Standardni prezentacijski format. 4. tromjesečje 2013. Sadržaj. Ciljevi i struktura središnje banke Realni sektor Monetarna politika Platna bilanca i tečaj Bankovni sustav. Ciljevi i zadaci središnje banke. STABILNOST CIJENA
Une image / un lien ci-dessous est fourni (tel quel) pour télécharger la présentation
Politique de téléchargement : le contenu du site vous est fourni TEL QUEL pour votre information et votre usage personnel ; il ne peut être vendu, concédé sous licence ni partagé sur d’autres sites sans l’accord de son auteur.Le contenu vous est fourni TEL QUEL, pour votre information et votre usage personnel uniquement.Téléchargez la présentation en cliquant sur ce lien.Lors du téléchargement, si vous ne parvenez pas à télécharger une présentation, l’éditeur a peut-être supprimé le fichier de son serveur.Pendant le téléchargement, si vous ne parvenez pas à obtenir une présentation, le fichier a peut-être été supprimé par l’éditeur.
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Ciljevi i zadaci središnje banke • STABILNOST CIJENA • PODUPIRANJE GOSPODARSKE POLITIKE RH, NE DOVODEĆI U PITANJE OSNOVNI CILJ • Upravljanje međunarodnim pričuvama • Izdavanje novčanica i kovanog novca • Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka • Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava • Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za RH
Nezavisnost središnje banke • Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija • Funkcijska: jasan cilj i samostalnost u odabiru mjera i instrumenata • Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova Savjeta • Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Agregatna ponuda i potražnja • Tržište rada • Cijene • Fiskalna politika • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Stope promjene realnog BDP-a Hrvatska Zemlje usporedivih značajki * Podatak za 2013. odnosi se na prvo polugodište.Napomena: Podaci nakon 2010. godine su privremeni.Više informacija dostupno je na www.dzs.hr Izvor: DZS Prosjek godišnjih stopa rasta realnog BDP-a, 2003. – 2012. Izvori: Eurostat; DZS
Stopa nezaposlenosti Hrvatska Stopa anketne nezaposlenosti, zemlje usporedivih značajki, 2013.* Anketa o radnoj snazi se od početka 2007. godine objavljuje u tromjesečnoj dinamici. Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe stare 15 i više godina. * Administrativna stopa za siječanj – kolovoz 2013.; anketna stopa za siječanj – lipanj 2013.Izvor: DZS * Stopa anketne nezaposlenosti za siječanj – lipanj 2013.Napomena: Stopa anketne nezaposlenosti odnosi se na osobe u dobi 15 – 74. Izvori: Eurostat; DZS
Inflacija Hrvatska Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata inflaciji potrošačkih cijena u Hrvatskoj * siječanj – kolovoz 2013.Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja 1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna inflacija, prosječne godišnje stope promjene. Izvor: DZS Izvor: DZS
Usporedba inflacije u Hrvatskoj, eurozoni i odabranim zemljama Prosječne godišnje stope promjene. Inflacija u Hrvatskoj mjerena je indeksom potrošačkih cijena, dok je u ostalim odabranim zemljama mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena. Izvori: DZS; Eurostat
Prihodi i rashodi konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države.Izvor: MF Sukladno ESA 95 metodologiji.Izvori: Eurostat; MF
Saldo konsolidirane opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Ukupni fisklani saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države. U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.).Izvori: Eurostat; MF; HNB Sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat; MF
Dug opće države Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2012. Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a isključen je iz duga opće države.Izvor: HNB Izvori: Eurostat; HNB
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Instrumenti i mjere monetarne politike • Monetarna kretanja • Kamatne stope • Platna bilanca i tečaj • Bankovni sustav
Devizne intervencije i tečaj Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583).Izvor: HNB
Kretanje tečaja prije intervencije HNB-a i iznos intervencije, 1996. – 2013. Promjena tečaja na dan intervencije (okomita os) u odnosu na tečaj 4 dana prije intervencije i iznos intervencije (horizontalna os).Napomena: tečaj EUR/HRK prije 1999. godine je izračunan kao umnožak tečaja DEM/HRK i faktora konverzije (1,95583). Izvor: HNB
Kreiranje i povlačenje primarnog novca U devizne transakcije ubrajaju se kupoprodaje deviza HNB-a s poslovnim bankama, MF-om i ugovori o razmjeni (engl. swap), pri čemu pozitivne vrijednosti odražavaju kupovinu deviza. Vrijednosti za obratne repo transakcije i lombardne kredite prikazane su kao promjene njihova stanja u odnosu na prethodno tromjesečje. Izvor: HNB
Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Plasmani kreditnih institucija(isključujući državu) Udio plasmana u BDP-u Izvor: Eurostat; HNB Napomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita.Izvor: HNB
Krediti kreditnih institucija stopa promjene u usporedbi s istim mjesecom prethodne godineNapomena: U 2012. Ministarstvo financija preuzelo je kreditne obveze brodogradilišta, dok je jedna poslovna banka prenijela dio svojih potraživanja na povezano društvo, što je utjecalo na znatan pad ukupnih kredita odobrenih poduzećima. Izvor: HNB
Prinosi na TZ i na kunsku obveznicu RH Za TZ, prosječna mjesečna stopa; za petogodišnji i sedmogodišnju obveznicu, prema cijeni na zadnji dan trgovanja u mjesecu; za desetogodišnju obveznicu, prema prosječnoj cijeni u mjesecu Napomena: Budući da je petogodišnja državna kunska obveznica dospjela 28. 5. 2008., za daljnji prikaz kretanja prinosa na državne obveznice izabrana je sedmogodišnja državna kunska obveznica koja dospijeva 11. 7. 2013. Sedmogodišnja državna kunska obveznica dospijela je 11.7.2013. te je zamijenjena desetogodišnjom državnom kunskom obveznicom koja dospijeva 5. 3. 2020.Izvori: MF; Zagrebačka burza
Sadržaj • Ciljevi i struktura središnje banke • Realni sektor • Monetarna politika • Platna bilanca i tečaj • Vanjska trgovina • Tekući račun • Inozemni dug • Direktna inozemna ulaganja • Bankovni sustav
Tečajna politika • Upravljano plivajući tečajni sustav • Tečaj se određuje na deviznom tržištu, temeljem ponude i potražnje • Središnja banka intervenira na deviznom tržištu, ali NE BRANI određenu razinu tečaja
Devizno tržište • Kuna je konvertibilna valuta • Nema restrikcija kod repatrijacije profita i likvidacije investicija • Banke slobodno određuju tečaj, sudjeluju u međunarodnom platnom prometu i obavljaju devizno poslovanje
Manjak tekućeg računa i FDI u Hrvatsku Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive. Negativne vrijednosti manjka na tekućem računu upućuju na postojanje viška na tekućem računu. Izvor: HNB
