljšanje

  35. Agro-eko turizam • Šta je seoski turizam? Seoski turizam je svaka privredna aktivnost koja nastaje kada su odmori povezani sa poljoprivrednim proizvodima, uslugama ili iskustvima. Turizamkoji se zasniva na prirodi i poljoprivredi je segment turističke induistrije koji se najbrže razvija, povećava se u proseku 30% godišnje

  36. Šta mami turiste? • Želja za mirom i tišinom • Sajmovi o međunarodnim putovanjima i manifestacijama • Zanimanje za prirodnu sredinu • Razočarenje pretrpanim odmaralištima i gradovima

  37. Zašto agro-eko turizam ? • Proširivanje tradicionalnih aktivnosti na farmi novim uslugama u seoskom turizmu kako bi • Privukli potrošače • Dopunili tradicionalan način sticanja prihoda na farmi.

  38. Male farme sa raznovrsnim mogućnostima idealne su za razonoduna selu ukoliko farmeri imaju želju i sposobnost da razonode turiste i ispune njihova očekivanja od posete farmi. • Pružaju posetiocima mogućnost da nešto vide, da nešto rade i nešto da kupe • Obezbeđuju infrastrukturu (hotele, restorane, benzinske pumpe, tržne centre) da podrže i poboljšaju doživljaj posetioca

  39. Koje su koristi? • Jačanje lokalnih ekonomija • Novi poslovi, povećan prihod od poreza, nova radna mesta • Omogućava zapošljavanje u poljoprivredi i održava seoski način života • Pruža alternativu tradicionalnom prihodu sa farme • Zasniva se na prirodnim, istorijskim i kulturnim resursima nekog područja

  40. EKOLOŠKI SEOSKI TURIZAM U SELIMA Vojvodine • Strengths / Dobre strane • Weaknesses / Slabosti • Opportunities / Mogućnosti • Threats / Pretnje

  41. “Postoje samo dva načina da se živi život. Jedan je kao da ništa ne predstavlja čudo. Drugi je kao da sve predstavlja čudo“ - Albert Einstein

More Related