Uvodenje ucenika u snala enje u prostoru, poimanje vramena i snala enje u njemu

1. Uvodenje ucenika u snala�enje u prostoru, poimanje vramena i snala�enje u njemu Dr.sc. Husnija Hasanbegovic

2. Zadaci Kod gluhog ucenika treba razvijati radoznalost za promjene u okolini-prirodi. Poticati ga na promotranje uocene pojave u prirodi kroz slike, crte�e i obja�njavati te pojave na znakovnom jeziku. Takoder je vrlo bitno upucivati gluhe ucenike u potragu za informacijama iz raznih izvora znanja Te�nja u nastavi prirode je znanje iz cega slijedi razumijevanje prirode, prostora, vremena i dogadaja u prostoru i vremenu. Kako postici takvu razinu znanja? Projektna i usmjerena nastava za gluhe ucenike predstavlja dobro rje�enje. Usmjerenu nastavu potrebno je potkrijepiti samostalnim ucenickim radovima. Ucenicki projekti, oblik su samostalnoga rada, u kojem ucenici razvijaju sposobnosti kori�tenja literature, promatranja pojave, bilje�enja opa�enih pojedinosti i izvodenja zakljucaka.

3. Projektna nastava je model organiziran oko projekata (Thomas, 2000.)[ Projekt je kompleksan zadatak baziran na interesantnom pitanju ili problemu, koji tra�i od ucenika da postavi istra�i, rije�i problem kroz du�i vremenski period i donese konacni produkt koji se javno prezentira. Meyer (2002.) U osnovne oblike nastave � uz nastavu u obliku tecaja, slobodni rad, zajednicku nastavu, i 'ucenje na trgu' � svrstava i rad na projektu. Ovaj rad je prikladan za samoorganizaciju ucenja, kao kooperativni oblik poucavanja i ucenja, on dopu�ta uvje�bavanje solidarnog djelovanja te pru�a iskustvo u timskom i grupnom radu . Thomas, J.W.: A Review of Research on Procjet-Based Learning, dostupno s: http://www.bobpearlman.org/BestPractices/PBL_Research.pdf (15.01.2006.) Meyer, H.(2002.): Didaktika razredne kvake, Educa, Zagreb

4. Definicija projekta, kako je nudi Meyer glasi: "Projekt predstavlja zajednicki poku�aj nastavnika i ucenika da �ivot, ucenje i rad pove�u tako da se dru�tveno znacajan i s interesima sudionika povezan problem zajednicki obradi (=proces) i dovede do rezultata (=produkt) koji za sudionike ima uporabnu vrijednost". Projekti mogu trajati jedan nastavni sat, jedan dan, mjesec dana ili du�e.

5. Projektna nastava je koncept ucenja, u kojem su ucenici vi�e ili manje samostalni, ali uz podr�ku nastavnika poticu se na aktivno ucenje razmi�ljanjem i zakljucivanjem, pri cemu se razvijaju sposobnosti: opa�anja, opisivanja, bilje�enja, pisanog, usmenog (gestovnog) i grafickog izra�avanja, logickog zakljucivanja, prakticnog izvodenja radova, razlikovanje bitnog od nebitnog i druge slicne sposobnosti. Mmodel projektne nastave mo�e se obaviti na sljedeci nacin: prema trajanju projekta: tokom cijele �kolske godine tokom polugodi�ta tokom jednog godi�njeg doba mjesecni sedmicni dnevni prema ukljucenim ucenicima individualan u paru u grupi razredni �kolski

6. POZNAVANJE ZAVICAJA Nastava poznavanja zavicaja treba pridonijeti da se gluhi ucenik bolje snalazi u prostoru i vremenu te da ih u preko vlastite aktivnosti upozna�i do�ivi. ����������� � Obli�nja okolina u kojoj je �kola stoji gluhom uceniku na raspolaganju za do�ivljavanje, zemljopisno-prostorno i vremenski. Promatranje ucenika onog cemu on i pripada predstavlja� prvi korak za socijalnu sposobnost i socijalnu kompetentnost.

7. Nastavni sadr�aji SVIJET, ZAVICAJ I DOMOVINA Promatranje sunceve putanje, nebeskih tijela i strana svijeta. Sunceva putanja, mjesec, zvijezde Polo�aj �kole, grada (mjesta) Put od kuce do �kole i obratno. Reljef mjesta, karta ulica i karta krajolika. Historijski dogadaji i price o zavicaju.

8. �kola u prirodi �kola u prirodi- izlet je dio nastave koja gluhoj djeci daje mogucnost konkretnih do�ivljaja i iskustava. Nastava protice na izletu � pod nadzorom i uputstvima nastavnika. Obraduju se prakticna pitanja koja se odnose na hranu i boravak u prirodi Po�eljno je ukljuciti roditelje u sve aktivnosti

9. Jasnoca izlaganja gradiva iz prirode Cesto nacin i put preno�enja znanja kao i cinjenica iz prirode i dru�tva, gluhim ucenicima nije blisko niti jasno. Potpuna znanja i jasnoca obja�njenja su za gluhu djecu daleka i nedosti�na, a adekvatne spoznaje iz prirode i dru�tva, dosti�ne su samo rijetkima ucenicima. Nepoznato, znati�elja i cudenje, odlika su svakog djeteta, pa i gluhog. Vizuelna opa�anja, valja usmjeriti u produbljivanje znanja, jedino je moguce na znakovnom jeziku, uz bilingvalnu podr�ku.