1 / 26

Botanika s farmakognozijom

Botanika s farmakognozijom. Ant e Orbanić , mag. pharm. Značenje učenja botanike i farmakognozije. BOTANIKA – nauka o biljnom svijetu , dio biologije (“bios” – život , “logos” – znanost ). Podjela botanike :. OPĆA BOTANIKA. POSEBNA BOTANIKA.

ccrosby
Télécharger la présentation

Botanika s farmakognozijom

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Botanika s farmakognozijom Ante Orbanić, mag. pharm.

  2. Značenje učenja botanike i farmakognozije BOTANIKA – nauka o biljnomsvijetu, diobiologije (“bios” – život, “logos” – znanost)

  3. Podjelabotanike:

  4. OPĆABOTANIKA POSEBNABOTANIKA SISTEMATIKA (TAKSONOMIJA) – srodstveniodnositesvrstavanjebiljnihjedinki u hijerarhijskisustav (rod, porodica, red, razred, odjeljak) EVOLUCIJA – zakonitosti i uzrocistvaranjasvojti GEOBOTANIKA – biljnizemljopis • MORFOLOGIJA – vanjskagrađabiljaka (npr. veličinalistova) • ANATOMIJA – unutrašnjagrađabiljaka (građastaničja) • FIZIOLOGIJA – funkcija u područjuizmjenetvari, izmjeneoblikategibanja (prehrana, disanje, rast i razmnožavanje)

  5. GEOBOTANIKA • nastojiobjasnitizakonitosti i uzrokerasprostranjenosti i zajedničkogživotabiljaka • horologija – znanost o rasprostranjenosti • fitocenologija – znanost o biljnim zajednicama • ekologija – istražuje odnos između biljaka i okoliša • genetska ( povijesna ) geobotanika – proučavapovijestflore i vegetacije

  6. Dr.sc. Fran Kušan ( 1902 – 1972 ) • hrvatskibiolog, botaničar, putopisac, planinar, rodomiz BIH • 1939. botaničkivrtnaSljemenukojem je bio ravnatelj • 1947. Botaničkivrtljekovitogbiljakoji je u sastavuFarmaceutsko – biokemijskogfakulteta • 1967. osnovao je botanički vrt u Modrć – docu podno Zavižana

  7. Botaničkivrtljekovitogbilja "Fran Kušan" • 1947. godine • u sastavuFarmaceutsko – biokemijskogfakultetaSveučilišta u Zagrebu • u vrturastevišestotinarazličitihvrstaljekovitogbiljakojesusasvojihistraživačkihputovanjadonosilisuradniciZavoda • dio biljaka zasađen je iz sjemena koje su donosili ili slali inozemni prijatelji i suradnici

  8. CITOLOGIJA • znanost o stanici (Robert Hooke 1665. god.) • osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama • zajedničkosvimstanicama: • stanica uvijek nastaje iz stanice • svaka stanica ima kompletnu genetičku informaciju pohranjenu u DNA • identična reduplikacja DNA • membrana je granica između stanice i okoliša • ATP kao izvor energije • izmjena tvari (enzimi, regulacija)

  9. PROKARIOTSKA STANICA EUKARIOTSKA STANICA jezgraobavijenaposebnomjezgrinommembranom staničniorganeli: endoplazmatskiretikulum, golgijevaparat, lizosomi, mitohondriji i plastidi biljnastanicaimačvrstustaničnustjenku, sadržiplastide i vakuolu, dokživotinjskastanica to nema • jednostavne je građe te ima staničnu stjenku i membranu, ali nema staničnu jezgru ( nemaju oblikovanu jezgrinu ovojnicu ) i organele, ali ima ribosome koji su manji od eukariotskih • slobodna, prstenasta, zatvorena DNA - nukleoid

  10. DIOBA STANICE: • biološkiproces u kojem se roditeljskastanicadijeli u dvijeilivišestanicakćeri • INDIREKTNA ILI EVAKCIJSKA DIOBA – konstantnostgenetskogmaterijala (mitoza) • DIREKTNA ILI REDUKCIJSKA DIOBA – kvantitativna i kvalitativna – miješanjegenetskogmaterijala (mejoza) • OBLIK STANICE: • ovisi o njihovojfunkciji • izodijametrične ( parenhimske ) stanice – dužina i širinasupribližnojednake – u parenhimima • prozenhimskestanice – dužinaimvišeputaprelaziširinu i nakrajevimasučestozašiljene

  11. CITOPLAZMA • osnovna supstancija stanice bez organela • sadrživodu ( 60 – 70% ), proteine ( 10 – 20% ), lipide, nukleinskekiseline… • bezbojna, gusta, sluzava, koloidnaotopina • strujanjemiligibanjemcitoplazmeolakšava se raznošenjehranjivihtvari, a brzinagibanjaovisi o temperaturi ( najpogodnije je 37°C ), viskoznostiitd. • Gibanjemožebiti: a) plazmatskarotacija – kružnogibanjecitoplazme u istomsmjeru b) plazmatskacirkulacija – gibanjecitoplazme u suprotnimsmjerovima c) fluktuacijskogibanjeplazme – ritmičkostrujanjesadržajastanice u jednom pa u drugomsmjeru • Slojevicitoplazme: • PLAZMALEMA – graničnislojpremastaničnojstjenci • TONOPLAST – graničnislojpremavakuoli (regulacijatvari ) • MEZOPLAZMA – osnovnamasacitoplazmeizmeđu ta dvasloja

  12. CITOPLAZMATSKI ORGANELI • ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM • vrlopokretansustavisprepletenihendomembrana ( plosnatešupljine ) koje se protežu od jezgre do staničnepovršine • vezacitoplazme i jezgre • ER služiupijanju i prijenosuhranjivihtvari • sintezaorganskihtvari ( masti, UH i proteina ) • GOLGIJEV APARAT • skupine pločasto spljoštenih šupljina ili cisterni koje su međusobno povezane, dioGolgijevogaparatanastajeiz ER • međusobnopovezanecisternetvorediktiosom – skuplamela u kojima se sintetizirajutvaristaničnestjenke ( kiselipolisaharidi, pektini, hemiceluloza, sluz )

  13. RIBOSOMI • male kugličastečestice, koje se sastoje od ribonukleinskekiseline ( RNA ) i proteina, mogubitislobodniilivezanina ER • sintezaproteina • SFEROSOMI • stvarajunakrajnjimnabreklinamaspojki ER i u njima se odvijasintezatvari • MITOHONDRIJI • kuglasti, štapičasti do nitastistaničniorganeliobavijenisadvije membrane • glavnisastojcimitohondrijasulipidi, bjelančevine, DNA, RNA i ribosomi • vanjskamembranapripadacitoplazmi a unutarnjamembranamitohondrija je veća – “kriste” – STANIČNO DISANJE • “energetskecentrale” – stvaranjenajvećegdijela ATP-a

  14. PLASTIDI - biljniživistaničniorganelikojisadrževlastitugenetičkuuputu (dvolančanakružnamolekula DNA) • nisuprisutnikodživotinja, prokariotskihbakterija, modrozelenih alga i heterotrofnihgljiva • Kromatofori - plastidikoji nose boju • FOTOSINTETSKI AKTIVNI PLASTIDI: • Kloroplasti- zeleni,okrugli, diskolikiilivrpčastioblicibogatiklorofilom a nalaze se u stanicamavišegbilja • Feoplasti - klorofilprekriven smeđim pigmentima(smeđealge) • Rodoplasti - sadržecrveni pigment (crvenealge) • FOTOSINTETSKI NEAKTIVNI PLASTIDI: • Kromoplasti - sužuto, narančastoilicrvenoobojeniplastidimnogihcvjetova (neven, dragoljub ), plodova ( divljaruža, paprika, rajčica ) i korijena ( mrkva ) • ne sadržeklorofil pa sufotosintetskineaktivni • obojeniplodoviprivlačeptice i životinje pa se takorasprostranjujusjemenke, a istaknutebojecvjetovaprivlačekukcezaoprašivanje Karoten (provitaminvit. A) se u ljudskomorganizmurazlaže i stvara vitamin A • Leukoplasti - bezbojniplastidi (u spremišnimtkivima - sjemenke, gomolji i korijen) - izgrađuju iz šećera sekundarni ili pričuvni škrob • Plastidi su međusobno bliski te jedni prelaze u druge (npr. plodovi rajčice pri dozrijevanju od zelenih postaju crveni – kloroplasti prelaze u kromoplast)

  15. KLOROPLASTI • klorofil je najvažnijibiljni pigment, koji je aktivanzavrijemefotosinteze - dolazi u 2 kemijskisrodnaoblika: modrozeleniklorofil i žutozeleniklorofil • kloroplasti se javljaju u oblikubrojnihokruglihzrnaili grana uklopljenih u bezbojnustromuplastida - brojnikupovimembranskihvrećica ( cjevčica ) tzv. tilakoidakojeobilujupigmentima, enzimima i proteinima; tu se odvijajureakcijefotosintezenasvjetlu, a u stromi se odlažuproduktinastaliprocesomfotosinteze • u kloroplastima se nasvjetluizvode ( izkorijenaprodire u stablo i list ) i ugljik ( IV ) oksida (dolaziizatmosfere ) stvaraprimarniiliasimilacijskiškrob, koji se ne nakuplja u listovima, već se pretvara u glukozu (prehrana) • uzzeleneklorofilejavljaju se i karotenoidikojisutopljivi u mastima

  16. JEZGRA • najveći je organeleukariotskestanice (višebiljke i životinje) • obavijena je s dvije membrane - vanjskamembrana se nastavljana ER i pripadacitoplazmi, a unutarnjapripadasamojjezgri • regulator izmjenetvari i sadržienzimebitnezaživotbiljaka • Kromatin – sadržajjezgre a činega DNA i bjelančevine SASTAV JEZGRE: • jezgrinaovojnica - imadvije membrane • jezgrinsok ( nukleoplazma ) - sadržienzime • kromatinskastruktura ( kromosomi ) - genetskainformacije • Jezgrica - sadrži RNA, proizvodnjaribosomskih RNA

  17. STANIČNA STIJENKA • u biljnim stanicama, kod gljiva i bakterija • dodatnazaštitastanici • kod većine biljaka građena je od polisaharida celuloze, a kod gljiva od polisaharida hitina • u prozenhimskimstanicamadrvakojeprovodevodu i otopljenemineralne soli, javljaju se unutarnjazadebljanjasekundarnestjenkekoja ne sprečavajuraststanica u dužinu, pa se testaniceistegnute u dužinuspajaju u cijevitvorećitraheje ( provodnostaničje ) • stanjena ( ne zadebljana ) mjesta u staničnojstjenci ( sekundarnojovojnici) prekokojih se odvijajuveze s drugimstanicamanazivaju se jažice ( obične pore )

  18. STANIČNI SOK • skuplja se u kanalićima ER u oblikusitnihkapljica, kojezatimstvarajumjehurićastenabrekline – vakuole • sadrži 70 – 95% vode • sastojcistaničnogsoka: • organskekiseline- slobodne, u obliku soli ili estera • ugljikohidrati - nastajukaoproduktfotosinteze • heterozidi - spojevi koji se sastoje od dva dijela: aglikona ( nešećerni dio ) i glikona ( šećerni dio u cikličkom obliku ) - most između aglikona i glikona jenajčešće kisik • trjeslovine (tanini) - derivati fenola i fenolnih kiselina • alkaloidi - organski spojevi, koji sadrže dušik ugrađen u heterocikličkiprsten (morfin, papaverin, kofein, kokain itd.) • antocijani - su u vodi topljivi spojevi,koji daju boju cvjetovima ( ruža, božur, sljez ) i plodovima ( borovnica, višnja, kupina)

  19. antocijanimijenjajubojuovisno o pH vrijednostistaničnogsoka ( kiseli pH – crvenaboja, neutralni pH – ljubičastaboja, lužnati pH – plavozelenaboja) i brojušećeravezanihnaaglikon • enzimi - biološkivrlovažnaskupinaproteina, a sudjeluju u izmjeni energije između stanice i njene okoline • vitamini - organskispojeviraznovrsnestrukture i kemijskihosobina, neophodnizanormalnofunkcioniranjeorganizma - vitaminitopljivi u mastima (A,D,E,K) i vitaminitopljivi u vodi (B kompleks,C) • antibiotici i fitoncidi-antibioticisutvarikojelučenekinižiorganizmi, osobitogljive i bakterije a mogubitibaktericidni i bakteriostatski Fitoncidisutekuće i hlapljivetvaribaktericidnog i bakteriostatskogdjelovanja, kojelučevišebiljke ( crveniluk, češnjak, hren )

  20. ORGANSKE KISELINE • oksalna kiselina ( listovi rabarbare ) – sa solima Ca stvara u vodi netopljivekristale kalcijeva oksalata koji se talože u staničnom soku (kristali kod različitih biljaka imaju različit oblik i važno su dijagnostičko obilježje) • octena kiselina – vrlo je zastupljena u eteričnim uljima u obliku estera ( cvijet lavande, list paprene metvice ) • mravlja kiselina – utvrđena je u koprivi • jabučna kiselina – u velikoj količini nalazi se u jabukama, ali se također nalazi u plodovima višnje, brusnice… • limunska kiselina – nalazi se u plodovima limuna • vinska kiselina – javlja se u plodovima grožđa i maline

  21. ŠKROB • staničnauklopina, a sastoji se od amiloze i amilopektina • u zelenim listovima tijekom fotosinteze nastaje primarni ili asimilacijski škrob, koji se nalazi u stromi kloroplasta između tilakoida i taj se škrob pomoću enzima pretvara u glukozu, koja se prenosi u druge biljne organe, gdje se ponovno pretvara u škrob – sekundarni ili tranzitorni škrob • kad se sekundarni škrob stvara u gomoljima, podancima, sjemenkama, naziva se pričuvni škrob ( karakterističnog oblika i bitan za farmaciju ) • otopinom joda škrob se boji ljubičasto • kod porodice Asteraceae umjesto škroba stvara se inulin (polisaharid - skladištenjeenergije)

  22. MASNA ULJA • u sjemenkama i plodovima • većinamasnihulja je u tekućemstanju, dok je uljekakaovcakruto • Masnauljamogubiti: • sušiva – sadržepunonezasićenihmasnihkiselina, a nanesena u tankomslojudajuprozračni film ( uljalana, konoplje i maka ) • polusušiva – uljapamuka i sezama • nesušiva – najbitnijazafarmaciju ( uljamasline, badema)

  23. ETERIČNA ULJA • sulakohlapljive, mirisnesmjesetvariuljnekonzistencije • teškotopljive u vodi, destiliraju s vodenimparama, a pripremaju se izbiljnihsirovina • dolaze u različitimbiljnimorganima: u korijenu (odoljen), u plodovima (komorač), u listovima (kadulja ), u cvjetovima (kamilica) • nastaju u posebnimžlijezdama • imajuvažnuulogu u oprašivanju - privlačemirisomkukce

More Related