1 / 44

Palijativna skrb za oboljele od demencije

Palijativna skrb za oboljele od demencije. Marice, ne bih Vas želio uvrijediti, ali, da li smo mi jednom bili prijatelji, rođaci ili muž i žena ?. Alzheimerova bolest Makroskopske promjene. Težina mozga u AB < 1100 g. Alzheimerova bolest Histopatologija. N euriti čki pla kovi (amiloid).

zaide
Télécharger la présentation

Palijativna skrb za oboljele od demencije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Palijativna skrbza oboljele od demencije

  2. Marice, ne bih Vas želio uvrijediti, ali, da li smo mi jednom bili prijatelji, rođaci ili muž i žena?

  3. Alzheimerova bolestMakroskopske promjene Težina mozga u AB < 1100 g.

  4. Alzheimerova bolestHistopatologija Neuritički plakovi (amiloid) Neurofibrilarna proliferacija (tau) Senilni plakovi i neurofibrilarni snopići

  5. Alzheimerova bolest (AB)Zablude i činjenice AB 1920. – 1970. 5 desetljeća stagnacije Suvremeni stavovi 10 x NE • Demencija je normalna u starosti? – NE, nego se radi o bolesti! • Senilnost nije bolest? - NE, najčešće se radi o AB! • “Presenilna demencija”? – NE, to nije adekvatan naziv! • Bolest mladih ljudi? – NE, mahom obolijevaju stariji! • Rijetka bolest? - NE, epidemija pred vratima! • Brzo dovodi do smrti? - NE, prosječno traje 9 godina! • Isključivo bolest mozga? – NE, zapravo sistemska bolest! • Nema preventive? - NE, moguće je smanjiti faktore rizika! • Nema lijeka? - NE, postoji 5 registriranih antidementiva! • Mali problem? – NE, javno-zdravstveni prioritet!

  6. Epidemiologija Alzheimerove bolesti

  7. Najstariji muškarac 115 god. i 252 dana Najstarija žena 122 god. i 164 dana Najstariji ljudi ikad 2012 Kristian Ferdinand Thomas Peter Thorvald “Christian” Mortensen (Danska) Jeanne Louise Calment (Francuska)

  8. Populacijska struktura u Hrvatskoj1953. -2001. 2001. g. u RH 15,7% ljudi >65 g. 2050. g. u RH 26,2% ljudi >65 g. Koliko ima 100-godišnjaka u RH?

  9. Stogodišnjaci(>95.g.) Prema Popisu iz 2001. godine: • U Hrvatskoj = 1455 • U Zagrebu = 282 U Japanu do 2050. godine: • 1 milion stogodišnjaka!? Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol. 2, Br. 8, 7. listopada 2006.

  10. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije

  11. Porast incidencije AB u SAD • 5% osoba iznad 65 godina ima demenciju • Porast na 10% u dobi iznad 75 godina • Nakon 85 godina, 40% - 50% populacije je barem u početnom stadiju AB

  12. Broj oboljelih od demencije u Hrvatskoj Republika Hrvatska = 4.437.460 stanovnika Temeljem procjene da demencija zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a istih je na dan 04.12.2006. godine bilo 806.070 može se pretpostaviti da u Hrvatskoj trenutno ima >80.000 oboljelih Pecotić Z, Perkov D. Alzheimerova demencija. 2.nadopunjeno izdanje, Zagreb: Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (brošura), 2007.

  13. Procjena broja oboljelih Grad Zagreb 782.908 / 1.100.000 – šira okolica Osoba s demencijom:>15.000

  14. Apsolutna i relativna prevalencija AB %

  15. Klinička slika Alzheimerove bolestiAlzheimerova bolest, blagaPrvi (rani) stadij* • Otežano usvajanje novih sadržaja • Anomička disfazija • Oštećeno ispravno procjenjivanje i apstraktno mišljenje • Prosopagnozija (facijalna agnozija) • Nedostatak spontanosti i inicijative • Vremenska i prostorna dezorijentacija • Agresivnost i iritabilnost • MMSE 18 - 26 *Sjögren, 1950 *Sjögren, 1950

  16. Klinička slika Alzheimerove bolestiAlzheimerova bolest, umjerenaDrugi (srednji) stadij* • Izražena progresija demencije • Apraksija/agnozija/afazija • Pamćenje recentnih događaja sve slabije • Gubitak osjećaja o prostoru i vremenu • Depresija, anksioznost, paranoidne reakcije • Deluzije, halucinacije • Dnevna pospanost • MMSE 10 - 18 *Sjögren, 1950

  17. Klinička slika Alzheimerove bolestiAlzheimerova bolest, teškaTreći (kasni) stadij* • Pamćenje u potpunosti izgubljeno • Svakodnevne aktivnosti postaju nemoguće • Stereotipni pokreti • Bolesnik više ne može hodati, gutati, žvakati, kontrolirati sfinktere • Bolesnik je potpuno ovisan o skrbi druge osobe • Koma i smrt • MMSE <10 • Trajanje bolesti (1 – 23 g.; u prosjeku 7-9 g.) *Sjögren, 1950

  18. Konceptkliničke progresije AB Rana dijagnoza Blaga–umjerena Teška 30 Simptomi 25 Dijagnoza 20 Gubitaksamostalnosti MMSE 15 Bihejvioralni problemi 10 Smještaj u dom 5 Smrt 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Years Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429

  19. Ne obaziri se na dedu, on misli da je na Woodstock-u!

  20. Farmakoterapija demencije u ABFDA odobreni antidementivi • takrin • donepezil • rivastigmin • galantamin • memantin

  21. Antidementivi – No. 1 Farmakoterapija poremećaja ponašanja i drugih psihijatrijskih simptoma Antipsihotici Anksiolitici Antidepresivi Hipnotici i dr.

  22. Terapijska očekivanja vs.očekivano napredovanje bolesti Blaga AB Uspješno liječeni Opća težina simptoma Neliječeni Teška AB Vrijeme Geldmacher et al. J Nutr Health Aging 2006; 10: 417–429

  23. Inhibitori acetilkolinesteraze Farmakoterpija kognitivnih deficita Antidementivi Antagonisti NMDA receptora memantin donepezil rivastigmin galantamin takrin

  24. Potrebno je razvijati: Domove umirovljenika Dnevne boravke za AB Cjelodnevne boravke Organizirati prijevoz kući Domove za AB Psihogerijatrijske odjele Udruge samopomoći Savjetovališta za skrbnike Palijativnu skrb Skrb za osobe sa AB često nije adekvatna Alzheimerova bolestSkrb za bolesnike i njegovatelje

  25. Demencija i palijativna skrb • Problemi s hranjenjem • nedostatak apetita • teškoće gutanja • umjetna prehrana i hidratacija • Nepokretnost • Neurološki problemi • Infekcije • Bolovi • Kardiopulmonarna reanimacija • Hospitalizacija • Terminalna njega

  26. Udruge bolesnika i njegovatelja imaju važnu ulogu u ostvarivanju adekvatne skrbi za oboljele 2013.g.? Vlaška 24, Zagreb 2006. g. od 2008. g. 1999. g.

  27. OSOBAMA S DEMENCIJOM OMOGUĆITI RANU DIJAGNOSTIKU, STANDARDNO LIJEČENJE TE KVALITETNU I DOSTOJANSTVENU SKRB: • UVRSTITI SVE REGISTRIRANE ANTIDEMENTIVE NA LISTU HZZO-a TE IH PRIMJENJIVATI U SKLADU SA STRUČNIM SMJERNICAMA • OMOGUĆITI RANU DIJAGNOSTIKU NA UPUTNICU • RAZVIJATI PSIHOGERIJATRIJSKE ODJELE • RAZVIJATI PALIJATIVNU MEDICINU • IZGRADITI DNEVNE BORAVKE ZA OSOBE S DEMENCIJOM • PRENAMIJENITI DOMOVE ZA STARIJE OSOBE U SVRHU PRIHVATA OBOLJELIH OD DEMENCIJE • OBVEZNA EDUKACIJA OSOBLJA KOJE RADI S OBOLJELIMA OD DEMENCIJE • IZGRADITI SPECIJALIZIRANE DOMOVE ZA OBOLJELE OD DEMENCIJE • POMOĆI NJEGOVATELJIMA OBOLJELIH • PODUPIRATI UDRUGE OBOLJELIH OD DEMENCIJE • PODUPIRATI VOLONTERE • PRAVO NA BOLOVANJE ČLANA OBITELJI KOJI NJEGUJE BOLESNU STARIJU OSOBU (RODITELJ, BAKA, DJED STARIJI OD 65 GODINA) • LJUDIMA S DEMENCIJOM PRIZNATI STATUS INVALIDNOSTI

  28. Podrška neformalnoj skrbii njegovateljima • Demencija je nadmoćnija od njegovatelja – fizički, emocionalno i ekonomski. • Potpora njegovatelja u njihovim kućama je moguća, prihvatljiva i vodi do značajnih poboljšanja kod njegovatelja i osoba s demencijom • Potpora njegovatelja osoba s demencijom uključuje informacije o pomoći, u razumijevanju, poduci u vještinama, u pomoći o skrbi, odmor u svrhu angažiranja u drugim aktivnostima, te financijsku potporu.

  29. Zamisli kako je to kada ne možeš prepoznati svog najboljeg prijatelja.

  30. Faktori mortaliteta u dementih osoba Relativni rizik • 1.9 Ovisnost u svakodnevnim aktivnostima • 1.9 Muški spol • 1.7 Karcinom • 1.5 <25% hrane pojedeno u obroku • 1.5 Inkontinencija • 1.5 Nepokretnost • 1.4 Dob >83 yrs • 1.4 Nije budan tijekom većine dana

  31. Bodovi 0 = 1-2 = 3-5 = 6-8 = 9-11 = ≥ 12 = Smrtnost u 6 mjeseci 9% 11% 23% 40% 57% 70% Faktori rizika smrtnog ishoda unutar 6 mjeseci

  32. … Šta je demencija? Nije dio normalnog starenja! To je bolest! Puno je više od zaboravljanja – što može biti dio normalnog starenja Samostalan život čini nemogućim

  33. Demencija Prevalencija – 1% osoba starijih od 65 godina – 40% osoba starijih od 85 godina • “Terminalna bolest” • Prognoza ovisi o uznapredovalosti; – blaga, umjerena ili uznapredovala bolest – stadij se određuje ovisno o funkcionalnosti Kappo, 2007

  34. Konceptkliničke progresije demencije BlagiUmjereni Uznapredovali Stadij Gubitak memorije Govor Depresija i apatija Otežana procjena Promjene ponašanjaNemogućnost učenja i prisjećanja novih informacija Zahvaćenost dugoročne memorije Lutanja Agitacija Agresija Konfuzija Sve veća ovisnost Nestabilan hod Inkontinencija Poremećaj motorike Vezanost uz krevet Disfagija Afazija Potpuna ovisnost o drugima Smještaj u ustanovu Simptomi

  35. Problemi u uznapredovaloj fazi demencije • Nemogućnost komunikacije • Otežana pokretljivost • Komplikacije same bolesti poput: – aspiracijske pneumonije – infekcije gornjeg dišnog trakta – sepse i drugih infekcija – dekubitusa – gubitak tjelesne kilaže veći od 10 % u 6 mjeseci

  36. Komplikacije uznapredovale demencije • Pneumonija • Urosepsa • Fraktura kuka • Padovi • Malnutricijačešća u ovih bolesnika • Povećani mortalitet što ovisi o trajanju bolesti, dobi i konkomitantnim bolestima

  37. Terapije uznapredovale faze AB • Medicinske intervencije koje se smatraju “life extending” u uznapredovaloj fazi AD – Antibiotici – CPR – Dijaliza – Parentralna prehrana • Simptomatska terapija – llijekovi koji djeluju na kognitivne simptome • Često zbog neadekvante komunikacije ne dobivaju analgetsku terapiju

  38. Potočnica ili nezaboravak “Fergismajniht” Forget-me-not

  39. Izvorni slajdovi: Ninoslav Mimica

More Related