24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA

1. 24.AGREGATNA POTRAŽNJA I MODEL MULTIPLIKATORA dr Svetislav Polovina

2. DEFINICIJA AGREGATNE POTRAŽNJE • Agregatna potražnja (AD) je ukupna količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.

3. STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJE • osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i kućanstava a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijena • investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja • državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države. • neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.

4. STRUKTURA AGREGATNE POTRAŽNJE AD = C + I + G + X

5. GRAF AGREGATNE POTRAŽNJE

6. OPIS OBLIKA GRAFA AD • Agregatna potražnja se grafički prikazuje krivuljom AD na dijagramu gdje je na apscisi prikazan realan GDP, a na ordinati opća razina cijena • krivulja AD ima negativna nagib, što ukazuje da se ukupna potražnja povećava smanjenjem opće razine cijena i obrnuto. • negativan nagib krivulje AD je posljedica efekta novčane ponude

7. EFEKT NOVČANE PONUDE • prema efektu novčane ponude porast cijena pri fiksnoj novčanoj ponudi smanjuje realnu potražnju za dobrima i uslugama • realna novčana ponuda se definira kao nominalna novčana ponuda podijeljena s razinom cijena • primjer: Ako je novčana ponuda fiksna i iznosi 600 mlrd $ i ako se indeks potrošačkih cijena povećava sa 100 na 150 tada će se realna novčana ponuda smanjiti na 400 mlrd$ ( 600 x 100/150)

8. POSLJEDICE SMANJENJA REALNE NOVČANE PONUDE • Posljedice smanjenja realne novčane ponude je jak novac. Novac postaje relativno oskudan, kamatne stope rastu, otežano je dobivanje kredita, smanjuju se investicije i potrošnja. • Povećaju li se cijene uz fiksnu novčanu ponudu uz pretpostavku ceteris paribus smanjuju realni izdaci što dovodi do kretanja uzduž opadajuće krivulje AD • promjene li se drugi čimbenici poput novčane ponude, politike poreza, promjene politike državne potrošnje dolazi do pomaka krivulje AD bilo prema bilo od ishodišta.

9. GRAFOVI KRETANJA PO KRIVULJI AD I POMAKA AD

10. RAZLIKA IZMEĐU MAKRO I MIKOEKONOMSKE KRIVULJE POTRAŽNJE • Makroekonomska krivulja potražnje AD razlikuje se od mikroekonomske krivulje potražnje DD jer je prva funkcija opće razine cijena, dok je druga funkcija cijene dobara ili usluge na pojedinačnom tržištu. • Negativan nagib makroekonomska krivulja potražnje ima zbog efekta novčane ponude, dok mikroekonomska krivulja potražnje ima negativan nagib zbog efekta supstitucije i dohotka

11. ODREDNICE AD • Agregatna potražnja ovisi o varijablama ekonomske politike kao i egzogenim varijablama • Prvu skupinu čine faktori pod kontrolom domaće ekonomske politike kao što su monetarna i fiskalna politika, dok drugu čine one van njenog domašaja kao što su inozemna proizvodnja, svjetske cijene ili politička događanja • Ekonomisti nisu suglasni oko pitanja koji faktori imaju snažniji utjecaj na AD. Prevladava eklektički pristup prema kojem je kretanje AD ovisno kako o utjecaju ekonomske politike tako i egzogenih varijabli.

12. MODEL MULTIPLIKATORA • Promjene pojedinih komponenti agregatne potražnje djeluju multiplikativno na obim proizvodnje i veličinu GDP-a. • Teorija koja objašnjava kako odrednice agregatne potražnje djeluju u kratkom roku na obim proizvodnje naziva se modelom multiplikatora

13. VRSTE MODELA MULTIPLIKATORA • Postoje dva modela multiplikatora: • 1. osnovni ili jednostavni model • 2. razvijeni ili Keynesov model

14. OSNOVNI MODEL MULTIPLIKATORA • Osnovni model multiplikatora analizira utjecaj potrošnje (C) i investicija (I) na kretanje proizvodnje. • Ovaj model građen je na pretpostavci da su cijene i najamnine u kratkom roku fiksne i zadane tako da se svaka promjena ekonomske politike odražava na proizvodnju i zaposlenost. • Ova pretpostavka ne vrijedi u dugom roku jer promjene agregatne potražnje , potencijalnog proizvoda i troškova proizvodnje utječu na visinu cijena i najamnina.

15. RAVNOTEŽNI DRUŠTVENI PROIZVOD U OSNOVNOM MODELU • U osnovnom modelu multiplikatora ravnotežna razina društvene proizvodnje ostvaruje se kada se planirana štednja izjednači s planiranim investicijama. • Grafički se to događa u presjecištu krivulje štednje i krivulje investicija

16. GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM S - I

17. NERAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA • Neravnoteža nastupa ako se željena štednja kućanstva ne podudara s željenim investicijama. • Nesuglasje između željene štednje i investicija poduzeća uzrokovat će da poduzeća promijene svoje razine proizvodnje i zaposlenosti te vraćanje na ravnotežnu razinu GDP-a

18. GRAF RAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIUKATORA METODOM C + I

19. RAVNOTEŽA U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA METODOM C + I • Prema ovoj drugoj metodi ravnoteža se uspostavlja u presjecištu krivulje ukupne potrošnje (C + I) i linije od 45 stupnjeva. • U spomenutom presjecištu željeno trošenje na potrošnju i investicije jednako je razini ukupne proizvodnje.

20. STANJE NERAVNOTEŽE U OSNOVNOM MODELU MULTIPLIKATORA • Ako bi proizvodnja bila iznad svoje ravnotežne razine došlo bi do nagomilavanja zaliha , pada profita i smanjenja obujma proizvodnje na ravnotežnu razinu. • Obrnuto, ako bi proizvodnja bila manja od svoje ravnotežne razine došlo bi do nestašice proizvoda što bi ponukalo proizvođače na povećanje proizvodnje do ravnotežne razine.

21. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (1) • U osnovnom modelu multiplikatora investicije određuju dinamiku proizvodnje. • Uslijed djelovanja multiplikatora (k) povećanje GDP-a je veće od povećanja investicija. Do njega dolazi uslijed lančanog porasta dodatne potrošnje po opadajućoj stopi. • Učinak inducirane dodatne potrošnje ovisi o veličini multiplikatora investicija.

22. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (2) • Pod multiplikatorom investicija podrazumijeva se broj koji množeći promjenu investicija daje promjenu GDP-a i proizvodnje. • Promjena GDP = multiplikator*promjena I • Multiplikator = Promjena GDP /promjena I • Promjena I = Promjena GDP / multiplikator

23. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (3) • Veličina investicijskog multiplikatora (k) ovisi o graničnoj sklonosti potrošnji (MPC) odnosno štednji (MPS) • k = 1 / (1 – MPC) • k = 1 / MPS • Promjena proizvodnje = Promjena investicija *1/MPS • Promjena proizvodnje = Promjena investicija * 1 / (1 – MPC) • Na višim razinama dohotka efekt multiplikatora bit će manji zbog opadajućeg MPC i rastućeg MPS

24. GRAF UČINKA MULTIPLIKATORA INVESTICIJA k = 3

25. MULTIPLIKATOR INVESTICIJA (4) • Multiplikator investicija djeluje u oba smjera, i pri porastu i pri padu GDP-a. • Efekt se može grafički prikazati kako metodom S – I odnosno C + I tako i metodom AS – AD.

26. GRAF MULTIPLIKATORA INVESTICIJA METODOM C+I ODNOSNO AS-AD

27. V A Ž N O (1) • Primjena investicijskog multiplikatora ograničena je na stanje depresije kada u privredi postoje neiskorišteni resursi. • Kada realni GDP prekorači potencijalni GDP multiplikatorski učinak investicija nestaje pretvarajući se u inflacijsku potražnju.

28. V A Ž N O (2) • Kada su proizvodni resursi nedovoljno iskorišteni porast agregatne potražnje izazvat će porast proizvodnje bez ili s neznatnim porastom cijena. • Ako se privreda nalazi u stanju pune zaposlenosti, tada nema prostora za povećanje agregatne potražnje pa umjesto porasta proizvodnje dolazi samo do porasta cijena i inflacije.

29. PARADOKS ŠTEDNJE • Porast štednje ne mora nužno biti praćen i povećanjem investicija jer su ova dva čina iako međusobno uvjetovani vremenski razdvojeni. • Poveća li se štednja bez odgovarajućeg porasta investicija dolazi do tzv. paradoksa štednje. • Njegova suština se svodi na to da individualno pozitivan čin ne mora biti nužno i društveno pozitivan jer porast štednje smanjuje potrošnju, dohodak i zaposlenost. • U dugom roku porast štednje smanjenjem dohotka smanjuje i samu štednju.

30. GRAF PARADOKSA ŠTEDNJE • Štednja,investicije S’ S I GDP

31. KOMENTAR GRAFA PARADOKSA ŠTEDNJE • Nastupi li paradoks štednje presjecište krivulja štednja i investicija pomiče se u lijevo na nižu ravnotežnu razinu dohotka. • Paradoks štednje obično se zbiva kada se privreda nalazi u recesiji što nije slučaj za vrijeme ekspanzije kada se štednja najvećim dijelom pretvara u investicije.