1 / 52

Katedra za socijalnu medicinu i javno zdravstvo HOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB

Mr.sc.Milena Kabalin, dr.med Rijeka, siječanj 2009. Katedra za socijalnu medicinu i javno zdravstvo HOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB. WHO, 2002. g. Palijativna skrb – aktivna, totalna skrb za pacijente oboljele od neizlječive bolesti koja više ne odgovara na kurativno liječenje

chipo
Télécharger la présentation

Katedra za socijalnu medicinu i javno zdravstvo HOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Mr.sc.Milena Kabalin, dr.med Rijeka, siječanj 2009. Katedra za socijalnu medicinu i javno zdravstvoHOSPICIJ I PALIJATIVNA SKRB

  2. WHO, 2002. g. Palijativna skrb – aktivna, totalna skrb za pacijente oboljele od neizlječive bolesti koja više ne odgovara na kurativno liječenje Kontrola neugodnih simptoma – fizičkih, emocionalnih (psiholoških), socijalnih i duhovnih je najvažnija Cilj PC je postići najbolju moguću kvalitetu života za pacijenta i obitelj Aspekti PC primijenjuju se ranije, tijekom antikancerozne terapije

  3. Povjerenstvo ministara Vijeće Europe državama članicama (Preporuka Rec (2003) 24 - • Opća razmatranja Veliki dio zdravstvenog buđžeta troši se na ljude u njihovim posljednjim godinama života, ali ujedno oni ne dobivaju adekvatnu skrb.Palijativna se skrb ne odnosi na određenu bolest: obuhvaća period od dijagnoze uznapredovale bolesti do kraja života. Varira od nekoliko godina do nekoliko dana. Nije sinonim terminalne skrbi, ali ju uključuje.Države članice moraju stvoriti ozračja u kojemu se prepoznaje važnost palijativne skrbi.

  4. Principi PS Palijativna skrb je vitalan, integralan dio zdravstvenih službi. Odredbe za njezin razvoj i funkcionalnu integraciju treba uključiti u nacionalne zdravstvene strategije.

  5. PC – afirmira život... Prihvaća smrt kao normalan proces... ne ubrzava, ali ni ne odlaže smrt... unaprijeđuje oslobađanje od boli i drugih neugodnih simptoma... integrira spiritualni i psihološki aspekt skrbi... nudi sistem podrške za pomoć pacijentu da živi što aktivnije do smrti... nudi sistem podrške obitelji da se što bolje nosi sa pacijentovom bolesti tijekom same bolesti, a nakon smrti i u žalovanju (tugovanje)

  6. Cilj palijativne skrbi Umanjiti (ili otkloniti) patnju Poboljšanje kvalitete života na kraju Kontrola neugodnih simptoma Dobra smrt Podrška obitelji i bližnjima Prihvaćanje smrti kao normalnog dijela života

  7. Palijativna medicina Studij i postupak koji se primijenjuje kod pacijenata u uznapredovalom stadiju aktivne, progresivne bolesti. Težište je na brizi o kvaliteti života. UK: 1987. g. Specijalizacija iz Palijativne medicine.

  8. Palijativna medicina obuhvaća Liječenje simptoma Psihosocijalna podrška bolesnicima i njihovim njegovateljima Rješavanje etičkih problema vezanih uz kraj života

  9. HOSPICIJ Filozofija skrbi, isto što i PS Mjesto gdje se skrb odvija (zgrada, ustanova), sa nizom sistema pružanja pomoći ljudima na kraju života i njihovim njegovateljima/obiteljima, a nakon smrti u žalovanju

  10. Hospicij/PC Omogućiti da se osoba osjeća udobno (komforno) unatoč fizičkoj i emotivnoj boli ili patnji Primijenjuje se i na druge kronične bolesti: kardiološke bolesti, respiratorne, renalna insuficijencija, Mb.Alzheimer, ALS;MS

  11. PS fokusirana na Kvaliteta života Orijentirana na čovjeka, ne na bolest Nije primarni cilj produljenje života ( ali ne i skraćenje) Ne producirati dugotrajnu remisiju bolesti Holistički pristup: sve pacijentove potrebe/probleme Multidisciplinarni/multiprofesionalni pristup, pokrivanje svih aspekata skrbi

  12. Holistički pristup bolesniku koji je: Osoba koja uz niz organa ima i emocije, stavove i želje koje treba poštovati Član zajednice, obitelji, regije, naroda, kulture Osoba sa duhovnim profilom

  13. Interdisciplinarni pristup Uz holistički pristup, za pokrivanje svih segmenata, potreban je interdisciplinarni tim: liječnici, sestre, socijalni radnik, fizikalni terapeut, psiholozi, duhovnici itd. Centar tima je pacijent i obitelj

  14. BAZIČNA PS Razina PS koju trebaju provoditi svi zdravstveni profesionalci koji susreću teško oboljele osobe

  15. Specijalistička PC (ESO 2004) Standard PC Provodi se na subspecijalističkom ili ekspertnom nivou Izučeni interdisciplinarni tim Kontinuirano usavršavaju znanje i vještine Provode edukaciju drugih članova tima

  16. Termini Suportivna PS Terminalna PS End of life care

  17. Razlika: kurativna/palijativna medicina Kurativna medicina Palijativna medicina Primarno izliječiti Primarno olakšanje patnji Simptomima se pristupa u Objekt analize je bolesnik Prvom redu kao ključu dg. i obitelj Važnost mjerljivim podacima Vrednuju i mjerljivi i subjekt. podaci Sklona je umanjiti vrijednost Uvažava se bolesnikovo subjekt. Podat Liječenje med. opravdano ako Liječenje indicirano, ako Iskorjenjuje ili usporava bolest. Kontrolira simptome ili olakšava patnju.

  18. Razlika: kurativna/palijativna medicina Kurativna medicina Palijativna medicina Tijelu i umu bolesnika pristupa Bolesnik je osoba sa svim se odvojeno svojim fizičkim, emocionalnim društvenim i duhovnim obilježjima. Bolesnika se promatra kao zbroj Liječenje se provodi u skladu dijelova bez potrebe za cjelovit. s vrijednostima i interesima bolesnika i obitelji. Smrt predstavlja krajnji neuspjeh Olakšavanje patnje bolesniku do trenutka smrti predstavlja uspjeh.

  19. Epidemiologija(veličina problema) 17. mil. Ljudi širom svijeta danas ima dg. Carcinoma 90% njih osjeti raznu jačinu i vrstu boli u raznim fazama bolesti U Hrvatskoj: 20 000 diagnosticiranih godišnje, a oko 12 500 umire godišnje – sustav zdravstva ih ne prati adekvatno

  20. Hrvatska... Gdje i kako umiru? Da li imaju podršku (pomoć, suport)? Kakvu? Kako se obitelj i bližnji nose sa situacijom? Treba li obitelj podršku? Da li imaju mogućnost izbora?

  21. Smrt, umiranje Tabu tema Kliše: “Smrt je prirodna!” Svjesni neizbježnosti smrti ali puni straha Negiranje smrti stvara jaz između nje i nas Potrošačko, materijalističko društvo Osoba na kraju života - najranjivija

  22. Smrt... Stariji danas rijetko umiru u kući Visoka očekivanja glede zdravlja Tijekom bolesti potpuno ovisimo o stručnjacima Duhovnost je u krizi

  23. Smrt... aspekti Kulturološki kritički Sociološki Psihološki Biološki Etički Filozofski Teološki Palijativni

  24. SENEKA o smrti “Tko nas sluša u čitavom svijetu? Ovdje sam to sam ja u mojoj golotinji, sa mojim ranama, moja tuga, moj očaj, moje razočaranje, moja bol koju ne mogu izraziti, moja panika, moja napuštenost... Oh, slušaj me jedan dan, jedan sat, jedan čas, dok ne izdahnem u mojoj strašnoj divljini, mojoj samotnoj tišini. Oh, Bože, zar nema nikoga tko bi slušao?”

  25. Individualni pristup Osobna percepcija sebe: - Tko sam ja? - Što bih volio učiniti? - Kakvu kontrolu želim? - Koji je moj cilj? - Koja su moja nadanja?

  26. Nada, ciljevi, očekivanja Mijenjaju se tijekom bolesti

  27. Protokol 7-koraka o skrbi ( EPEC: 2003. g. ) Kreirati pravo okruženje Ispitati što pacijent i obitelj znaju Ispitati što oni očekuju, čemu se nadaju Osigurati realističke ciljeve Napraviti plan skrbi i slijediti ga Periodička evaluacija i preispitivanje učinjenog

  28. Saopćavanje istine (ili loših vijesti) Važan segment palijativne skrbi Pacijent mora znati što mu se događa Pravovremena, suptilna informacija Omogućuje pacijentu da zaokruži svoj život Da sudjeluje u planiranju svojih posljednjih dana Da se pomiri sa sobom, svojim bližnjima

  29. Reakcija može biti... Šok (kratkotrajan ili do kraja) Poricanje (sukob između znanja i vjerovanja) Gnjev (na cijeli svijet, svoju sudbinu, onoga koji mu pomaže) Strah (od smrti, patnje, boli, samoće, fizičke nemoći, za djecu itd.) Nada (ne davati lažnu nadu)

  30. Reakcija... Očaj (dolazi i prolazi ciklički) Depresija (razlikovati tugu od depresije koju treba tretirati medikamentozno) Krivnja (osjećaj osobne odgovornosti ili da je bolest kazna za nešto učinjeno u ranijem životu)

  31. Briga za obitelj Integralni dio brige za umirućeg Komunikaciju inicira i održava liječnik Zajednički ili odvojeni razgovor sa obitelji i pacijentom I obitelj treba biti upoznata sa stanjem pacijenta, izbjegava se barijera među njima Iznimka je ako to pacijent eksplicitno zahtjeva

  32. Briga za obitelj Uključiti obitelj u njegu pacijenta Ublažiti njihov strah, tjeskobu, osjećaj krivice Pomoći obitelji da prihvati (i omogući) potrebu pacijenta da zadrži najveći mogući stupanj samostalnosti Pronaći proxy-person

  33. Etička pitanja u PC Bioetika kao nauka, rođena u SAD, 1950 g. Temelj na Hipokratovoj zakletvi Zadatak liječnika: očuvati život, smanjiti patnju, ne štetiti, ne diskriminirati, suosjećati

  34. Naša iskustva ...

  35. OPĆI PODACIPRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE Broj stanovnika 305.505 Broj osiguranika 324.000 14 gradova, 22 općine, 536 naselja Površina kopna 3.588 km² Površina mora 4.399 km² Najveći otoci: Cres i Krk 405.78 km² Najviši planinski vrh-Kula-Bjelolasica 1.534 m Najviše naselje - Begovo Razdolje

  36. Prikaz broja stanovnika i broja lokaliteta po Ispostavama Doma zdravlja Primorsko-goranske županije Broj objekata/ lokaliteta ISPOSTAVA Broj stanovnika Površina prostora u m2 RIJEKA 191 647 55 23 295 CRIKVENICA 20 160 8 3 097 ČABAR 4 387 4 858 DELNICE 15 686 10 4 785 KRK 17 860 7 3 243 MALI LOŠINJ 11 347 11 4 275 OPATIJA 28 891 14 3 096 RAB 9 480 2 3150 VRBOVSKO 6 047 4 997 DZ-PGŽ 305 505 114 46796

  37. POTREBA ZA PALIJATIVNOM SKRBI U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI Broj stanovnika preko 65 godina 49.469 ili 16,2%

  38. VELIČINA PROBLEMA SPECIFIČNI POMOR STANOVNIŠTVA PGŽ - NOVOTVORINE - Godina broj 100 % 2004 878 27,89 2005 853 25,43 2006 852 26,36 2007 870 25,80

  39. VELIČINA PROBLEMA SPECIFIČNI POBOL STANOVNIŠTVA PGŽ - ZLOĆUDNE NOVOTVORINE - Godina broj na 100.000 > 65 g 2004 4.897 1.603 2.365 2005 4.697 1.537 2.384 2006 4.739 1.551 2.425 2007 5.321 1.742 2.803

  40. Dom zdravlja Zakon o zdravstvenoj zaštiti, od 17.srpnja 2003. g. prihvaća pojam palijativna skrb. Članak 69. Zakona propisuje da dom zdravlja mora osigurati palijativnu skrb. 29. prosinca 2003, u procesu objedinjavanja domova zdravlja u jedinstveni Dom zdravlja PGŽ, učinjen je prvi korak kada je pri Trgovačkom sudu registrirana djelatnost palijativne skrbi.

  41. Upravno vijeće donaša Odluku o prihvaćanju osnovnih smjernica plana razvoja 2007-2011 (siječanj 2007) – Centar za palijativnu skrb i otpuste iz bolnice Rujan 2007 - kandidiramo na javnom natječaju Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije program/projektni zadatak “Organizacija palijativne skrbi u Domu zdravlja” Studeni 2007. Doma zdravlja organizira II Simpozij medicinskih sestara o palijativnoj skrbi sa međunarodnim sudjelovanjem Upravno vijeće donaša Odluku o početku implementacije Centra za palijativnu skrb u redovnu djelatnost Doma zdravlja, a temeljem razrađenog idejnog projekta sa troškovnikom i dinamikom realizacije u 2008. g. (veljača 2008) POSTUPCI DOMA ZDRAVLJA“Pozitivni stav Grada Rijeke”

  42. 5. Dom zdravlja pristupa uređenju prostora, nabavci opreme, traži suglasnost Ministra za zapošljavanje, raspisuje natječaj za liječnike i medicinske sestre. 6. Vrši se edukacija: osnove palijative, stručna praksa u KBC Rijeka. 7. Početak rada Centra 1. rujan 2008. 8. Pisana obavijest svim liječnicima obiteljske medicine o početku rada Centra 9. Sastanak sa voditeljima zdravstvenih djelatnosti KBC, PZZ, UHMP, zdravstvenom njegom u kući Tijekom rujna mjeseca 2008. Grad Rijeka, PGŽ i Dom zdravlja organiziraju javnu promidžbu Centra Tiskaju promidžbeni letci za liječnike i pacijente – mjesta distribucije liječničke ordinacije. POSTUPCI DOMA ZDRAVLJA

  43. ORGANIZACIJSKA JEDINICA I PROGRAM CENTAR ZA PALIJATIVNU SKRB PROGRAM PALIJATIVNA SKRB U ZAJEDNICI/OBITELJI Obuhvat područja sa 191.647 stanovnika KADAR SURADNICI PROSTOR I OPREMA NAPOMENE 2 LIJEČNIKA 3 MED.SESTRE PSIHOLOG DUHOVNIK TERAPEUT 2 SOBE, MEDICINSKA NEMEDICINSKA EDUKACIJA KOMUNIKACIJA SA PZZ !?

  44. PROJEKTNI ZADATAK PRIJEDLOG NAČINA REALIZACIJE • PROSTOR DOMA ZDRAVLJA cca 50 m² • KADAR – 2 liječnička tima, 3 med.sestre • OPREMA – osnovna medicinska i nemedicinska • OSOBNO VOZILO (1.100 CC) • EDUKACIJA

  45. PROJEKTNI ZADATAK POTREBNA SREDSTVA U 2008 PLAĆE I OSTALA DAVANJA RADNICIMA 297.000 EDUKACIJA I NAKNADE SURADNICIMA 50.000 MATERIJALNI TROŠKOVI (bez lijekova) 291.000 LIJEKOVI I SANITETSKI MAETRIJAL 12.000 UKUPNO 2008 650.000

  46. NAŠ RAD I NAŠA ISKUSTVA • UKUPAN BROJ PACIJENATA U SKRBI 45 • žena 20 muškaraca 25 • DOB: 20-40 g - 5; 40-65 g – 11; preko 65 g – 30 • NAJČEŠĆI RAZLOZI POZIVA: • - Simptomi: bol, promjena katetera, mučnina i opstipacija • - Psihosocijalna podrška oboljelom i obitelji • - Duhovna potpora

  47. NAŠ RAD I NAŠA ISKUSTVA USPOSTAVITI KVALITETNU KOMUNIKACIJU SA PZZ ODNOSNO UGOVORNIM LIJEČNICIMA OBITELJSKE MEDICINE

  48. BUDUĆI KORACI HOSPICIJSKI DNEVNI BORAVAK PROBLEMI KOJI SE MORAJU RJEŠITI PROSTOR KADAR EDUKACIJA STALNI IZVORI PRIHODA

  49. Andrija Štampar Ništa nije bilo lako, pa i neće. Svaki novi korak otvara nove vidike, ali i teškoće.

More Related