1 / 48

Sekcija za školsku psihologiju

Sekcija za školsku psihologiju. Prema profesionalnom kompetencijskom profilu školskih psihologa u RH Vlasta Vizek Vidović Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Krapinske toplice , svibanj, 2009. Ključne točke. 1. dio Kompetencije kao ishodi učenja/obrazovanja

drago
Télécharger la présentation

Sekcija za školsku psihologiju

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Sekcija za školsku psihologiju Prema profesionalnom kompetencijskom profilu školskih psihologa u RHVlasta Vizek VidovićOdsjek za psihologijuFilozofski fakultet, Sveučilište u ZagrebuKrapinske toplice, svibanj, 2009

  2. Ključne točke 1. dio • Kompetencije kao ishodi učenja/obrazovanja • Generičke kompetencije: Tuning i EU-PSY 2. dio • Djelokrug rada školskog psihologa: NASP – HPK - NESPE • Specifične kompetencija školskih psihologa

  3. 1. Kompetencije kao ishodi učenja/obrazovanja - podsjetnik

  4. Poticaji za promjenom pristupa u visokoškolskom obrazovanju • Odgovornost visokoškolskog obrazovanja prema zajednici i praksi: izravan doprinos potrebama zajednice za kvalificiranom radnom snagom koja brzo može postići visoku razinu djelotvornosti, brzo reagirati na promijenjene uvjete rada i biti spremna za cjeloživotno učenje • Pojava novih pristupa učenju i poučavanju koji daju bolje obrazovne rezultate: prihvaćanje konstruktivističkih spoznaja o prednostima poučavanja usmjerenog na studenta i njegovu aktivnost umjesto na nastavnika i sadržaj znanstvene discipline (Wagenaar, 2008)

  5. Kompetencije kao ishodi učenja Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju ciklički u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa kao ISHODI UČENJA. Vrste kompetencija • generičke ili opće (prenosive u različita područja djelovanja) • područno specifične (svojstvene određenoj disciplini ili struci) Tuning pojmovnik, 2007

  6. Razine određivanja kompetencija: kvalifikacijski, profesionalni i akademski profil • Kvalifikacijski (nacionalni) okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine). • Profesionalni profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira za specifično područje – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa. • Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje akademskog profila (kurikuluma) utemeljenog na kompetencijama.

  7. Prijedlog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

  8. Profesionalni profili psihologa u Europi • EFPA-European Federation of Psychologists’ Associations / professional development http://www.efpa.eu/professional-development/ • Optimal Standards for Professional Training in Psychology(1990) • EFPA Declaration on the European Standards of education and training in professional psychology - EuroPsy (2006) • The EuroPsy project – 2006-2009 European standard of education and training which enables individual psychologists to be recognised as having a European-level qualification in psychology.http://www.efpa.eu/europsy/booklet

  9. National Occupational Standards for PsychologyUK 2002 Key Role 1Develop, implement and maintain personal and professional standards and ethical practice. (5) Key Role 2 Apply psychological and related methods, concepts, models, theories and knowledge derived from reproducible research findings. (7) Key Role 3 Research and develop new and existing psychological methods, concepts, models, theories and instruments in psychology (6) .

  10. National Occupational Standards for PsychologyII.(UK 2002) Key Role 4 Communicate psychological knowledge, principles, methods, needs and policy requirements.(8) Key Role 5 Develop and train the application of psychological skills, knowledge, practices and procedures.(23) Key Role 6 Manage the provision of psychological systems, services and resources.(20)

  11. Profesionalni profil - primjer dobre prakseEU I NACIONALNI STANDARDI ZA UČITELJSKU PROFESIJU

  12. Akademski profil: CIKLIČNI RAZVOJ KURIKULUMA TEMELJENOG NA KOMPETENCIJAMA Kvalifikacijski profil Profesionalni profil Određivanje programskog profila-KOMPETENCIJE Utvrđivanje resursa Planiranje programskihciljeva i ishoda učenja Evaluacija i poboljšanje na temelju povratnih informacija Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture Izbor pristupa učenju i poučavanju Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja Tuning general brochure, 2006

  13. Primjer dobre prakse –School psychology program Sveučilište Gaudllet - Florida • Core Competency (1):Knowledge of human development (e.g., cognitive, intellectual, adaptive, emotional, social, behavioral, language, and perceptual-motor areas), academic mastery, educational curriculum, and learning environments. • Core Competency (2): Knowledge of various models and methods of service delivery, including standardized and non-standardized assessment, consultation, intervention, outcome evaluation, and family systems models, incorporating data-based decision-making, information technology, and empirically based professional service. • Core Competency (3): Knowledge of school psychology history and professional issues, administrative and supervisory procedures related to school psychology and school systems, family systems, and legal and ethical standards guiding service delivery at individual, group, family, school, and system levels. • Core Competency (4): Standardized and non-standardized assessment, evaluation, and interpretation of human development and learning domains (e.g., cognitive, intellectual, adaptive, emotional, social, behavioral, language, perceptual-motor, and academic mastery) within a collaborative, data-based decision-making framework, respecting diversity of student strengths, needs, learning styles, and cultures.

  14. Primjer dobre prakse: School psychology program Sveučilište Gaudllet - Florida • Core Competency (5): Use of behavioral and observational strategies in individual diagnosis linked to developing effective instruction and enhancement of individual growth and development. • Core Competency (6): Use of systematic therapeutic approaches (e.g., behavior management, FBA, RTI, consultation, counseling, conferencing) to address identified needs at the individual, group, family, and system levels. • Core Competency (7): Function as the resource specialist in the school attuned to, and skilled in, achieving mental health goals, prevention services, home-school collaboration, crisis intervention, and crisis intervention teamwork. • Core Competency (8): Design, implement, and evaluate in-service, staff development, parent education, and system level programs

  15. 19. DRB Okrugli stol Studiji psihologije u Hrvatskoj: Aktualno stanje i perspektive • Prijedlog: Uspostava integriranog petogodišnjeg diplomskog programa studija psihologije - magisterij struke!

  16. 2. Generičke kompetencije

  17. Generičke/prenosive kompetencije(empirijski utvrđene na 3 skupine ispitanika) Tuning brochure – 2007 • Instrumentalne kompetencije: kognitivne sposobnosti, metodološke sposobnosti, tehničke sposobnosti i lingvističke sposobnosti • Interpersonalne kompetencije: individualne sposobnosti poput socijalnih vještina (socijalna interakcija i suradnja) • Sistemske kompetencije: sposobnosti i vještine važne za sistemski pristup (kombinacija razumijevanja, senzibilnosti i znanja; upotreba ovih kompetencija podrazumijeva prethodno stjecanje instrumentalnih i interpersonalnih kompetencija)

  18. RANG VAŽNOSTI GENERIČKIH KOMPETENCIJA – Tuning rezultati

  19. Rezultati za hrvatske školske psihologe - Poreč

  20. Radionica 1.GENERIČKE KOMPETENCIJE

  21. 3. Djelokrug rada školskog psihologa:usporedba NESEP, NASP i HPK

  22. Europski standardi za psihologe u edukacijskom sustavu • Network of European Psychologists in the Education System- http://www.nepes.eu/ • Project: Who is a Psychologist in ES ? http://www.nepes.eu/index.php?q=node/302 NEPES PPP What do Psychologists do in the Educational System_0.pdf Psychologists in the EducationalSystem have a key position bridgingthe mental health sector, theeducational sector and the socialsector

  23. Which role do school psychologist play in society?

  24. INDIVIDUAL PREVENTION • Offer consultation • Offer supervision • Observe individual symptoms and interactionskills INDIVIDUAL EVALUATION Examination (evaluation) by interviews,questionnaires or testing inorder to distinguish: • Intellectual functioning • Learning disabilities • Behavioural problems Emotional or personalityproblems • Social or family problems • Need for further examination (e.g. neurology,psychiatry). • Evaluation should be oriented towardstreatment

  25. INDIVIDUAL INTERVENTION • Offer or provide: • Special education • Specific training • Therapy • Change of school • Change of class • • Develop new materials (tests andtraining) • • Co-ordinate relevant external assistanceto examination • • Seek and participate in relevantsupplementary (post- • graduate) training

  26. USA- NASP National association of school psychologistshttp://www.nasponline.org/standards/index.aspx Glavni ciljevi rada školskih psihologa su podrška učenicima u: • Ostvarenju visokih akademskih postignuća • Primjeni pozitivnih socijalnih vještina i prihvatljivog ponašanja • Ostvarenju povezanosti i zdravih međuljudskih odnosa s vršnjacima i odraslima • Pokazivanju tolerancije i uvažavanja prema drugima • Postizanju osjećaja kompetentnosti, samopoštovanja i otpornosti na nepovoljne okolnosti

  27. Djelokrug rada školskog psihologa - NASP standardi • Utvrđivanje djetetovog akademskog statusa i psihofizičkih osobina • Provođenje preventivnih mjera • Savjetovanje sa učenikom, roditeljima i nastavnicima oko rješavanja učenikovog problema • Provođenje intervencijskih mjera • Edukacija osoblja i roditelja • Provedba istraživanja i razvojnih programa • Vođenje brige za mentalno zdravlje • Zastupanje dječjih interesa (prema NASP(2007)

  28. Utvrđivanje stanja Područja: • akademske kompetencije • intelektualna razvijenost • sklonosti za učenje: slabe i jake strane • emocionalne razvoj i osobine ličnosti • socijalne vještine i značajke ponašanja • obrazovna okolina • školska/razredna klima • posebne potrebe (prema NASP 2007)

  29. Prevencija Školski psiholog: • Planira i provodi programe kojima se gradi pozitivan odnos učenika s vršnjacima i odraslim osobama • Planira i provodi programe za djecu u stanju akademskog potencijalnog rizika • Potiče rano otkrivanje potencijalnih akademskih deficita i/ili teškoća u učenju • Podupire snošljivost i uvažavanje različitosti • Kreira sigurnu i podržavajuću okolinu za učenje (prema NASP 2007)

  30. Razine prevencije Tercijarna prevencija: specijalizirani rad sa učenicima visokog akademskog i socijalnog rizika ~5% 80% učenika ~15% Primarna prevencija:na razini razreda i škole – uključuje sve školsko osoblje, učenike i okruženje Sekundarna prevencija: grupne metode namijenjene učenicima s potencijalnim obrazovnim ili socijalnim rizicima

  31. Savjetovanje Školski psiholog: • Upućuje učenika kako da unaprijedi svoje učenje i postignuće te koristi svoja znanja da poboljša učenikovo mentalno zdravlje • Primjenjuje i provodi različite akademske i bihevioralne intervencije usmjerene na poboljšanje učenja i ponašanja • Pomaže učiteljima, roditeljima i ostalim stručnjacima da razumiju djetetove razvojne potrebe • Sastaje se i dogovara s drugim ključnim osobama koji su najbolji načini pružanja podrške djetetu u savladavanju specifičnih teškoća (prema NASP 2007)

  32. Intervencije Školski psiholog: • Izravno radi na promjenama u području prepoznatih teškoća s djecom, obiteljima, učiteljima i osobljem • Planira intervencije na razini škole/razreda u svrhu poboljšanja uvjeta učenja i prilagodbe na školsku okolinu • Planira i primjenjuje intervencijske mjere u kriznim situacijama • Provodi individualni i grupni trening vještina učenja, socijalnih vještina i komunikacijskih vještina • Razvija strategije individualizacije poučavanja kako bi se optimaliziralo učenikovo napredovanje. (prema NASP 2007)

  33. Obrazovanje Školski psiholog poučava učitelje i roditelje u: • Primjeni strategija učenja i poučavanja • Vještinama roditeljstva i tehnikama discipliniranja • Tehnikama vođenja razreda i upravljanja ponašanjem • Pristupima u radu s učenicima s posebnim potrebama • Strategijama za suočavanje s rizičnim ponašanjima (droge, alkohol, nasilništvo) ili metalnim bolestima • Prevenciji kriznih stanja i reakcijama na krizu (prema NASP 2007)

  34. Istraživanje i razvojni programi Školski psiholog: • Preporučuje i provodi znanstveno potvrđene programe i strategije • Provodi terenska istraživanja u svrhu informiranja praktičara • Evaluira učinkovitost programa i mjera (samostalno i kao član stručnog tima) • Doprinosi općim promjenama i restrukturiranju škola i uvjeta učenja i poučavanja (prema NASP 2007)

  35. Skrb za mentalno zdravlje Školski psiholog: • Provodi u školi savjetovanja usmjerena na podršku mentalnom zdravlju grupama, pojedincima i Deliver school-based mental health services such as group, individual and crisis counseling • Koordinira suradnju s ostalim stručnjacima u području mentalne, zdravstvene i socijalne skrbi u lokalnoj zajednici • Ostvaruje partnerstvo s rdoteljima i nastavnicima kako bi se postigla zdrava školska i obiteljska klima • Promovira pitanja važna za psihofizičko zdravlje u školskoj okolini. (prema NASP 2007)

  36. Zastupanje Školski psiholog • Upozorava na pravne propise i etička pravila u svrhu osiguranja dječje dobrobiti • Reagira na povredu dječjih prava i promiče njihovu zaštitu • Sudjeluje kao ekspert u stručnim timovima za provedbu pravnih i socijalno-zaštitnih mjera u svrhu osiguranja najboljeg djetetovog interesa • Uključuje se u pitanja obrazovne reforme • Djeluje u preventivnim programima lokalne zajednice (prema NASP 2007)

  37. HPK- Standardi rada psihologau osnovnim i srednjim školama u RHHPK25. svibnja 2007 Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim školama je razvoj općih kompetencija • učenje kako učiti(sposobnost organiziranja vlastitog učenja, ustrajanje u učenju, praćenje vlastitih procesa učenja i vlastitih napredovanja i sl.) • interpersonalne, interkulturalne i socijalne kompetencije(tolerancija, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad i sl) • poduzetništvo(kreativnost, inovativnost, prepoznavanje mogućnosti, sposobnost određivanja ciljeva, planiranja i upravljanja vlastitim aktivnostima i sl.)

  38. Standardi rada psihologau osnovnim i srednjim školama u RHHPK 25. svibnja 2007 • Cilj standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim školama je razvoj obrazovanja usmjerenog na učenika te razvoj temeljnih kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje te pomoć učenicima, nastavnicima i roditeljima da što kvalitetnije: • razviju svoje potencijale • održe svoje psihološko zdravlje • razvijaju interpersonalne i socijalne vještine • adekvatno svojim sposobnostima i interesima donose odluke vezane uz nastavak svojeg obrazovanja i uz svoje buduće zvanje.

  39. OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 1. U radu s učenicima: • prepoznaju njihove individualne potrebe, te, u skladu s time, provode individualna i grupna savjetovanja • obavljaju psihološku procjenu učenikovih mogućnosti, osobito kao članovi Povjerenstva za procjenu psihofizičke spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu, te tijekom školovanja • dijagnosticiraju specifične poteškoće u učenju i pomažu u postizanju boljeg školskog uspjeha • prepoznaju darovite učenike( dijagnosticiraju specifične sposobnosti) i razvijaju programe za poticanje njihovih sposobnosti, radi aktualizacije njihovih prava i njihovih posebnih potreba ( realizacija načela izvrsnosti) • prepoznaju poteškoće u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomažu učenicima da ih prevladaju • pomažu učenicima razvijati adekvatne mehanizme suočavanja i prevladavanje stresnih događaja i kriznih situacija • razvijaju i provode programe prevencije nepoželjnih oblika ponašanja, programe za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja , sigurnosti, učenje socijalnih vještina- za sve učenike u školi, a osobito učenike « rizičnih » skupina • provode programe prevencije zlostavljanja djece u školama i široj zajednici • provode psihološke krizne intervencije • održavaju redovnu i fakultativnu nastavu iz psihologije u srednjim školama

  40. OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 2. U radu s roditeljima: • pomažu roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe učenika i reagirati u skladu s njima • pomažu roditeljima razvijati adekvatne vještine i komunikaciju kako bi mogli kvalitetnije poticati razvoj svih djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovu uspješnom obrazovanju • educiraju roditelje iz područja razvojne, kognitivne i primijenjene psihologije • pomažu aktivnom uključivanju roditelja u život škole i uspostavljanju partnerskih odnosa između roditelja i škole • pomažu u uspostavljanju kontakta s vanjskim institucijama potrebnim učeniku ( npr. Zavod za profesionalnu orijentaciju, centri za socijalnu skrb, specijalizirane zdravstvene institucije koje se bave mentalnim zdravljem, institucije koje se bave osmišljavanjem slobodnog vremena i sl.)

  41. OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 3. U radu s nastavnicima i drugim školskim osobljem: • prepoznaju specifične teškoće, ali i pozitivnosti školske klime i odnosa među djelatnicima i razvijaju programe za njeno optimiziranje • uvode i promoviraju različite metode rada koje potiču kreativnost i sudjelovanje nastavnika i učenika zajedno • uvode i promoviraju suvremene metode praćenja i provjere znanja učenika • potiču i razvijaju instrumente za vrjednovanje i samovrjednovanje rada nastavnika, te podizanje kvalitete rada u nastavi • pomažu nastavnicima da prepoznaju i razumiju razvojne i individualne potrebe učenika i reagiraju u skladu s njima • educiraju nastavnike o recentnim saznanjima iz područja razvojne, kognitivne i primijenjene psihologije • pomažu nastavnicima identificirati teškoće u razrednoj klimi, uspješnosti, načinu rada i razvijati strategije za njihovo rješavanje • potiču toleranciju za različitosti među učenicima i samim osobljem

  42. OPIS POSLOVA ŠKOLSKOG PSIHOLOGA 4. U radu na istraživanjima i razvoju programa: • doprinose procesu samovrjednovanja škole, te izradi, provedbi i praćenju programa usmjerenih na podizanje kvalitete rada u školi • osmišljavaju i provode istraživanja povezana s odgojno obrazovnom praksom i psihologijskim specifičnostima učenika i nastavnika • sudjeluju u istraživačkim projektima drugih institucija koje se bave odgojno obrazovnim područjem • vrjednuju kvalitetu i efikasnost programa i rada, te predlažu promjene • koordiniraju rad vanjskih suradnika koji pridonose radu i životu učenika u školi • kontinuirano šire i nadopunjuju svoja znanja i stručno se usavršavaju

  43. Koraci u razvoju profesionalnog kompetencijskog okvira • 1. Korak – metoda brainstorming-a • 2. Korak – primjeri dobre prakse • 3. Korak – opis rada školskog psihologa • 4. Povezivanje poslova i kompetencija • 5. Provjera na novim skupinama i raznim nositeljima interesa • 6. Strategija razvoja profesionalnih kompetencija (inicijalno obrazovanje, poslijediplomsko, trajno stručno usavršavanje, samostalno učenje)

  44. Kako stjecati kompetencije školskog psihologa tijekom inicijalnog obrazovanja U preddiplomskom • Stjecanje općih znanja iz različitih područja psihologije (razvojna, socijalna) • Stjecanje generičkih vještina (Interpersonalne, kognitivne, sistemske) • Stjecanje etičkih normi i prepoznavanje vrijednosti rada školskog psihologa – novi kolegij : Uvod u predškolsku i školsku psihologiju U diplomskom studiju: • Zalagati se u obveznim kolegijima koji razvijaju potrebne kompetencije • Izabrati izborne kolegije koji potiču razvoj potrebnih specifičnih kompetencija (npr. Psihologija obrazovanja učenika s teškoćama u školi, Psihologija obrazovanja darovitih učenika, Psihologija savjetovanja) • Odabrati diplomsku radnju iz područja školske psihologije • Obaviti praksu u predškolskoj ili školskoj ustanovi

  45. Kako stjecati kompetencije školskog psihologa nakon inicijalnog obrazovanja? U poslijediplomskim studijima, trajnom usavršavanju i praksi: • uključiti se u odgovarajuće poslijediplomske studije i/ili edukacijske programe trajnog usavršavanja • pratiti stručnu i znanstvenu literaturu iz školske psihologije • provoditi empirijska istraživanja i objavljivati rezultati • sudjelovati na stručnim i znanstvenim skupovima • uključiti se u domaće i međunarodne projekte u području • provoditi edukaciju drugih korisnika u području obrazovanja • biti aktivan u stručnim udruženjima i surađivati s kolegama

  46. Radionica 2.SPECIFIČNE KOMPETENCIJE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA

  47. Specifične kompetencije – rezultati rada Sekcije u Poreču i Zagrebu • Znanja • Vještine • Osobine, vrijednosti Na kojoj razini ih razvijati?

More Related