STANJA SVIJESTI

1. STANJASVIJESTI

2. Definiranje svijesti Svijest je uvijek i prvenstveno pitanje odabira (a selecting agency[...]choosing one out of several of the materials so presented to its notice). Psihologija je opis i objašnjenje svijesti kao takve. James, 1890.

3. Definiranje svijesti Svijest je rezultat neke vrste perceptivne integracije i stabilizacije. Allport, 1977.

4. Definiranje svijesti Svijest je stanje mozga koje nastaje kada su istovremene – modalitetno specifične - informacije uzajamno sukladne. Kinsbourne, 1988.

5. Definiranje svijesti Razlika između “svjesnog” i “nesvjesnog” odgovara razlici između “kontroliranog” i “automatskog”. Svijest je naše doživljavanje onoga što se zbiva u “centralnom procesoru” (CP). CP kontrolira usmjeravanje pažnje i raspoređivanje sadržaja koji se odvijaju na podsvjesnoj razini. Kontrolirana (voljna) obrada informacija zbiva se pod utjecajem CP-a, dok automatska obrada ne mora. Svijest i pažnja su različiti pojmovi, premda su slični po svom ograničenom kapacitetu, sporosti i serijskoj obradi informacija. Umiltà, 1988.

6. Definiranje svijesti Svijest je stanje uvida u vlastite unutrašnje doživljaje i vanjsku okolinu. Zimbardo, 1992.

7. Definiranje svijesti Kao što melodija nastaje međudjelovanjem pojedinih nota, tako i svijest nastaje među-djelovanjem pojedinih aktivnosti mozga. Kao što note prethode melodiji, tako i aktivnosti mozga prethode svijesti. Kosslyn i Koenig, 1992.

8. Definiranje svijesti Pod pojmom “svijest” podrazumijevam ona subjektivna stanja i uvide koji započinju kada se netko probudi i nastavljaju se tijekom dana sve dok ta osoba ne zaspi, padne u komu, umre ili na bilo koji drugi način postane “nesvjesna”. Procesi u mozgu uzrokuju svijest koja ne predstavlja neku drugu stvarnost ili entitet, već samo značajku istog sustava na višoj razini. Searle, 1992.

9. Definiranje svijesti Vi, vaše radosti i tuge, vaše pamćenje, vaše ambicije, vaš doživljaj osobnog identiteta i vaša slobodna volja, nije ništa drugo nego ponašanje velikog broja živčanih stanica i njihovih pove-zanih molekula. Crick, 1994.

10. Definiranje svijesti Svijest je stanje integracije funkcija različitih dijelova mozga. Farah, 1994.

11. Definiranje svijesti Svijest je naša integrirana spoznaja vanjskog svijeta, našeg tijela i procesa u našem umu, i ovisna je o integriranim predodžbama višeg reda koje se odnose kako na naše unutarnje tako i na vanjske percepcije. Hobson i Stickgold, 1995.

12. Definiranje svijesti Većina današnjih psihologa pod pojmom svijesti podrazumijeva uvid u sebe i u okolinu. Myers, 1998.

13. Definiranje svijesti Svijest zasad ne treba definirati preciznije. Definiciji treba dozvoliti da se razvija slijedeći argumente aktualne znanosti. “Gorjeti” je nekada podrazumijevalo i nuklearnu fuziju (Sunce) i oksidaciju (vatra) i elektricitet (munju), da bi se vremenom pojam reducirao. Tako će i naše shvaćanje svijesti jednom postati diferenciranije. Farber i Churchland, 1995.

14. Definiranje svijesti • Što je moguće zaključiti iz prezentiranih pokušaja definiranja svijesti? • Ne postoji uniforman i definitivan odgovor; • Uočljiva je dihotomija između redukcionističkog i • anti-redukcionističkog (dualističkog?) pristupa; • Više definicija daje prioritet “svijesti o sebi”; • Više definicija ističe kao ključnu integraciju informacija • (binding, sukladnost, istodobnost); • Više definicija spominje sličnost (bliskost) svijesti i pažnje odnosno • svijesti i volje (kontrolirano vs. automatsko).

15. Vrste svijesti • Anoetička (non-knowing): jednostavna svjesnost o vanjskim podražajima • Noetička (knowing): svjesnost o simboličkim predodžbama svijeta • Autonoetička (self-knowing): svjesnost o sebi i vlastitom iskustvu i vremenu Tulving, 1985.

16. Vrste svijesti • Primarna svijest (vanjski podražaji) • Reflektivna svijest (o sebi i vlastitom iskustvu) Farthing, 1992.

17. Aspekti svijesti • Svjesna spoznaja (conscious awareness): senzorna = osjeti, halucinacije; generalizirana = glad, umor, trajanje, “jastvo”; metakognitivna = “znam da znam”; svjesno prizivanje sjećanja • Više sposobnosti (higher faculties): rezultiraju slobodnom voljom i moralom (pažnja, razmišljanje, samokontrola)

18. Aspekti svijesti • Stanja svijesti (states of consciousness): svjesno vs. nesvjesno (nesvjestica); opće modulacije svijesti (ljutnja, budnost i sl.); qualia (subjektivni bazični osjet lišen epifenomenologije) Farber i Churchland, 1995.

19. Odlike svijesti • Ograničeni kapaciteti (visual, auditory, etc. buffers?): vježba povećava mentalne kapacitete (kao i fizička mišiće) – npr. istodobno pisanje i čitanje; kapaciteti se mogu povećati i prebacivanjem svjesnog u automatsko • Svijest daje i više od puke registracije osjetila (slijepa pjega, obrnuta slika i dr.) Hirst, 1995.

20. Odlike svijesti • Jasnoća • Obujam (fokus pažnje + polje percepcije oko njega) • Usmjerenost (prema van ili prema sebi) • Tijek (slijed ideja ili osjećaja) • Jedinstvenost • Stupanj (pribranosti, jasnoće) • Nekomunikativnost (teškoća prodora u tuđi duhovni život) Petrović, 1990.

21. Glavni problemi promišljanja svijesti • Problem tuđeg uma (Other Minds Problem):imaju li drugi svijest poput naše? • Problem subjektivnosti (Subjectivity Problem): možemo li znanstveno objektivizirati subjektivnu svijest? Farber i Churchland, 1995.

22. Svrha svijesti Svijest o sebi bitna je za oblikovanje namjera, koje se temelje na modelu “što-bi-bilo-kada-bih-učinio-tako-i-tako”. Bez “uvida” u mogući ishod, planiranje akcija i donošenje odluka bilo bi znatno otežano. Laird, 1988.

23. Svrha svijesti Svijest omogućuje da do izražaja dođu obrade informacija koje su povezane sinkronom živčanom aktivnošću. Kako su za obradu različitih informacija specijalizirani različiti dijelovi mozga, postoji potreba da se ti različiti izvori informacija objedine, npr. značenje riječi s načinom njena pisanja. Crick i Koch, 1990.

24. Svrha svijesti • Donošenje odluka • Omogućavanje fleksibilnog ponašanja • Kontrola akcija • Nadgledanje ponašanja (shizofreničarima “netko drugi” upravlja) Shallice, 1982.

25. Svrha svijesti Moguće je da svijest poboljšava koordinaciju različitih mentalnih i neuralnih procesa. Međutim, činjenica je da je svjesno razmišljanje sporo, serijsko i apstraktno, “prevedeno” u govor, pa ima čitav niz mana u odnosu na nesvjesno djelovanje. Farber i Churchland, 1995.

26. Svrha svijesti • Restriktivnom funkcijom: smanjivanje količine ulaznih informacija • Izborom informacija: odabir informacija koje su iz nekog razloga za nas važne • Planiranjem i kontrolom izvođenja akcija: potisnuće socijalno neprihvatljivog ponašanja, razmatranje mogućih posljedica na temelju prizivanja informacija iz pamćenja Svijest pomaže prilagođavanju okolini:

27. Svijest u životinja • Neki oblici svijesti postoje: • Konj Hans • Sarah i jezik simbola • Viši majmuni: prepoznavanje u zrcalu, oponašanje, učenje • Planiranje (kratkoročno vs. dugoročno)

28. Svijest u životinja

29. Razine svijesti • Svijest • Podsvijest (informacije nedostupne ili teško dostupne svijesti, koje, međutim, mogu utjecati na ponašanje; psihodinamsko “nesvjesno”) • Predsvijest (informacija pohranjena u pamćenju koju trenutno ne koristimo, ali je možemo po volji jednostavno dozvati u svijest)

30. Razine svijesti • Osnovna: o okolini • Srednja: o onome u što imamo uvid (simbolička predstava svijeta i našeg znanja o njemu) • Najviša: o sebi – samosvijest (odsutna u nekih frontalnih bolesnika: takvi nemaju uvida u vlastitu prošlost niti mogu planirati svoje akcije – žive u “vječnoj sadašnjosti”) Usporedi s Tulvingom (1985.): anoetic / noetic / autonoetic

31. Razine svijesti po Learyju 1 Praznina (narkotici, alkohol, samoubojstvo, ritualno ubojstvo) 2 Emotivni stupor (alkohol, psihijatri, katoličanstvo, propaganda, praznovjerje) 3 Ego-svijest (amfetamini, kokain, psihologija, protestantizam, judaizam, reproduktivna umjetnost) 4 Senzorna svijest (marihuana, zen, ples, pjesma, glazba): objašnjava je neurologija

32. Razine svijesti po Learyju 5 Somatska svijest (hašiš, tantra, kundalini, H. Bosch, senzorna deprivacija) 6 Celularna razina (LSD, meskalin, psilocibin, hinduizam): objašnjava je biokemija 7 Atomsko-elektronska razina (LSD, budizam, elektronska glazba): objašnjava je fizika i astrofizika