Reproduktivno zdravlje i radno mjesto

1. Reproduktivno zdravlje i radno mjesto Milan Milošević, dr.med. Zavod za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”

2. O čemu ćemo danas govoriti? • Najvažnijim čimbenicima reproduktivne i razvojne toksikologije • Najčešćim kemijskim, biološkim i fizikalnim profesionalnim štetnostima u profesiji zdravstvenih radnika • Izvorima informacija koji će vam pomoći u donošenju odluka

3. Reproduktivno zdravlje • Ljudska plodnost ima tri važne karakteristike: • Relativno nisku uspješnost: u normalnim uvjetima vjerojatnost oplodnje po menstruacijskom ciklusu je prosječno 25% • Podložnost voljnoj kontroli: korištenjem kontraceptivnih metoda • Utjecaj psihosocijalnih čimbenika: u prethodna tri desetljeća broj djece u obiteljima zapadnih zemalja se smanjio od 2,9 na 1,8. Reproduktivno zdravlje

4. Reproduktivno zdravlje? • Kongenitalni defekti su na prvom mjestu mortaliteta u novorođenčadi. • 2-3% novorođene djece ima kongenitalne malformacije koje zahtijevaju medicinsku pozornost!

5. Neplodnost / otežana plodnost • Neplodnost - izostanak trudnoće unutar godinu dana prilikom redovitih spolnih odnosa bez zaštite. Dijelimo je na: • Primarnu neplodnost: izostanak ranije trudnoće uopće, • Sekundarna neplodnost: neplodnost uz raniju uspješnu trudnoću. Reproduktivno zdravlje

6. Neplodnost / otežana plodnost • Prema podacima WHO: • 10-12% parova reprodukcijske dobi neplodno protiv svoje volje, • 10% nazočna umanjena plodnost. • U općoj populaciji raste udio neplodnih parova, a njihova je prosječna dob sve viša. • WHO neželjenu neplodnost smatra bolešću! Reproduktivno zdravlje

7. Reproduktivno zdravlje? • 100.000 kemijskih tvari u komercijalnoj upotrebi • 3.000 testiranih na životinjama • Samo 50 adekvatno istraživanih za učinke na humanu reprodukciju

10. Trends in reproductive health in United States BMJ volume 328, 2004.

11. Trends in reproductive health in United States BMJ volume 328, 2004.

12. Trends in reproductive health in United States BMJ volume 328, 2004.

13. Trends in reproductive health in United States BMJ volume 328, 2004.

15. Reproduktivno zdravlje

16. Što ovi termini znače? • Reproduktivna štetnost – utječe na sposobnost normalnog začetka djeteta • Razvojna štetnost – utječe na strukturu i funkcije fetusa/embrija

17. Učestalost najčešćih reproduktivnih poremećaja

18. Krajnji ishodi • Bez djece • Ne može normalno začeti (12% svih parova) • Ne može donijeti dijete u terminu (20-25% parova) • Defekti u djece • Anatomski • Funkcionalni • Gubitak/poremećaj seksualnih funkcija

19. Specifični krajnji ishodi izloženosti reproduktivnim toksinima • Smanjeni seksualni nagon (libido) • Neplodnost • Menstruacijski poremećaji • Spontani pobačaj (abortus) • Porođajni defekti • Mala porođajna težina • Funkcionalni deficiti

20. Mjesta najčešćih porođajnih defekata

21. Ključni koncept Da bi postojao rizik, tri elementa MORAJU biti prisutna: + = + Izvor Put Pacijent Ako jedan od faktora nedostaje, NEMA rizika!

22. Što određuje učinak pojedine štetnosti? • Vrsta tvari: Koliko je toksična? • npr: X zrake vs.Radioaktivni jod • Put unosa: • Majka vs.Fetus • Doza: Koliko tvari je uneseno? • Genetski faktori roditelja i djeteta • npr: fetalni alkoholnisindrom • Najvažnija je gestacijska dob djeteta prilikom ekspozicije!

23. Reproduktivno zdravlje

24. Kada je najveći rizik? • Prvo tromjesečje • Najveći rizik s 4 do 9 tjedana gestacije • Najosjetljiviji na fizikalne štetnosti • Poremećeni normalni rast i razvoj • Od 4. mjeseca do rođenja • Defekti u razvoju mozga • Mala porođajna težina • Poremećaj razvoja mokraćnog i reproduktivnog sustava

25. Uzroci smanjene plodnosti u žena u općoj populaciji • Dob • Stres • Loša i neadekvatna prehrana • Prekomjerna fizička aktivnost • Pothranjenost i prekomjerna debljina • Hormonski disbalans • Pušenje cigareta • Prekomjerna konzumacija alkohola • Infektivne bolesti

26. Uzroci smanjene plodnosti kod muškaraca u općoj populaciji • Prekomjerno pijenje alkohola • Konzumacija tvari s hormonskim djelovanjem • Okolišni toksini (smog, oksidi sumpora i dušika, ozon) • Pušenje cigareta (kadmij i katran!) • Radioterapija / citostatici • Dob

27. Koji su potencijalno štetni agensi u profesionalnoj izloženosti zdravstvenih radnika? • Anestetici (plinovi) • Citostatici • Ugljikov-monoksid • Olovo • Zračenje • Buka i vibracije • PCB • Organski spojevi žive • Derivati hormona • Psihofizički napor (stres) • Otapala • Infektivni čimbenici

28. Kemijske štetnosti • Kao značajne kemijske štetnosti mogu se izdvojiti: • Inhalacijski anestetici (halotan) • Kemijska sredstva za sterilizaciju (etilen oksid, formaldehid) • Citostatici • Laboratorijski reagensi • Sredstva za dezinfekciju • Teški metali

29. Aminopterin Amitriptyline Androgens; testosterone Aspirin Busulfan Captopril and other angiotensin-converting enzyme inhibitors Carbamazapine Chlorambucil Codeine Coumadin Cyclophosphamide Cytarabine Diazepam Estrogens; diethylstilbestrol Ethanol 5-Fluorouracil Haloperidol Iodine Lithium Mechlorethamine Methimazole Methotrexate Penicillamine Phenytoin Progestagens; medroxyprogesterone Propylthiouracil Tetracycline and derivatives Thalidomide Trimethadione Valproic acid Vitamin A, 13-cis-retinoic acid and etretinate Neki lijekovi koji utječu na reproduktivno zdravlje

30. Ionizirajuće zračenje • Dopustivo ozračivanje osoba koje rade s izvorima zračenja iznosi 100 mSv tijekom 5 uzastopnih godina • Značajno je dugogodišnje izlaganje niskim dozama • Osim reproduktivnih poremećaja, mogu se javiti: katarakta, radiodermatitis, krvne promjene (citopenije), malignomi

31. Ionizirajuće zračenje • Mjere zaštite: • Osnovne mjere kontrole ispravnosti sredstava rada • Nadzor stupnja izloženosti: dozimetrija • Prethodni i periodični zdravstveni pregledi • Edukacija zaposlenih • Upotreba osobnih zaštitnih sredstava

32. Neionizirajuće zračenje • UV: sterilizacija zraka • Infracrveno zračenje i mikro valovi: fizioterapija • Laser: kirurgija • Elektromagneno zračenje (podaci nedovoljno konzistentni)

33. Štetnosti koje utječu na smanjenu mušku plodnost pri profesionalnoj izloženosti:

34. Štetnosti koje utječu na fetalnu smrt i spontani pobačaj

35. Infektivni teratogeni

36. Ostale profesionalne štetnosti u zdravstvenih djelatnika koje utječu na reproduktivno zdravlje: • Prekovremeni rad • Smjenski / noćni rad • Video terminali • Ponavljajuće podizanje predmeta • Dugotrajno stajanje • Emocionalna iscrpljenost • Temperatura • Temperatura unutar prostorije >35C • Trudnice mogu biti netolerantne

37. Okolišni estrogeni (ksenoestrogeni) PRIRODNI Fitoestrogeni(barem 20 spojeva/300 biljaka i gljivica*) kumestrol daidzein genistein resveratrol zearalenon* PROIZVEDENI Sintetiziranekemijske tvari (kont.)  -komercijalno izrađene - proizvedene kao nuzprodukti

38. Endokrini disruptori/estrogeni • Insekticidi:o,p'-DDT, endosulfan, dieldrin, metoksiklor, • Herbicidi:alaklor, atrazin, nitrofen; • Fungicidi:benomil, mankozeb,tributil kositar; • Nematocidi:aldikarb,dibromokloropropan • Proizvodiod plastičnih masa (bisfenol A, ftalati) • Lijekovi (sintetski estrogeni, DES, cimetidin) • Uobičajeni proizvodi u domaćinstvu • razgradniprodukti detergenatai pridruženi surfaktanti: • - nonilfenol - NPioctilfenol - OP • Industrijskekemijske tvari • poliklorirani bifenili - PCBi, dioksin, benzo(a)piren • Otrovni metali:olovo, živa, arsen, uran,kadmij  METALOESTROGENI

39. Kumulativan otrov … nakuplja se tijekom života u unutarnjim organima, uključujući reprodukcijske organe (jajnici, posteljica); Žene imaju veći rizik za toksična djelovanja metala - nakupe više kadmija u tijelu negoli muškarci (u bubrezima!); - gravidne, laktirajućei/ilis deficijentnom prehranom apsorbiraju i zadržavaju više kadmija u organizmu; - česte deficijencije esencijalnih elemenata (Fe,Ca)u generativnoj dobi. Sveprisutan otrovni metal: hrana (cerealije, zrnje, krumpir, plodovi mora: mekušci i ribe); otpad; boje i plastika;cigaretnidim!!! Kadmij reprodukcijski otrovza žene?

40. Veća je izloženost ako… • Čest kontakt • Veća količina • Lako za udahnuti • Sprejevi • Zatvoreni prostori, loša ventilacija • Bez adekvatne zaštite • Laka dostupnost na kožu • Apsorpcija putem kože • Kontaminacija pića, hrane, duhana itd...

41. Kako smanjiti izloženost? • Izloženost se može smanjiti: • Sigurnim odlaganjem štetnosti, • Primjerenom higijenom (pranje ruku, lica i sl.), • Izbjegavanjem kontakta s kožom, • Aktivnim sudjelovanjem u edukaciji za rad na siguran način, • Ispravnom upotrebom zaštitnih sredstava. • Izbjegavanjem kontaminacije van radnog prostora: • Ostavljanje i pranje radne odjeće u sklopu radne organizacije, • Ne iznošenje kontaminiranih materijala, alata i sl.

42. Klinička evaluacija/Management • Procijeniti rizik • Odrediti intervenciju • Reducirati razinu ekspozicije • Osigurati adekvatnu terapiju i praćenje • Educirati pacijenta i poslodavca Što zdravstveni djelatnici trebaju napraviti?

43. Kako procijeniti štetnosti? • Korak 1: Identifikacija • Anamneza • Korak 2: Procjena izloženosti • Korak 3: Procjena opasnosti • Korak 4: Preporuke • Promjena radnog mjesta • Upotreba osobnih zaštitnih sredstava • Bolovanje

44. Manjak informacija • Istraživanja reproduktivne toksičnosti su teško izvodiva, • Osjetljivost varira sa stupnjem razvoja, • Manjak osnovnih znanstvenih podataka utječe na mogućnost izrade smjernica, standarda. • Malobrojna istraživanja utjecaja na reprodukciju ljudi: • CO, benzen, toluen, tetrakloretilen, vinil-klorid, stiren • Oskudnost primjene eksperimentalnih istraživanja: • TALIDOMID. • Poznati učinci, ali i dalje u primjeni: • olovo, živa, kadmij, pesticidi.

45. Stohastički efekti?

46. Umjesto završetka… • Što bi savjetovali: • Zdravstvenoj tehničarki koji rutinski sterilizirainstrumente etilen oksidom? • Trudnoj specijalizantici anesteziologije koja u kirurškoj sali ne koristi potrebnu zaštitnu opremu? • Profesionalnom biciklistu kojidnevno na biciklu prođe preko 120 km?

47. Children are 30% of the world’s population,but 100% of our future.

48. Pitanja?