ELEKTRONIČKI OTPAD

1. ELEKTRONIČKI OTPAD Sveučilište u Zagrebu - FER Metodika i prikazivanje rezultata znanstvenog rada Ivica Dvoršćak Goran Novković Marina Sačer 10.svibnja, 2005.

2. Uvod Konstantan porast potražnje za elektroničkim uređajima u svijetu Porast elektroničkog otpada Napredak tehnologije • Procjena je da će se u SAD-u do 2005. godine odbaciti315milijuna zastarjelih računala koja sadrže: • 1,8 milijuna tona plastike • 680 000 tona kadmija • 544 000 tona kroma • 454 tona olova.

3. Uvod • Problem otpada nije samo u količini već i u toksičnosti • 80% takvog otpada ne reciklira se u zemlji već se odvozi u azijske zemlje na daljnju obradu • Europski parlament u Strasbourgu donio je početkom travnja 2002. odluku da do 2005. elektrootpad ne smije u smeće i na deponije • Tvari kao olovo, kadmij i živa moraju do 2006. nestati iz elektroničke opreme.

4. Elektronički otpad • Otpad su tvari ili predmeti koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti (NN 151/03) • U to spadaju računala, televizori, perilice, frižderi, radio uređaji, mobiteli, telefoni, akumulatori, te svi drugi uređaji bazirani na elektroničkoj tehnologiji • Elektronički otpad je problem zbog 2 stvari: • opasan je – sadrži preko 1000 različitih tvari • stvara se u ogromnim količinama

5. Elektronički otpad • Prosječni vijek trajanja računala u 1997. godini bio je 4 do 6 godina, a u 2005 samo 2 godine. • Studije pokazuju da količina elektroničkog otpada raste 3-5% godišnje • Stvaraju ga 3 glavne grupe: • kućanstva • poduzeća • proizvođači opreme

6. Elektronički otpad • Većina otpada završava na odlagalištima ili spalionicama • Odlagališta - oko 70% teških metala koji se mogu naći na odlagalištima potječu od elektroničkog otpada • Samo 3% ponovne upotrebe takvog otpada • Recikliranje je relativno slabo izraženo

7. Živa Heksavalentni krom Olovo Kadmij Fosfor Barij Berilij PVC Otrovne tvari u e-otpadu

8. Izvoz e-otpada • Većina zemalja ima kontrolirani izvoz, osim SAD-a • Procjenjuje se da se 80% takvog otpada nalazi u Aziji • Najistaknutiji “gradovi–odlagališta”: • Giuyu – Kina • Karachi – Pakistan • New Delhi - Indija

9. Recikliranje • Sve veći pritisak javnosti glede zaštite okoliša potiče razvoj tehnologije reciklaže • Najisplativije izvlačiti plemenite metale – 90%svih plemenitih metala koristi se u tehnološkoj primjeni • U otpadu → polimeri i staklo

10. Recikliranje Postoje 3 glavna načina ponovne upotrebe polimera: • Mogu se rastopiti i koristiti kao sekundarni izvor sirovine • Mogu se obraditi pirolizom i hidrolizom te dobiti naftu • Mogu se koristiti kao podloga za izgradnju cesta • Staklo se nakon uklanjanja premaza može ponovno iskoristiti za proizvodnju katodnih cijevi, a posebnim postupkom može se dobiti i čisto staklo pogodno za sve primjene.

11. Recikliranje Zasad postoje četiri osnovne metode reciklaže elektroničkog otpada: • Rastavljane opreme – ručno odvajanje dijelova • Mehanička obrada – usitnjavanje i rezanje • Spaljivanje i pročišćavanje - nakon što se spale gorivi dijelovi mogu seodvojiti metali • Kemijska obrada - plemeniti metali mogu se ukloniti kemijskim procesima

12. Recikliranje • U e-otpadu ima oko 10% ispravnih dijelova, 5% je moguće ponovno upotrijebiti, a ostalih 85% se mora rastaviti i razvrstati. • Najveći udio metala u otpadu (40-70%) • 3 faze reciklaže: • Rastavljanje • Razvrstavanje • Toplinska obrada • Rastavljanje → odrediti dubinu, tj. na koliko dijelova rastaviti neki uređaj → zatim slijedi usitnjavanje (mehaničkim ili termičkim postupkom)

13. Recikliranje • Razvrstavanje → automatizirano → koriste se različita svojstva metala npr. magnetičnost, gustoća • Toplinska obrada → kriotehnika (najisplatljivija) • Postoje još nekoliko vrsta termičke obrade: Piroliza Hidroliza Metalurška obrada polimera

14. Recikliranje Troškovi prerade elektroničkog otpada prema grupama proizvoda

15. Recikliranje • Ukupna količina recikliranog otpada (ne samo elektroničkog) pokriva: 60% svjetskih potreba čelika 50% svjetskih potreba bakra 35% svjetskih potreba aluminija

16. Regulative o zbrinjavanju otpada • Bazelska Konvencija o kontroli kretanja opasnih otpada i njihovog odlaganja provedena u praksu 1992. • Potpisalo 149 zemalja osim SAD-a • Dvije liste otpada: Lista A (opasni otpadi) Lista B (neopasni) e-otpad

17. Stanje u RH • Novi zakon o otpadu u kojem je elektronički otpad svrstan pod opasan • Obvezuje proizvođače ili uvoznike da se sami pobrinu za njegovo sakupljanje • Otpad se izvozi u druge zemlje

18. Potrebno je razviti svijest kod građana Mogućnosti odlaganja Adrese reciklažnih dvorišta : • KNEŽIJA - Ul. T. Ujevića bb • NOVI ZAGREB - UTRINE, Sarajevska 3 • SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica 20 • SUSEDGRAD - C.I.O.S. Prigornica 2 • PRUDINEC - JAKUŠEVEC, na ulazu odlagališta otpada • TUNEL - ugao Gračanske i Kvintičke ulice

19. Mogućnosti odlaganja Podaci Čistoće d.o.o. o sakupljanju baterija u Gradu Zagrebu

20. Zaključak • Pozitivnost reciklaže, potaknula je razvoj nove generacije proizvoda koji se lakše recikliraju • Naglasak treba staviti na elektroničke proizvode koji predstavljaju velik problem zbog otrovnosti i brze zastare • Gotovo je sigurno da će u budućnost svi biti prisiljeni na poštivanje ekologije, a za sada možemo živjeti u uvjerenju da neće biti prekasno

21. HVALA NA PAŽNJI!!