IRRI – Projekt navodnjavanja - PowerPoint PPT Presentation

slide1 n.
Download
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
IRRI – Projekt navodnjavanja PowerPoint Presentation
Download Presentation
IRRI – Projekt navodnjavanja

play fullscreen
1 / 48
IRRI – Projekt navodnjavanja
222 Views
Download Presentation
chaka
Download Presentation

IRRI – Projekt navodnjavanja

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. IRRI – Projekt navodnjavanja IRRI – Projekt navodnjavanja UDRUGA KORISNIKA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE OPATOVAC UDRUGA KORISNIKA ZA NAVODNJAVANJE TOMPOJEVCI OPĆINA ODŽAK

  2. POTREBE BILJAKA ZA VODOMKontrola vlažnosti tlaOdređivanje potreba količina broja, početka i trajanja navodnjavanjaOdžak, 2013 Prof. dr Nezir Tanović

  3. Potrebe biljaka za vodom variraju zavisno od faze životnog ciklusa. Biljke, koje imaju mali korijen, veoma su osetljive na nedostatak vode i često ne mogu da se oporave ako se osuše. Mladom drveću i žbunju, naročito onom koje je presađivano, potrebno je dodatno zalijevanje u suvim uslovima tokom jedne ili dvije godine; kad se učvrsti, većina će preživjeti bez dodatnih količina vode. Treba napomenuti, ukoliko želite uspjeh da biljke prežive i ispune očekivanja u plodonošenju, da one imaju kritičan period kada im je voda neophodna. Vrsta biljke određuje njenu potrebu za vodom. Biljke koje su otporne na sušu, prilagođene su preživljavanju u ekstremno suvim uslovima, odlično uspevaju tamo gde su rezerve vode oskudne, a mogu da propadnu ako je zemljište previše vlažno.

  4. Sadržaj raspoložive vode u tlu vrlo je promjenjiv. U uslovima Posavskog kantona i područja Posavine R.S. (Šamac, Modriča) proizvodnje i kod većine poljoprivrednih kultura, sadržaj vode u tlu je često suprotan od potreba biljaka, tako da je u doba najvećih zahtjeva za vodom njen dotok u tlo najmanji.Kulturna biljka usvaja vodu za svoje životne potrebe uglavnom iz tla pomoću korjenovog sistema (a manjim dijelom i preko lista). Zajedno s vodom ona iz tla prima i otopljena biljna hranjiva što znači da biljka istovremeno „pije i jede“. Najveću količinu usvojene vode biljka troši na procese transpiracije i izgradnju organske materije putem fotosinteze. S agronomskog stajališta bitno je stanje vlažnosti i sadržaj vode u površinskom sloju tla od jednoga do jednog metra, za voćne i šumske kulture nešto više, u njemu nalazi glavna masa korijenja većine poljoprivrednih kultura.Voda u tlu uglavnom potječe od oborina ili navodnjavanja, a samo manjim dijelomiz podzemnih voda

  5. Određivanje vode u tluSpecifične potrebe pojedine kulture za vodom mogu se odrediti eksperimentalnim ili proračunskim metodama.Za proračun su potrebni slijedeći podaci: karakteristike područja (geografske širine, dužine i nadmorske visine), kulture koje će se navodnjavati te klimatski pokazatelji (srednje mjesečne temperature zraka oC, brzina vjetra m/s, vlažnost zraka %, insolacija i količine oborina u mm.

  6. Za pravilno projektovanje i rješavanje navodnjavanja treba znati potrebu uzgajanog usjeva za vodom. Potreba usjeva za vodom odgovara stepenu potrebne evapotranspiracije u svrhu optimalnog rasta i razvoja biljke. Evapotranspiracija usjeva može se izračunati kada se evapotranspiracija usjeva pomnoži sa koeficijentom usjeva. Pri izračunavanju evapotranspiracije usjeva važno je poznavati razvojne stadije biljke i i njihovo trajanje. U praksi se obično razmatraju četiri razvojna stadija usjeva: početni stadij , traje od nicanja pa do pokrivenosti tla od oko10% , razvojni stadij, nastavlja se na početni stadij i traje do pokrivenosti tla kulturom od oko 70%-80% , do završetka sazrijevanja, odnosno berbe.

  7. Najveći dio potrebnih količina vode za uzgajane kulture na otvorenom polju tokom vegetacije dolaze iz oborina. Razlika između ukupne potrebe za vodom poljoprivrednih kultura i dotoka vode oborinama (efektivnih ili korisnih za biljku), čini deficit vode koji treba nadoknaditi navodnjavanjem. Pojednostavljeno, deficit vode na nekom području može se izračunati putem sljedećeg odnosa: manjak vode, zatim evapotranspiracija te na osnovu dotoka vode.

  8. Određivanje norme navodnjavanja Potrebe primjene navodnjavanja razlikuju se pri uzgoju biljaka na poljima i u zaštićenom prostoru. Ako se biljke uzgajaju u staklenicima ili plastenicima (zaštićeni prostor), potrebno ih je tokom vegetacije stalno navodnjavati. Kad se biljke uzgajaju na poljima (parkovima), potreba navodnjavanja najviše ovisi o klimatskim prilikama. Postoje različiti kriteriji za određivanje potrebe primjene natapanja pri uzgoju usjeva na otvorenom. Određeniju ocjenu o potrebi navodnjavanja za pojedine uvjete (područje i pojedine usjeve) može se dobiti na temelju analize raspoložive i potrebne vode za pojedine mjesece i ukupno za vegetacijsko razdoblje.

  9. KONTROLA VLAŽNOSTI TLAKlasična kontrola svojstava zbijenog tla svodi se na kontrolu postignute gustoće tla i ostvarene vlažnosti tla. Gustoća tla poredi se sa laboratorijski određenom gustoćom (tzv. maksimalna vrijednost ρdmax po Proctor-ovom pokusu), a vlažnost se uspoređuje sa optimalnom vlažnosti po istom pokusu (wopt).Zahtjevi za zbijenosti definiraju se pomoću vrijednosti stupanja zbijenosti koji se definira kao R = ρd / ρdmax x 100 (%)i za koji se standardno propisuje vrijednost 95%-100%, ovisno o tipu tla, uvjetima u konstrukciji i položaju sloja tla u konstrukciji.

  10. Pri tome treba obratiti pažnju na dva elementa:ρdmax određuje se na uzorku tla koje se koristi za izvedbu sloja; to znači da se ta vrijednost odredi unaprijed, za poznatu zonu izvorišta jednog tla, u laboratoriju (postupak ispitivanja traje 3-4 dana, za vrlo plastične gline i dulje); ρdmax se određuje na zbijenom tlu, nekom od metodaUobičajeno se u kontroli izvedenih slojeva zbijenog tla kontroliraju slijedeći parametri:debljina slojaravnost slojavisinska kota slojahomogenost po visini (dubini) i tlocrtupropusnostgustoća i vlažnostčvrstoća (uzorci u laboratoriju i/ili in situ)krustost – moduli (uzorci u laboratoriju i/ili in situ)

  11. Gustoća i vlažnost tla kontrolira se uobičajeno slijedećim postupcima:pomoću uzoraka, mjerenjem u laboratoriju; uzorci izvađeni cilindrom (za koherentna tla)volumetrom, mjerenjem volumena na terenu i mjerenjem mase iskopanog tla i vlažnosti tla u laboratoriju, za sve materijale (osim kamena)kalibriranim pijeskom, mjerenjem iskopanog uzorka i utrošenog pijeska poznate gustoće u laboratoriju, za sve materijale (slična metoda može se koristiti i za kemeni materijal uz eventualnu prilagodbu veličine zrna kalibriranog tla)nuklearnim denzimetrom, za sve materijale osim kamenog nasipa

  12. Hvala na pažnji U ODŽAKU I ŠAMCU UVIJEK JE BILO NAJLJEPŠE Hvala na pažnji

  13. Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja • Algicidi – sredstva za suzbijanje algi • Avicidi - sredstva za suzbijanje ptica • Baktericidi - sredstva za suzbijanje bakterija • Fungicidi – sredstva za suzbijanje gljiva • Herbicidi – sredstva za suzbijanje korova • Insekticidi – sredstva za suzbijanje štetnih insekata • Limacidi – sredstva za suzbijanje puževa • Nematocidi – sredstva za suzbijanje štetnih nematoda • Okvašivači – sredstva za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti • Rodenticidi – sredstva za suzbijanje štetnih glodara • Repelenti – sredstava za odbijanje divljači • Regulatori rasta – sredstva za regulaciju rasta biljaka • PRIMJERI ZLOUPOTREBE (DEFOLIJANTI I DESIKANTI) • NOVE OPASNOSTI (GMO) Podjela pesticida prema namjeni

  14. Karenca je najmanji broj dana koji mora proći od zadnjeg tretiranja biljaka nekim pesticidom, pa do branja ili žetve biljaka i njihovog stavljanja u promet. Toleranca je najveća dopuštena količina ostatka ili rezidua sredstava za zaštitu bilja izražena u miligramima po kilogramu hrane (mg/kg), koja može biti u ili na hrani u trenutku njezina stavljanja u promet. Toleranca je određena radi očuvanja zdravlja potrošača. Karenca, Toleranca

  15. Nužnost primjene pesticida, efekti i posljedice u voćarstvu i uticaj na pčele. Gotovo je nemoguće i zamisliti današnju poljoprivredu bez korištenja sredstava za zaštitu bilja. Upotreba pesticida je možemo reći "nužno zlo" u današnjoj poljoprivredi. O pesticidima se puno govori, ali se o njima vrlo slabo zna, pogotovo o njihovim važnim osobinama (otrovnost na čovjeka i druge organizme, opasnost za okoliš, fitotoksičnost na biljkama, karenca, toleranca, opasnost od pojave rezistentnosti i dr.). Šta je bolje ?

  16. Pesticidi mogu dospjeti u organizam na više načina i to: oralno (kroz usta), udisanjem (kroz nos) i dermalno (putem kože).Najopasniji pesticidi su u obliku prašiva, manje u obliku suspenzije ili granula.

  17. U praksi, naročito kod tretiranja voćnjaka, dolazi do izražaja njihova opasnost za trovanje pčela.Za sva sredstva za zaštitu bilja koja u upustvima za primjenu imaju napomenu da imaju otrovnost za pčele, treba dobro pripaziti da ih se ne upotrebljava u vrijeme cvatnje medonosnog bilja, kao i u vrijeme cvatnje voćnih vrsta.Prije upotrebe tih sredstava, koja bi mogla otrovati pčele, treba obavezno obavijestiti pčelare o vremenu i mjestu primjene.

  18. Pčela na beharu

  19. Pčela i njena uloga u oprašivanju Pčela je prava mašina za oprašivanje . 30% strano oplodnih voćnih vrsta povećava prinos sa pčelom. Poljoprivreda, a možda čak i nastavak postojanja ljudske vrste kakvu poznajemo, bit će ugroženi izumru li pčele. Pčele hranjene polenom GM kultura u opasnosti od izlaganja toksinima. Istraživanja o prinosima GM kultura i njihovoj potrebi za pesticidima već pokazuju da većina genetski izmijenjenih kultura koje se trenutno uzgajaju niti daju više prinose niti zahtijevaju manje količine pesticida za rast. Kakve biljke i kakve životinje očekivati u bližoj i daljoj budućnosti ?

  20. Značaj pčela u oprašivanju voćaka • Moderni voćari u današnje vrijeme za postizanje stabilnih prinosa i dobrog kvaliteta plodova između ostalog koriste: visoko rodne sorte, savremenu agrotehniku i pomotehniku, sisteme za navodnjavanje, za zaštitu od grada i mraza kao i upotebu korisnih insekata u vrijeme oprašivanja; • Cvijetanje je proces otvaranja kruničnih lisića, dešava se krajem aprila pa do polovine maja.Trajanje cvijetanja raznih voćaka odvija se od 6- 15 dana, što ovisi od klimatskih uslova koji vladaju u periodu fenofaze cvijetanja; • Oprašivanje je prenošenje polenovih zrna iz prašnika na žig tučka. Ono se dešava kada je temprarura zraka od 18 – 22 *C i relativna vlažnost 75%; • U oprašivanju voćaka sudjeluje više faktora (vjetar, insekti, pčele i čovjek).Da bi živjele pčele koriste nektar i cvijetni prah.U našim uslovima preko 90% biljaka opraše insekti a najvažniju ulogu ima medonosna pčela (Apis mellifera); • Naučno je dokazano da u voćnjacima gdje se koriste pčelinja društva prinos raste od 20- 30% a i kvalitet plodova je bolji;

  21. PREPORUKA ZA VOĆARE I PČELARE

  22. Šljiva u cvijetu

  23. Značaj pčela u oprašivanju voćaka • U modernom voćarenju pčelari dovoze u vrijeme cvijetanja u plantaže svoja društva. Tako je na hektar potrebno 4-6 košnica a najbolji rezltati kod oprašivanja se postižu u radijusu od 400 m. Naročitu pomoć pčele imaju kod triploidnih sorti čiji je polen autosterilan; • U svijetu SAD, Francuska, Kina zabilježeni su slučajevi dogovora voćara sa pčelarima gdje je prisustvo pčelinjih društava i materijno stimulisano; • Radi poštenih i partnerskih odnosa i koristi koju pčele čine, voćari trebaju za vrijeme cvijetanja izbjegavati tretiranje pesticidima jer to utiče na rad, pomor i zdravlje pčela; • Stari pčelar iz Slovenije rekao je “Pčele treba gajiti i kada ne bi donosile med”. • Pored velike koristi koje pčele čine voćarstvu i pčelarima je veliko zadovoljstvo kada je dobra paša jer će se ostvariti dobar prinos : meda, matične mliječi, propolisa,voska i drugih proizvoda na bazi meda;

  24. Košnice pčela

  25. NUŽNOST PRIMJENE PESTICIDA U VOĆARSTVU I UTICAJ NA PČELE • Stalnim radom na selekciji i hibridizaciji u voćarsku praksu uvode se nove sorte koje imaju karakteristike: visok prinos, odgovarajuću aromu, povoljan sadržaj šecera, mineralnih materija, vitamina i druge osobine koje traži današnje tržište. Pored ovoga potrebno je u proizvodnji primjeniti : organska i mineralna đubriva kao i niz pesticida za održavanje zdravstvenog stanja zasada; • Mnoge bolesti i štetnici danas se bez tretiranja fungicidima , insekticidima i herbicidima ne mogu eliminisati pa su često kod pojedinih voćnih vrsta limitirajući faktor proizvodnje ili ista bilježi niske prinose i loš kvalitet sirovine; • Moramo biti svjesni da i pored procesa razlaganja hemijskih materija jedan mali dio ostaje u plodovima i štetno djeluje na zdravlje ljudi koji ih konzumiraju u kraćem ili dužem vremenskom periodu; • U procesu proizvodnje učestvuju i pčelinja društva koja se nalaze u bližem ili širem okruženju. Stručna lica u voćarstvu moraju se strogo držati uputa o primjeni pesticida (vremenu i načinu primjene) i u dogovoru sa pčelarima dati signal kada treba leta zatvoriti da ne bi došlo do trovanja pčela;

  26. VUČENI ATOMIZER Sredstvo za zaštitu od bolesti i štetočina

  27. NUŽNOST PRIMJENE PESTICIDA U VOĆARSTVU I UTICAJ NA PČELE • Primjenom postojećih Zakona i izradom novih na nivou cijele države treba uticati na poslovnu politiku i svjest proizvođača voća i meda jer i jedni i drugi djeluju na istom prostoru uz obostrani interes; • Svaka država mora preko specijalizovanih institucija djelovati da se pesticidi ispitaju kako bi se dala dozvola za stavljanje u promet jer su posljedice nekontrolisanog prometa sumljivih sredstava pogubne za pčelarsku proizvodnju i zdravlje ljudi uopšte. Za sada u BiH nema takve institucije a u susjednoj Hrvatskoj poslove ispitivanja i odobravanja pesticida te stavljanje u promet vrši Zavod za zaštiu bilja Hrvatske; • Voćari u toku procesa proizvodnje trebaju sa kolegama zaštitarima raditi programe zaštite voćaka u kojima će maksimalno biti isključeni pesticidi koji su se pokazali otrovnim za pčele , kako bi štete bile izbjegnute ili što manje; • Pčelari su dužni ispred stacioniranog ili pokretnog pčelinjaka istaći tablu sa brojem telefona kako bi na vrijeme mogli biti obavješteni o potrebi zatvaranja ili odvoženja pčelinjih društava radi sprečavanja posljedica tretiranja;

  28. Toksičnost - otrovnost pesticida • Simtomi trovanja (Većina pesticida otrovnih za pčele djeluje na nervni sistem, dolazi do paralize vitalnih organa pčele; prvo stradaju pipci, noge i krila a potom usni aparat i drugi dijelovi tijela). Otrovana pčela brzo ugiba;. • Tipični simptomi trovanja po grupama i otrovnosti pesticida: 1. Organofosforni pesticidiizazivaju : povraćanje, dezorjentaciju, bezvoljnost i paralizu. Pčele ugibaju u košnici i ispred nje, naročito pri temperaturama višim od 35*C.; Predstavnici organofosfornih pesticida na bazi aktivne materije su: Paration, Malation, Diazinon, Fosfamidon, Fosdrin, Klortion Gution, Diptereks,Tionazin, Šradan, Etion, Karbofonotion, Klorpirifos); 2. Hlorovani ugljovodični pesticidi izazivaju: nekordinirane pokrete, abnormalne aktivnosti, vučenje nogu, pčele lete ali velik broj ugine u polju.; Predstanici su: Aldrin, Dilan, Lindan, Dikofol, Endrin, Klordan, Toksafen, Heksaklorofen; 3. Karbamatni pesticidi izazivaju : nekontrolisane pokrete, agresivnost, nemogućnost letenja i ukočenost. Matica prestaje nositi jaja a najviše pčela ugine u košnici.; Predstavnici su : Sevin, Karbaril, TMTD, Maneb, Vapam, Ziram; 4. Organski pesticidi izazivaju : Najviše pčela ugine u košnici, zbog povraćanja. Predstavnici su : Dinokap, Dieldrin, DDT, Klordan, Mirex, Heptaklor i niz domaćih biljnih preparata (češnjak, kopriva, gavez, list oraha, list paradajza, preslica i dr. );

  29. Pomor pčela

  30. Toksičnost - otrovnost pesticida 5. Piretroidi i pesticidi biljnog porijekla : Izazivaju povraćanje, nervozne pokrete, nemogućnost letenja i uginuće. Većina pčela ugine između paše i košnice.; Predstavnici su : Deftametrin, Permetrin, tetrametrin; 6. Bioinsekticidi ili virusni pesticidi : Nisu otrovni za pčele.; Bt Toksin kao proizvod Bacillus thuringiensis; 7. Neonikotinoidi izazivaju : Remeti se sposobnost orjentacije i pčele se ne umiju vratiti u košnicu.;Predstavnici su : Acetamiprid, Imidakloprid, Klotianidin, Tiometoksam,Tiakloprid, Klotianidin ; NAPOMENA: Važno je napomenuti da se otrovnost insekticida, fungicida i herbicida povećava na visokim temperaturama . Pesticidi u obliku prašiva opasniji su od emulzija i suspenzija.Toksičnost pesticida je manja ako se primjenjuju : uveče, noću ili rano ujutro. Stručnjaci za zaštitu bilja moraju voditi računa o : otrovnosti, karenci, načinu i vremenu primjene pesticida i biti u stalnom kontaktu sa pčelarima kako bi se štete po pčele umanjile.

  31. Erwinia amilovora

  32. PČELE I BAKTERIJSKA PALEŽ JABUKE I KRUŠKE • Bakterijska palež (Erwinia amylovora) je vrlo opasna bolest koja napada jabuku i krušku a pored njih velike štete nanosi : dunji, glogu, oskoruši,mušmuli, te nekim ukrasnim biljkama. Raširena je u gotovo svim evropskim zemljama. U našoj zemlji jače se proširila poslije rata 1995. godine gdje stvara manje ili veće probleme u zavisnosti od kretanja vremenskih uslova u toku proljeća a naročito kada voćke cvijetaju; • Oboljelo stablo se prepoznaje po suhom lišću, suhim izbojcima i plodovima koji su crni kao da su opaljeni vatrom; U vrijeme cvijetanja ( april-maj ) nastaju prvi znaci kada pčele aktivno oprašuju voćke i putem polena sa zaraženih stabala prenose bakteriozu na cvijet zdravih voćki.

  33. Pored toga bakteriozu je moguće prenijeti : sadnicama, rezidbom , alatom , podlogom idr; • Napadnuti cvijrt se suši,bakterija preko peteljke ulazi u izbojak, granu i na deblo. Proces zaražavanja u jabuke je sporiju a u kruške je vrlo brz; • Osim kroz cvijet bakterija u biljku prodire kroz nedozreli izbojak i kroz otvorene rane na kori koja puca; • Na napadnutim djelovima biljke prisutna je bjelkasta izlučevina (eksudat) u obliku kapljica koja kasnije posmeđi a unjoj se nalazi mnoštvo bakterija koje se kišnim kapljicama raznose na zdrave biljke; • Bakterija se najviše širi u proljeće u vrijeme cvijetanja. Optimalna temperatura za širenje je 16*C pri odgovarajućoj vlažnosi; Nakon 5-30 dana uočavaju se prvi simtomi bolesti ;

  34. Tako mlad, a krči se

  35. PČELE I BAKTERIJSKA PALEŽ JABUKE I KRUŠKE • U voćnjaku je potrebno obavljati tokom vegetacije stalni pregled stabala i uklanjati zaražene priraste očenjavanjem ili rezom do zdavog mjesta na grani. Alat treba dezinfikovati u alkoholu da se ne prenosi rezom na drugu biljku. • Zaražene izboje, grane, lišće i plodove iznijeti iz voćnjaka i spaliti a jako napadnuta stabla iskrčiti; • Na mjesta iskrčene jabuke i kruške ne smije se saditi ponovo ista vrsta jer bakterioza ostaje i u zemlji i zaražava mlade sadnice; • Jedna od osnovnih mjera borbe protiv ove bolesti je sadnja otpornih sorata jabuke i kruške i provođenje mjera zaštite upotrebom hemijskih sredstava (Crveno ulje, Cuprablau Z, Corus , Karate Zeon, Calipso, Vertimek, Insegar, Score, Bijelo ulje, Merpan, Extravon, Aktara, Mospilan , Kromodin, Alijete fleš, Aewy, i sredstva za folijarnu prihranu; • U pojedinim evropskim zemljama( Švicarska i Austrija) ovoj karantinskoj bolesti posvećena je velika pažnja tako da su donijeti Zakoni o Erwiniji, koji određuju stroge inspekcijske mjere sa ciljem sprečavanja širenja bakterije; • Pored ostalog zabranjuje se slobodan promet sadnog materijala iz zaraženog područja, obaveza krčenja zaraženih domaćina (dunja, glog i ukrasne biljke), pčelarima se zabranjuje selidba iz paše na pašu, organizovana je prognozna služba i stroge mjere zaštite do upotrebe humanih antibiotika.

  36. HVALA NA PAŽNJI !

  37. N e u r a l g i j a • SIMPTOMI  • bolovi na licu u trogranom živcu; • bol duž samog nerva u obliku kraće ili duže bolne trake; • isprekidan ili trajan intenzivna bol nerva sličan električnom udaru; • bol nerva na pritisak; • bolovi koji se stalno ponavljaju i šire od vrata preko zatiljka na obje strane u predio tjemena.

  38. UPALA KRAJNIKA • SIMPTOMI  • temperatura, glavobolja, bolno gutanje;velika količina ispljuvka i pljuvačke; • nabrekli nepčani krajnici, jako crveni, a u džepićima krajnika je gnoj; • vratne limfne žlijezde nabrekle i bolne; • visoka temperatura, jaki bolovi;

  39. ATEROSKLEROZA • SIMPTOMI   • loša cirkulacija, hipertenzija; • čovjek gubi sposobnost pamćenja kod ateroskleroze moždanih krvnih sudova,moždani udar; • kod ateroskleroze krvnih sudova koji snabdijevaju srčane mišiće može doći do infarkta srca; • kod ateroskloroze bedrene arterije može se pojaviti tzv. starosna gangrena, modra boja nogu.

  40. M L I J E Č – Krvni pritisak - visok • jača organizam, • djeluje antimikrobno, • stimulira imunitet i metabolizam, • normalizira pritisak, • efikasan je kod iznemoglosti, depresija, ateroskleroze, stenokardije, gojaznosti kod anemije.

  41. A N E M I J A  SIMPTOMI  • bljedilo kože i sluzokože, koje se uočava na rožnjačama i noktima • otežano disanje pri naporu; • umor, slabost, razdražljivost; • utrnulost ili peckanje u rukama ili nogama; • ubrzan rad srca i šum na srcu koji je najčešće sistolni; • glavobolje, vrtoglavice, nesvjestice

  42. P o l e n • poboljšava apetit, • poboljšava stanje organizma kod suviše mršavih osoba, • pomže kod bolesti stomačnog trakta, • djeluje kao antibiotik, • poboljšava psihičko stanje organizma, • pozitivno djeluje na rast i razvoj djece, • ublažava bolesti prostate.

  43. BRONHITIS • SIMPTOMI • otežano disanje i hripanje; • plavičasta koža, koja je znak da je u krvi manje kiseonika, a više ugljen- monoksida; • suh neproduktivan kašalj;izbacivanje bijelog ili zelenog sekreta;bol u grudima i leđima; • manji bolovi ispod prsne kosti pri dubokom disanju.

  44. Udruženje voćara “Drina” Goražde PROCENAT ŠEĆERA U NEKTARU Lijeska Crvena djetelina Bijela djetelina Majčina dušica Kupina Esparzeta Heljda Mrtva kopriva

  45. Udruženje voćara “ Drina” Goražde PROCENAT ŠEĆERA U NEKTARU Bijela lipa 35% Kesten divlji 69% Kadulja 52% Vrijesak ? Valerijana 44% Vrba ? Lipa crna 35% Drijen

  46. Udruženje Voćara “Drina” Goražde Smiljkita Kokotac Različak Šljiva Dž. Trešnja