1 / 17

Ljudski resursi u Hrvatskoj Stajališta SSSH – Ana Milićević Pezelj

Ljudski resursi u Hrvatskoj Stajališta SSSH – Ana Milićević Pezelj Savez samostalnih sindikata Hrvatske Zagreb, 27./28.04.2009. Pregled prezentacije. Posljednja dva desetljeća Promjena strukture zaposlenosti Socijalna slika Hrvatske

cleo
Télécharger la présentation

Ljudski resursi u Hrvatskoj Stajališta SSSH – Ana Milićević Pezelj

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ljudski resursi u Hrvatskoj • Stajališta SSSH – • Ana Milićević Pezelj • Savez samostalnih sindikata Hrvatske • Zagreb, 27./28.04.2009.

  2. Pregled prezentacije Posljednja dva desetljeća Promjena strukture zaposlenosti Socijalna slika Hrvatske Neki kvantitativni i kvalitativni pokazatelji o ljudskim resursima Zaključno – stajališta SSSH

  3. Društveni razvoj RH posljednja dva desetljeća 1989.-1999. • Tranzicija (politička, ekonomska, socijalna...) • Privatizacija • Restrukturiranje • Liberalizacija • Sve prethodno obilježeno ratom (1991.-1995.)! 2000.-2009. • Demokratizacija (nastavak) • Stabilizacija • Rast i razvoj (je li i održiv?!)

  4. Krajem 80-tih: • Samoupravni model društvenih odnosa • Pretežno društveno vlasništvo ali i privatni i javni sektor • RH je imala kombinaciju planske i tržišne privrede • 86% izvoza na konvertibilna tržišta 90-tih... • Izgubljeno više od 500.000 radnih mjesta! • Udio industrije u ukupnom BDP-u s 32% pada na 20% • Suodlučivanje zamjenjuje samoupravljanje • ... • Mi još stižemo tamo gdje smo bili 1989.!

  5. Promjena strukture zaposlenosti 1996-2007 PO PROFESIONALNOM STATUSU, 2. pol (%) (1996 - studeni, 1997 - lipanj)

  6. PO VLASNISTVU* PO SEKTORU AKTIVNOSTI* PO SPOLU* Izvor: DZS ARS *Prosjek dva polugodista ARS-a (osim 1996 i 1997 (godisnje istrazivanje) i 2007 – kvartalno istrazivanje, prosjek Q1-2) [1] Podaci za državni sektor obuhvaćaju zaposlene u sektoru u državnom vlasništvu i u sektoru u tranziciji.

  7. 4,4 mil. stanovnika 1,1 mil. umirovljenika 400.000 osoba s invaliditetom 1,5 mil. zaposlenih(stopa zaposlenosti 56 %) Više od 262.000 nezaposlenih:prevladava strukturalna nezaposlenost;Udio posebnih kategorija: više od 60 % žene, oko 30 % mladi - od 15 do 29 godina, dugotrajno nezaposleni - više od 50% čeka posao duže od godinu dana, velike regionalne razlike, oko 20 % nezaposlenih prima naknadu za nezaposlenost - najduže 450 dana Od kraja 2008. broj nezaposlenih raste – u prvom kvartalu 2009. godine 63.000 radnika odjavljeno s mirovinskog (od kojih 7.000 otišlo u mirovinu). Pretpostavljamo da je riječ o neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme (naime, 87% novozaposlenih zaposleno je na određeno vrijeme, od kojih 75% na vrijeme kraće od godinu dana!); Najugroženiji sektori: drvna industrija, građevinarstvo, ind. nemetala... Socijalna slika Hrvatske

  8. U 2008. godini Hrvatska se prema kupovnoj moći nalazila na 30. mjestu s 4.763 eura, naspram 12.500 eura europskog prosjeka kupovne moći po stanovniku

  9. OBRAZOVNA SLIKA HRVATSKE • Obrazovna struktura stanovništva(DZS 2001.) • Osnovna škola ili manje 41% • SSS47 % • VŠS 4% • VSS 8% • Obrazovna struktura zaposlenih (DZS 2007.) • Osnovna škola ili manje 29,3% • SSS, 4 godine i više te gimnazija 46,0% • VŠS 8,0% • VSS i više 16,7% • Obrazovna struktura nezaposlenih (HZZ 2009. ožujak) • Osnovna škola ili manje 31,8% • SSS trogodišnja, KV i VKV 35,0% • SSS 4 godine i više te gimnazija 26,0% • VŠS 3,2% • VSS i više 4,0% VŠS i VSS = veće šanse za zapošljavanje!

  10. MLADI U SUSTAVU OBRAZOVANJA PARTICIPACIJA MLADIH (15-24) U OBRAZOVANJU Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH u donjem dijelu ljestvice) PARTICIPACIJA MLADIH U DOBI 20, 22 i 24 u OBRAZOVANJU Eurostat: RH, 2004. (EEP 27 + kandidati 4, RH na dnu s Turskom te Ciprom i Maltom)

  11. 1975.* 40,1% 1998.* 11,5% 2000.* 3,0% 2002.-2004.'2,0% 2005. '2,4% 2006.'2,2% OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE UZ RAD U RH *Izvor: Sveto Marušić, Upravljanje ljudskim potencijalima, 2001. ‘ DZS ARS

  12. Postojeća financijska rješenja Sredstva za financiranje obrazovanja odraslih osiguravaju se u: • državnom proračunu • proračunima jedinica regionalne i lokalne samouprave • izdvajanjem poslodavaca • neposredno od polaznika/radnika Tko, koliko, kako? Nema (transparentnih) podataka!

  13. Rashodi za obrazovanje prema Anketi o potrošnji(istraživanje: Predrag Bejaković, IJF, CARDS 2004 Obrazovanje odraslih)

  14. Ulaganje u ljudske resurse • Svaka aktivnost koja povećava kvalitetu (proizvodnost) rada može se smatrati investicijom u LJR • Nije samo potrošnja na obrazovanje i osposobljavanje na poslu, već i potrošnja na zdravlje, migraciju, traženje posla, predškolski odgoj djece... • Radnici postaju proizvodniji poboljšavajući svoje psihičko ili mentalno zdravlje, isto tako seljenjem iz područja i poslova s niskom proizvodnošću u druga mjesta i na druge poslove s relativno visokom proizvodnošću • Stopa povrata od investiranja u ljude najviša je i najbrža u odnosu na druge vrste ulaganja • No, za podizanje konkurentnosti (tvrtke/gospodarstva/društva) visokoobrazovana i kvalificirana radna snaga nije sama po sebi dovoljna – važno je upravljanje ljudskim resursima (potencijalima)!

  15. Zaključno – stajališta SSSH • Kriza kao prilika • Novi proizvodi i usluge, proizvodi s većom dodanom vrijednošću – javna dobra, zdravlje, zaštita okoliša, energetska učinkovitost... najviše “vuku” razvoj novih tehnologija (Lisabonska strategija) • Više ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije i povezivanje s proizvodnjom (ulaganje u istraživanje u RH: 90% država, samo 10% poslovni sektor) • U zaposlenost privući što više radnika i zadržati ih (prisutan rizik: gubitak najobrazovanijih i najkvalificiranijih radnika) • Kvalitetno početno obrazovanje i kontinuirano osposobljavanje odnosno cjeloživotno učenje

  16. Zaključno – stajališta SSSH • Povećati ulaganja u obrazovanje odraslih(izostanak motivacije poslodavaca: pritisak “armije” nezaposlenih, radnici na određeno vrijeme, rizik gubitka radnika u koga se uloži... Moguće rješenje: Fond, na sektorskoj ili na nacionalnoj razini); posebice nisko-obrazovanih (low-skilled workers) – radnici slabe zapošljivosti koji ostaju bez posla! • Radnici kao dio rješenja izlaska iz krize • RH kao mala ekonomija/zemlja ne može se razvijati na jeftinoj radnoj snazi već na znanju • Povećati kapacitet javne administracije, potrebna bolja koordinacija institucija, politika i mjera... • Unaprijediti socijalni djalog

  17. ANA MILIĆEVIĆ PEZELJSSSHTrg kralja Petra Krešimira IV. br. 210000 Zagreb, Croatia*phone: +385 1 46 55 630fax:+385 1 46 55 053GSM:+385 98 408 964e-mail: ana.pezelj@sssh.hr Hvala na pažnji!

More Related