OSNOVE EKONOMIJE

1. OSNOVE EKONOMIJE VJEŽBE 2

2. Z5. Potražnja i ponašanje potrošača 1. Potrošač maksimizira svoje zadovoljstvo trošeći dobro A i B kada je a) MU(A) = MU(B), b) MU(A) / P(B) = MU(B) / P(A), c) MU(A) / P(A) = MU(B)/ P(B), d) P(A) = P(B), e) ništa od navedenog. 2. Efekt dohotka se odnosi na sljedeća ekonomska događanja: a) ako se dohodak smanjuje, potrošači će kupovati veću količinu određenog dobra. b) smanjenje cijena ima isti efekt kao i porast dohotka, pa će potrošači kupovati više dobara. c) količina kupljenog dobra će se smanjiti kako dohodak raste. d) ako se dohoci potrošača povećavaju, oni povećavaju svoju štednju tako da se njihova potrošnja relativno smanjuje.

3. Potražnja i ponašanje potrošača 3. Cijena dobra A je 2 kn, a cijena dobra B je 5 kn. Ako potrošač smatra da je granična korisnost dobra B 25 jedinica i ako želi maksimizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda granična korisnost dobra A mora iznositi: a) 5 jedinica, b) 10 jedinica, c) 15 jedinica, d) zbog nedostatka podataka nije moguće dati odgovor. 4. Cijena dobra A iznosi 5 kn, a cijena dobra B 8 kn. Ako potrošač smatra da je ukupna korisnost A 150 jedinica i ako želi maksimizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda ukupna korisnost dobra B iznosi: a) 200 jedinica, b) 240 jedinica, c) 300 jedinica, d) na temelju navedenih podataka nije moguće odgovoriti.

4. Potražnja i ponašanje potrošača 5. Potrošačev višak se definira kao a) razlika između ukupne korisnosti dobra i maksimalnog iznosa kojeg su potrošači spremni za njega platiti, b) razlika između ukupne korisnosti dobra i tržišne vrijednosti, c) suma ukupne korisnosti dobra i njegove tržišne vrijednosti, d) ukupni prihod što ga proizvođač prima za prodaju pojedinog dobra, e) suma graničnih korisnosti sviju potrošača tog dobra. 6. Koja je od navedenih kombinacija primjer dobra supstituta? a) govedina i cigarete b) osobna računala i televizori c) automobili i benzin d) riža i tjestenina

5. Potražnja i ponašanje potrošača 7. Smanjenje tržišne vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim uvjetima dovest će do: a) smanjenja potrošačeva viška, b) porasta potrošačeva viška, c) smanjenja granične korisnosti dobra, d) povećanja granične korisnosti dobra. 8. Granična korisnost dobra A je 100 jedinica, a dobra B 40 jedinica. Pri cijeni od 4 kn za dobro A u uvjetima ravnoteže potrošača, cijena dobra B će iznositi: a) 1.4 kn, b) 1.5 kn, c) 1.6 kn, d) 2.0 kn, e) zbog nedostatka podataka nije moguće odgovoriti.

6. Potražnja i ponašanje potrošača 9. Ako se cijena dobra na ordinati poveća za polovinu, a cijena dobra na apscisi za trećinu, budžetska krivulja će se: a) pomaknuti ulijevo i postati strmija b) pomaknuti udesno i postati strmija c) pomaknuti ulijevo i postati položenija d) pomaknuti udesno i postati položenija. 10. Koja je od navedenih kombinacija primjer nezavisnih dobara: a) kava i šećer b) ulje i mast c) knjige i hamburgeri d) riža i krumpir.

7. Potražnja i ponašanje potrošača 11. Pod ''paradoksom vrijednosti'' podrazumijeva se: a) da su dobra neophodna za život sasvim besplatna b) da se ljudi ne ponašaju racionalno pri potrošnji c) da ukupna korisnost nije izravno povezana s tržišnom vrijednošću dobra. 12. Kad se dohodak poveća za 5%, potražnja za dobrom poraste za 10%. Izračunajte elastičnost na dohodak.

8. Potražnja i ponašanje potrošača 13. Izračunajte dohodovnu elastičnost potražnje za svaki navedeni slučaj i odredite radi li se o normalnom ili inferiornom dobru. Pretpostavimo da su sve cijene konstantne. a) Prosječni dohodak se povećao za 5%, dok se količina traženog krumpira povećala sa 75 na 76 kg godišnje po domaćinstvu. b) Prosječni dohodak se povećao s 13 000 na 15 000$, dok se količina kupljenih televizora povećala s 5 na 6 milijuna komada. c) Prosječni dohodak se povećao s 19 000$ na 21000$, dok se potrošnja piletine smanjila za 2%.

9. Potražnja i ponašanje potrošača 14. Ljubitelj ste agruma. Krivulja potražnje za narančama je P = 60 - 10Q, a cijena je 40 kuna/kg Kada cijena limuna padne s 50 kuna na 40 kuna/kg, potražnja za narančama mijenja se na P = 50 - 10Q. Pokažite da li je ovdje riječ o supstitutima ili komplementima. Izračunajte križnu elastičnost. 15. Križna elastičnost kave i šećera ocijenjena je na -0,25. Koliko se u postotku morala smanjiti potražnja za kavom ako je cijena šećeru porasla za 20%?

10. Potražnja i ponašanje potrošača 16. Jednoga vrućeg srpanjskoga dana Ivo je spreman platiti 500 kuna za prvu čašu Fante, 400 kuna za drugu čašu Fante, a 300 za treću. Ako čaša Fante stoji 300 kuna, koliko će ih Ivo kupiti i koliki će imati potrošačev višak? 17. Ako je ukupna korisnost petnaest jedinica nekoga dobra jednaka 60, a ukupna korisnost četrnaest jedinica 57, izračunajte graničnu korisnost petnaeste jedinice toga dobra.

11. Potražnja i ponašanje potrošača 18. Obitelj Kovač ide na godišnji odmor i može potrošiti 5000 kuna na sportske aktivnosti. Cijena tenisa je 125 kuna na sat, a skijanja na vodi 100 kuna na sat. a) Nacrtajte budžetsku krivulju za sportske aktivnosti obitelji Kovač. b) Je li kombinacija od 25 sati tenisa i 25 sati skijanja na vodi dostižna? 19. Pretpostavimo da je tata Kovač dobio povišicu plaće neposredno prije godišnjeg odmora i da sada na sportske aktivnosti može potrošiti 7500 kuna. a) Nacrtajte novu budžetsku krivulju. b) Ako se cijena tenisa poveća na 150 kuna po satu, nacrtajte kako će tada izgledati budžetska krivulja.

12. Potražnja i ponašanje potrošača 20. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije dvaju proizvoda koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva naziva se: a) krivulja identifikacije. b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije 21. Dijagram koji prikazuje različite kombinacije količina dvaju proizvoda koje će potrošač moći svojim dohotkom kupiti pri različitim cijenama naziva se: a) dohodovno ograničenje b) krivulja potražnje c) budžetski pravac d) krivulja potrošačevih preferencija e) krivulja indiferencije

13. Z6. Proizvodnja i organizacija poslovanja 1. Granični proizvod se definira kao: a) ukupni proizvod podijeljen s brojem jedinica varijabilnog inputa, b) promjena ukupnog proizvoda podijeljena s promjenom varijabilnog inputa, c) prirast ukupnog proizvoda ako se proizvodni input poveća za jednu jedinicu, d) ništa od navedenog, 2. Odnos između maksimalne količine outputa i inputa pokazuje: a) funkcija proizvodnje, b) granični proizvod, c) prosječni proizvod, d) budžetski pravac, e) krivulja indiferencije.

14. Proizvodnja i organizacija poslovanja 3. Kretanje graničnog proizvoda podložno je djelovanju: a) zakona oskudnosti, b) zakona opadajućih prinosa, c) ekonomije razmjera, d) ništa od navedenog. 4. Proizvodnost nekog inputa pokazuje: a) graničnu količinu proizvodnje po jedinici inputa, b) prosječnu količinu proizvodnje po jedinici inputa, c) ukupnu količinu proizvodnje po jedinici inputa, d) dodatnu količinu proizvodnje po jedinici inputa.

15. Proizvodnja i organizacija poslovanja 5. Tehnološka promjena događa se kad: a) novo tehnološko znanje dopušta veću proizvodnju uz jednaku količinu inputa b) se krivulja ukupnog proizvoda pomakne prema gore c) novo tehnološko znanje dopušta proizvodnju jednake količine outputa uz manju količinu inputa nego prije d) sve navedeno e) a) i c) 6. Ako je granični proizvod kapitala jednak nuli, tada: a) povećana uporaba kapitala ne utječe na output, b) povećana uporaba kapitala povećava output, c) povećana uporaba kapitala smanjuje output, d) ništa od navedenog.

16. Proizvodnja i organizacija poslovanja 7. U dugom roku: a) poduzeće ne može birati količinu proizvodnje, b) ni jedan input ne može biti promijenjen, c) poduzeće može mijenjati količinu outputa, d) poduzeće ne može mijenjati količinu outputa. 8. Prednost poduzeća u privatnom vlasništvu ogleda se: a) u velikoj prilagodljivosti promjenama, b) u jednostrukom oporezivanju, c) u jednostavnom odlučivanju, d) u svemu navedenom, e) ništa od navedenog.

17. Proizvodnja i organizacija poslovanja 9. Prednost korporacije se ogleda u: a) diverzificiranom odlučivanju, b) jednostrukom oporezivanju, c) profesionalnom menadžmentu, d) velikoj prilagodljivosti promjenama. 10. Nedostaci partnerskih poduzeća ogledaju se u: a) sukobu funkcije vlasništva i funkcije upravljanja, b) visokom riziku poslovanja, c) dvostrukom oporezivanju, d) neprilagodljivosti promjenama.

18. Proizvodnja i organizacija poslovanja 11. Pretpostavimo da prosječni proizvod rada iznosi 4 bez obzira koliko rada koristimo. a) Koliki je granični proizvod prve jedinice rada? b) Koliki je granični proizvod stote jedinice rada? c) Koliko će biti output ako koristimo 100 jedinica rada?

19. Proizvodnja i organizacija poslovanja 12. Popunite tablicu ako je zadan granični proizvod rada: Djeluje li ovdje zakon opadajućih prinosa?

20. 13. Popunite tablicu ako je zadan prosječni proizvod kapitala: Proizvodnja i organizacija poslovanja

21. Proizvodnja i organizacija poslovanja 14. Na temelju podataka o veličini prosječnog proizvoda i količini rada danih u tablici izračunajte ukupni i granični proizvod!

22. 15. Na temelju podataka o veličini ukupnog proizvoda i količini rada prikazanih u tablici izračunajte prosječni i granični proizvod! Proizvodnja i organizacija poslovanja

23. 16. Na temelju podataka o veličini graničnog proizvoda i količini rada danih u tablici izračunajte ukupni i prosječni proizvod! Proizvodnja i organizacija poslovanja